AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SAT, 11 NOV 2000 13:04:59 GMT

    Prodaja kombinata FENI

    Francuska kompanija SCNN je kupila "Feni", kombinat za nikl i najvecu makedonsku promasenu investiciju koja je vrijedila milijardu a prodata za pet miliona DM. Prema misljenju analiticara. ovo je briljantan potez vlade jer se otarasila najveceg gubitasa (sto potvrdjuje i bagatelna prodaja) te sto je ispunila i posljednji uslov za dobijanje 86. miliona dolara od Medjunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Osim toga, obezbjedila je posao, direktno i indirektno, za 2.000 radnika cime je popravila vlastiti rejting

    AIM Skopje, 10.11.2000

    Makedonska vlada uspjela je prodati kombinat za proizvodnju nikla "FENI" iz Kavadaraca, najveceg makedonskog gubitasa ispunivsi tako posljednji uslov da dobije kredite Medjunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u vrijednosti od 86 miliona dolara.

    Novi vlasnik je francuska kompanija "Societe Comercial de Metals at Minerals" koja vec duze vrijeme saradjuje s njemackm koncernom Thyssen-Krupp" koji je vodeci proizvodjac nikla u svijetu. "Feni" je prodat uz posredstvo holandske konsultantske kuce "Artur Andersen", jedne od tri najbolje u svijetu, cije usluge je platila holandska vlada kao nepovratnu pomoc za Makedoniju. "Feni" je prodat za 2,25 miliona dolara a Francuzi su se obavezali da ce u narednih pet godina investirati jos 36 miliona u dokapitalizaciju, modernizaciju i prosirenje proizvodnje kombinata koji je jedinstven proizvodjac nikla na Balkanu. Francuzi su se obavezali i da ce zadrzati svih 880 zaposlenih i da ce placati struju po 22 dolara po megawatu o cemu su vec potpisali trogodisnji sporazum vrijedan 25 miliona dolara s makedonskom Elektro-privredom.

    Kompanija SCMM je bila jedna od tri firme koje su dostavile ponude za kupovinu "Fenija" (u igri su bili britanski "Imperial Metal" i svajcarski "Glenkor") no Francuzi su dobili kombinat posto imaju poslovne veze s" Thyssen-Kruppom" sto je dopunska garancija te zato sto su ponudili najvisu cijenu struje od 22 dolara po megawat-casu. Vlada je prodala "Feni" bez dugova nakon sto je gubitak od 100 miliona njemackih maraka prebacila na konzorcium "Fenimak" koji je zaposljavao "Feni" od 1990-1998. godine. "Feni" je bio otpisan i u martu prosle godine je prestao da radi u trenutku kad je cijena nikla na svjetskoj berzi pruzala uslove da dobije profit. Ipak, vladina odluka za prekid rada bila je osnazena politickim pritiskom Medjunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke koji su insistirali da se kombinat ne finansira drzavnim budzetskim parama. Tada ni jedan drzavni funkcioner nije zelio obecati da ce prodati "Feni" ili pronaci spas za kombinat koji je od strateskog znacaja za makedonsku ekonomiju.

    Kombinat je svojevremeno, kad je bila povoljna cijena nikla na svjetskoj berzi, stvarao devizni priliv 50 miliona dolara godisnje sto je bilo od ogromne vaznosti za makedonsku ekonomiju. Pored toga, i Svjetska banka i MMF su zahtjevali od makedonske vlade da nadje rjesenje za "Feni", znaci da nadje privatnu kompaniju koja ce ga kupiti i preuzeti rizik u uslovima kad je cijena na svjetskom trzistu niska. Svjetski bankari su izricito zahtjevali da drzava ne smije biti vlasnik kombinata koji moze napraviti velik gubitak ili ogroman profit.

    Prije dvije godine kad je cijena nikla bila nesto vise od 4.000 dolara po toni, "Feni" je za godinu izgorio 10 miliona dolara. Tada je i bila donesena odluka da "Feni" prestane da radi, da se odrzavaju pogoni sve dok se ne nadje kupac ili, pak, da kombinat bude zatvoren.

