AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 08 NOV 2000 13:06:41 GMT

    NATO izlazi iz mode

    Najnovija istrazivanja pokazuju da medju gradjanima pada popularnost ideje za uclanjenje zemlje u NATO. I obrnuto: predstavnici NATO sve rjedje pominju takvu mogucnost

    AIM Skopje, 08.11.2000

    Tokom vikenda u Ohridu je u organizaciji fondacije "Konrad Adenauer" iz Bonna odrzan medjunarodni skup pod naslovom "Uloga Makedonije u evropskoj stabilnosti" na kojem je ucestvovalo stotinjak naucnika iz nekoliko evropskih zemalja ali i eksperti NATO-a, KFOR-a i OEBS-a. Makedonski predsjednik Boris Trajkovski je na ohridskom skupu ponovio stav da je njegova zemlja cvrsto opredjeljena za integraciju u evropske i evroatlantske strukture. "To opredjeljenje nije samo deklarativno jer nasa zemlja u minulom periodu ne samo da je bila aktivan subjekt u mirovnim procesima nego i stub stabilnosti u ratnim godinama koje su iza nas. Istovremeno, nasa odlucnost da se uclanimo u ove strukture predstavlja i opredjeljenje za unutrasnje reforme,demokratizaciju, vladavinu prava, postivanje ljudskih i manjinskih prava kao i uvodjenje trzisne ekonomije" rekao je Trajkovski.

    Optimizam predsjednika Makedonije, medjutim, nije imao narocitog odjeka medju gostima iz struktura koje bi jednoga dana trebale u svoje redove primiti zemlje regiona. Stefan Prelich iz Instituta za evropske integracione studije iz Bona, inace predstavljen kao blizak izvorima NATO-a, rekao je da na narednom samitu Alijanse 2002. godine najvjerovatnije nece biti pozvane nove buduce clanice. "To ce razocarati neke buduce aplikante. Pri narednim primanjima nece biti nikakvih gestova dobre volje kao sto je bio slucaj u proslosti" rekao je Prelich. "Najvaznije je" dodaje on "koliko su zemlje spremne dati svoj doprinos u Alijansi i da li su reformama postignuti visoki standardi od kojih nema odstupanja". Chris Benett, ekspert NATO-a je naglasio da je jugoistok Evrope znacajan za Alijansu. Najveci broj zemalja regiona, medju kojima i Makedonija, su aspiranti za clanstvo. "Sve ove zemlje moraju shvatiti da je uclanjenje u NATO skupa stvar a svoje aspiracije ce ostvariti samo zahvaljujuci vlastitimh pripremama, vojnim reformama i stabilnosti drustva" napomenuo je predstavnik NATO-saveza.

    Nekim domacim ucesnicima palo je u oci da gosti iz NATO-a, OEBS-a i KFOR-a nastoje izbjeci temu buduceg uclanjenja zemalja regiona i, jos konkretnije Makedonije, u evroatlantske strukture. Stavise, Evropa se na skupu vise bavila samom sobom - ocjena je domacih posmatraca. Neki ucesnici, ranije prijavljeni da ce govoriti na ovu temu, uopste se nisu bavili ovim pitanjem. Tako, diskusija je otisla u drugom pravcu.

    Nesto se ocigledno mijenja u ranijem obozavanju NATO-saveza,s jedne, i davanju slatkih obecanja - s druge strane. Na vidno krzmanje NATO-a da obeca bilo kome bilo sta, stavise trudeci se da "rashladi" pretendente za clanstvo, kao odgovor stize jedno upravo objavljeno makedonsko istrazivanje iz kojeg se vidi da Alijansa izlazi iz mode. Naime, na uzorku od 1.060 ispitanika Institut za demokratiju, solidarnost i civilno drustvo u Skoplju dosao je do saznanja da 54,6% gradjana smatra da se povecava bezbjednost zemlje priblizavanjem Paktu. S ovom tezom nije saglasno 33% gradjana koji misle da se bezbjednost nece povecati. Vecina anketiranih nije uvjerena da je aktuelno prisustvo NATO-vojnika u regionu garancija za bezbjednost I sprjecavanje vojnih konflikata (47,2%) dok 43,6% misli suprotno. Prema nekim zapazanjima clanova istrazivackog tima, vecina ispitanika albanske nacionalnosti podrzava NATO-orijentaciju dok kod Makedonaca postoji nepovjerenje. Ovo, sve u svemu, i ne bi bio tako los rezultat da se ne zna da je uoci kosovske krize NATO bio bezmalo predmet obozavanja kod 70% gradjana zemlje.

