AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SAT, 18 NOV 2000 02:54:24 GMT

    Crna Gora bez formirala Centralnu banku i izbacila dinar

    Monetarna suverenost

    Odmah nakon ekspresnog prijema SRJ u Ujedinjene nacije i crnogorski Parlament je usvojio Zakon o Centralnoj banci, a odlukom Vlade izbačen je dinar iz platnog prometa: tako je de facto zaokružena monetarna suverenost Crne Gore

    AIM Podgorica, 17.11.2000. godine

    Dinar je najlošija valuta na svijetu, govorili su crnogorski monetarni savjetnici prilikom operacije uvodenja dvovalutnog sistema. I zaista, jugoslovenbski novac je od od 1952. devalviran cak 23 puta, s tim što mu je tokom '93 i '94 godine kurs mijenjan svakog dana. Neslavnu istoriju jugoslovenske valute prate i denominacije koje su obavljene cak šest puta. Povremeno je dinar bio vezan za marku, povremeno za dolar, ali ove valute su mu uvijek uspijevale pobjeći. Za podsjećanje: prvog oktobra 1993. godine milion dinara jednostavno proglaseno za jedan dinar, a već tri mjeseca kasnije je čak milijardu dinara opet denominovano u jedan dinar.

    Nakon uvođenja dvovalutnog sistema u Crnoj Gori dinar je polako gubio na značaju, ali, istina skromno, ipak opstajao. Najviše zahvaljujući isplatama vojnih plata i penzija. U Crnu Goru se, manje više redovno, svakog mjeseca uliva deset hiljada vojnih penzija i oko 20 hiljada plata za pripadnike vojske. Ipak, konvertovanjem dinarskih plata u marke, dinarska masa u Crnoj Gori je tokom godine polako smanjivana.

    Crnogorsko opraštanje od dinara tako je trajalo punu godinu dana. Napokon, prošle nedjelje Skupština Crne Gore je usvajajući Zakon o Centralnoj banci i zvanicno najavila ukidanje dinara kao sredstva plaćanja u ovoj Republici. Ne baš na opšte zadovoljstvo, jer, od ukupno 78 poslanika u Skupštini za ovaj zakon je glasalo njih 37 dok ih je sedam ostalo uzdržano. Ostali nijesu ni glasali. Ovim zakonom, objasnio je potpredsjednik Vlade Ljubiša Krgović, stvara se osnov za reformu finansijskog sistema bez koje nema zdrave ekonomije i dolaska stranih investitora.

    Centralna banka, prema njegovim riječima, biće samostalna organizacija odgovorna za monetarnu politiku, uspostavljanje zdravog bankarskog sistema i funkcionisanje platnog prometa. Ona neće imati emisionu funkciju, davaće dozvole za rad banaka i kontrolisati njihovo poslovanje, rukovaće deviznim rezervama i neće moći Vladi davati kredite. Eliminisanju dinara iz crnogorskog platnog prometa, što je predviđeno ovim Zakonom, kao da se pokušava umanjiti značaj.

    "To što Crna Gora ima svoju policiju, carinsku upravu i što je kao zvanično sredstvo plaćanja ukinula jugoslovenski dinar, ne znači da su vrata zajednici Srbije i Crne Gore zatvorena", valira crnogorsko, preciznije DPS-ovsko jugoslovenstvo Predsjednik Milo Đukanović.

    Prvi član novog Zakona o centralnoj banci kaže da ce u Crnoj Gori njemacka marka, a kasnije evro, biti jedino sredstvo placanja. Nakon osam dana, kada je Zakon stupio na snagu, to se i desilo: operacija povlačenja dinara iz opticaja tehnički je izvedena za svega tri dana.

    Konverzija žiralne novcane mase, u iznosu od od 70 miliona dinara je u tom periodu obavljena, rekao je Dimitrije Vešović, direktor Zavoda za obracun i plaćanje i član Monetarnog savjeta. Slabije je išla konverzija gotovog novca: 13. i 14. novembra, kada su bili određeni dani za promjenu u crnogorskim bankama, konvertovano je dinara u iznosu od svega 55 hiljada maraka.