    Na veliku srecu "Fenija", u maju prosle godine se desila havarija "Thyssen-Thyssena" u Australiji, u jednom od najvecih, najboljih i najmodernijih svjetskih kapaciteta za proizvodnju nikla. Havarija se dogodila usljed tehnickih propusta na tehnologiji za proizvodnju. "Thyssen-Thyssen" je prestao da radi i to neposredno poslije otvaranja. Najveci ulagac u "Thyssen-Thyssen" je bio njemacki "Krupp", sadasnji posredni gaza "Fenija". Prema procjenama, australijski kombinat je trebao biti gigant koji bi proizvodio najvise nikla od svih kapaciteta u svijetu a nova tehnologija koja je tamo primjenjena trebala je smanjiti proizvodnu cijenu nikla tako da bi "Krupp" sa svojim kompanijama i firmama-kcerkama dobio monopolski polozaj u svjetskoj proizvodnji nikla. Poslije havarije cijena nikla na svjetskoj berzi je pocela rasti pa je u junu prosle godine dostigla 6.100 dolara po toni kolika je i cijena proizvodnje u "Feniju", a sada se ovaj metal prodaje po 9.000 dolara za tonu.

    Rast cijene na berzi je ucinio "Feni" atraktivnim za strane kompanije koje su se pocele zanimati za njegovu kupovinu. U junu ove godine vlada je s "Glenkorom" postigla saglasnost o prodaji. Tada je Svjetska banka zatrazila da revidira sporazum utvrdivsi da je los i nepovoljan za Makedoniju. Predstavnici Svjetske banke nalozili su vladi da nadje stranu nezavisnu renomiranu konsultantsku kucu koja ce pronaci kupca a, ako u tome ne uspije, da zatvori kombinat do novembra. Medjunarodni monetarni fond i Svjetska banka ne dozvoljavaju da drzava bude vlasnik "Fenija" posto je Makedonija mala zemlja i nema kapacitet da pokriva gubitke kada cijena na svjetskoj berzi bude niska. Vlada je tada angazovala kucu "Artur Andersen" koja je uspjela pronaci kupca za "Feni" i prodati ga za bagatelnu cijenu. No, uspjela je naci kompaniju koja ce preuzeti ogroman rizik "Fenija" koji je 20 godina vazio za najvecu makedonsku promasenu investiciju koja je vrijedila milijardu a prodata za pet miliona DM.

    "Feni" je izgradjen 1978. godine a kostao je oko 600 miliona dolara. Kombinat je za ove 22 godine radio s prekidima. Najprije je njegov rad bio prekinut 1980 godine jer je cijena nikla na svjetskoj berzi bila niska. Godine 1990. kombinat je preuzeo konzorcium "Fenimak", sastavljen od nekoliko jakih domacih firmi. Radio je do 1998. i napravio gubitak od oko 100 miliona DM. Od 1998. do marta prosle godine kombinat je finansirala drzava a njegovi radnici su bili jedini medju svim makedonskim preduzecima koji su platu primali iz budzeta. Tada, na insistiranje Medjunarodnog monetarnog fonda, vlada je morala prestati s finansiranjem "Fenija". Njegov kapacitet je proizvodnja od 11.000 tona nikla za 12 mjeseci Pri sadasnjoj cijeni na berzi znaci profit od 20 miliona DM godisnje. U ovom trenutku u "Feniju" radi jedna od dvije elektro-peci koja proizvodi 5.000 tona nikla godisnje. U posljednjih 12 mjeseci nije radila zbog zabrane Medjunarodnog monetarnog fonda, "Feni" je izgubio 10 miliona DM.

    Prema misljenju ekonomskih eksperata, prodaja "Fenija" "Thyssen-Kruppu" je pun pogodak posto rizik za njegov rad preuzima strana kompanija. Ako radi dobro, obezbjedice posao za nekoliko firmi u Kavadarcima. Osim toga, politicki dobitak za vladu je ogroman jer je jednim potezom uspjela prodati najveceg gubitasa koji je rak-rana makedonske privrede vec 20 godina i njegovom prodajom ispuniti uslov Svjetske banke i MMF-a da dobije kredite u vrijednosti 86 miliona dolara namjenjenih za reforme u javnoj administraciji kao i za privatizaciju firmi, Vlada je, pored toga, uspjela popraviti rejting time sto ce 880 radnika ostati na poslu a radom "Fenija" ce biti obezbjedjene plate i za jos 1.000 zaposlenih u drugim firmama koji indirektno zavise od kombinata.

    AIM Skopje

    NIKOLA STOJANOV