    Sta se u medjuvremenu promjenilo?

    Sve od vremena kosovske krize i ulaska NATO-trupa u Makedoniju u Skoplju vlada svojevrsno frustrirajuce raspolozenje: zemlja je dobila bezbjednosne garancije (i to nekako izreceno u pola glasa), ekonomski nije profitirala mada se i to podrazumijevalo. U sjedistu KFOR-logistike u glavnom gradu Makedonije do izlizanosti ponavljaju podatak da dnevno trose po million maraka ; Makedonci vjeruju da najveci dio tog novca odlazi na gorivo i mazivo, sto ce reci, isplacuje se rafineriji OKTA koju su kupili Grci (znaci, NATO pare vraca kuci). Trziste prehrambenim proizvodima je prezasiceno jer se nisu obistinila nadanja da ce misija KFOR-a biti dobar kupac i jos bolji platisa. Prakticno od samog dolaska najprije nekoliko desetina hiljada vojnika (tacan broj nikad nije saopsten) pa do danas kad ih ima oko 4000 prema NATO-u vlada izvjesno podozrenje koje katkad predje i u zlovolju.

    Demonstracijama pred americkom ambasadom vise hiljada gradjana je obiljezilo pocetak vazdusne kampanje protiv SRJ. Protiv vojnika Alijanse izvedeno je nekoliko teroristickih akata a vrhunac je predstavljala saobracajka u kojoj je vojnik NATO-a bio vinovnik smrti ministra Radovana Stojkovskog, njegove porodice i vozaca. Iako se i dalje nacelno govori da postoji nacionalni konsenzus oko prijema zemlje u najjaciji vojni savez na planeti, mjesto Makedonije svako vidi drukcije: opozicija pod nekim svojim uslovima, pozicija kao, kako vjeruju mnogi, stalno popustanje.

    Pregovori izmedju makedonske vlade i NATO-a o osnovnom sporazumu kojim se regulisu odnosi izmedju dvije strane nedavno su dosli do kriticne tacke a postojala je i mogucnost da Alijansa napusti zemlju - tvrdio je skopski obicno dobro obavjesteni "Dnevnik" pozivajuci se na diplomatske izvore. Uporno insistiranje pregovaraca Sjeveroatlantskog saveza da nema potrebe da se nesto mijenja u postojecem SOFA-sporazumu dovelo je do promjene u taktici na makedonskoj strani: od NATO-a je u jednom trenutku zatrazeno da napusti Makedoniju. Izaslanici iz Bruxellesa su se s ovim saglasili ostavivsi sebi ipak nesto vremena za pripremu neplaniranog zatvaranja misije. Kad je problem "dignut na nesto visi nivo" ili, (kad je neko izbrojao do 10) "loptica je spustena". "Osnovni sporazum je pripreman u zurbi, dok je NATO spremao intervenciju protiv SR Jugoslavije. Tada je dokument bio dobar, sad su se stvari promjenile te stoga i potreba da se on mijenja. Medjutim, to NATO ne zeli" tvrdio je tada za "Dnevnik" jedan anonimni makedonski diplomat. Javnosti se neprestano sugerise utisak da se pregovaraci Alijanse sluze ucjenom: zeli li Makedonija u NATO mora biti poslusna i trpeljiva. Kako se moglo i ocekivati, iz pozadinskog staba cijelu pricu su odmah demantovali.

    "Makedonija dobro radi s NATO-om ali slabo sa svojim gradjanima" pomirljivo ce reci vladin portparol Antonio Milososki. U ovoj tvrdnji vjerovatno ima samo dio istine jer dobar dio analiza koje se mogu procitati u lokalnim novinama sugerisu da je tzv."krizni sindrom" kod gradjana uglavnom splasnuo. Sa svoje strane,predstavnici NATO (to se eksplicitno vidjelo povodom nekolicine nedavnih incidenata na granici prema Kosovu) ne propustaju da podsjete da se Makedonija sama mora brinuti o vlastitoj bezbjednosti. Da se prvobitni zanos za prosirenje NATO-a u ovom pravcu takodje izgubio postalo je evidentno;teziste se pomjera. Ali, to je vec druga tema.

    AIM Skopje

    ZELJKO BAJIC