    I time je operacija "dinar napolje" gotovo okončana, ostalo je samo da se sredi preostala dokumentacija (pošta) i konvertuju neki manji (simbolični) iznosi. To znači da će u budućnosti dinari moći, kao i druge strane valute, da se mijenjaju samo u mjenjačnicama, po pravilima po kojima se inače obavljaju mjenjački poslovi.

    No, time nijesu riješeni problemi za mnoge koji žive u Crnoj Gori. Naime, posao konverzije je pripremljen bez ikakvih razgovora sa Vojskom Jugoslavije - glavnim uvoznikom dinara u Crnu Goru. Zbog toga i dalje ostaje otvoren problem vojnih plata i penzija. U crnogorskom ZOP-u se oko rješavanja tog problema uzdaju u mogućnost dogovora vlada Srbije i Crne Gore, ali ukazuju i na druga moguća rješenja. Građani koji primaju plate i penzije iz Srbije moći će da deponuju svoja primanja na jednu od srpskih banaka, što bi Crna Gora koristila za plaćanje roba koje nabavlja sa tog tržišta. U Crnoj Gori bi im se taj dinarski iznos pretvarao u marke.

    Što se tiče isplate plata za vojnike i vojne penzionere već se nazire rješenje. Mlađan Dinkić, izvršni direktor G17 plus je izjavio da će vojska u Crnoj gori biti isplaćena u markama.

    A šta je sa uzajamnom ekonomskom saradnjom Crne Gore i Srbije? Kako će se sada obavljati placanja izmedu dvije republike? U pripremi Zakona različite varijante su bile u opticaju. Jedni su insistirali da se i prema Srbiji placa kao prema svakoj drugoj zemlji sa drugom valutom, drugi su zagovarali kliring, koji podrazumijeva međudržavne dogovore o vrstama roba, kontingentima, zajedničkim listama itd. Ali, na kraju je odabran sistem plaćanja preko poslovnih banaka - varijanta već oprobana u vrijeme funkcionisanja dvovalutnog sistema i gotovo prekinutog robnog prometa izmedu dvije republike. Plaćanje roba između Srbije i Crne Gore ce, dakle, funkcionisati preko banaka koje imaju svoje matične jedinice i filijale u obje republike.

    Plaćanja će se, kaže Vešović, obavljati tako što će marke ostajati u Crnoj Gori, dinari u Srbiji, a banke sa filijalama u obje republike ce obavljati to balansiranje, i to paritetom koji bi slobodno, bez državne arbitraže utvrdili međusobno zainteresovani poslovni subjekti.

    Privrede i jedne i druge republike imale su velikih nevolja zbog svih tih komlikacija nakon uvođenja dvovalutnog sistema u Crnoj Gori, a, zapravo, kajmak su skidale banke uvodeći proviziju za izvršene usluge od čak 10 odsto vrijednosti transakcija. Zbog toga ne cudi što se jedno od važnijih pitanja nedavnog razgovora potpredsjednika Savezne vlade Miroljuba Labusa sa predstavnicima crnogorske Vlade ticalo upravo mogućnosti obnove platnog prometa između dvije republike.

    Najkraće rečeno, sa sastanka je poručeno da će platni promet izmeću Srbije i Crne Gore biti obnovljen tek kada u Srbiji bude uspostavljen konvertibilni dinar. Labus, inače, pripada onoj grupi ekonomista koji odranije podržavaju crnogroske ekonomske ideje o uvođenju čvrste valute na čitavom jugoslovenskom monetarnom prostoru. No, Mlađan Dinkić smatra da u stvai problema neće biti. "Saveznoj vladi upućen je konkretan predlog kako da se obezbedi da se svi trgovinski poslovi plaćaju u markama, i to preko deviznih računa poslovnih banaka", rekao je Dinkić. Međutim, kako će se to odvijati u praksi Dinkić nije odgonetnuo.

    Sve u svemu, usvajanjem zakona o Centralnoj banci praktično je zaokružen monetarni suverenitet Crne Gore, započet prije godinu dana stvaranjem tzv. dvovalutnog sistema, odnosno, uvođenjem njemačke marke u platni promet Republike. Još jednom se na djelu pokazuje specifičnost Crne Gore, gdje se na osnovu monetarne suverenosti (navodno) gradi državna, iako je uobičajno da se radi obrnutim redosljedom, odnosno, da državna suverenost uzrokuje monetarnu.

    Dragan ĐURIC (AIM)