AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 08 NOV 2000 09:35:19 GMT

    Privatizacija: (Ne)povjerenje u privatizacione fondove

    Banjaluka, 8. novembar 2000. (AIM)

    Do danas je u Republici Srpskoj (RS) na račune Društava za upravljanje privatizacionim investicionim fondovima (PIF) izvršen prenos 9.700.000, od 53 miliona emitovanih vaučera. Samo tri Društva stekla su uslove za osnivanje fonda: Cepter invest, Invest nova i Kristal fond. Jezikom statistiku, u privatizacione fondove nije uloženo ni 20 posto emitovanih vaučera.

    Društvima za upravljanje PIF-a mogu u narednih 7 dana da ubijeđuju građane da svoje vaučere povjere njima i time ostvare zakonom predviđeni cenzus od milion vaučera. Petnaestog novembra ističe drugi, produženi rok za prikupljanje vaučera, a Direkcija za privatizaciju najavljuje da novog produženja roka neće biti.

    Od ukupno 12 društava, koliko je registrovano do danas, samo Društvo za upravljanje PIF "Cepter invest fond" je uspjelo da u prvom roku (do 15. oktobra)ispuni zakonom predviđeni cenzus. Bio je to jasan signal da rok za privatizaciju treba produžiti. Uslijedila su i objašnjenja stručnjaka. "Bilo je dosta tehničkih razloga. Jedan od njih je i veliki broj korekcija dodatnog broja vaučera i otklanjanje tih grešaka. Treći razlog je kasna dostava kontrolnih izvoda građana od strane pošte i štrajk poštara. I na kraju, nedovoljna propusna moć Službe platnog prometa i kasno uključenje svih društava u ovaj proces", objašnjava zamjenik direktora Direkcije za privatizaciju RS Radovan Rodić.

    U Direkciji za privatizaciju se pozivaju na iskustva drugih zemalja, koje su prošle ove procese. Kao primjer navode Sloveniju, gdje je bilo registrovano 36 društava za upravljanje PIF-a, a prikupljanje vaučera je trajalo 2 godine. Cenzus od 5 miliona vaučera ispunilo je u tom roku 13 društava.

    Ekonomski stručnjaci tvrde da građani nisu bili dovoljno upoznati sa funkcijom fondova i njihovom značaju u provođenju procesa privatizacije. "Direkcija za privatizaciju RS je trebala učiniti više na edukaciji običnih ljudi koji trebaju donositi odluke o investiranju. Jedna televizijska emisija o tome nije dovoljna, i to u vrijeme kad na drugim programima idu neke popularnije serije, koje zabavljaju narod", kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Rajko Tomaš. Za njega je razumljivo nepovjerenje u fondove zbog negativnih iskustva u zemljama koje su provele privatizaciju.

    Nepovjerenje u cijeli proces vaučerske privatizacije, kaže profesor Tomaš, je razumljivo i zbog toga što ulagačima niko ne može ništa sigurno obećati. "Možemo pričati da ćemo dijeliti dividende za šest mjeseci, godinu, dvije, tri, ali to podrazumijeva da ćemo radikalno promijeniti stanje u našoj ekonomiji, a ako toga ne bude, sve priče padaju u vodu", kaže Tomaš.

    Običnim ljudima je jasno da stanje u ekonomiji može mjenjati država svojim ekonomskim programima i ekonomskom politikom, a ne fondovi. Zbog toga su razumljive njihove nedoumice.

    Profesor Tomaš misli da građani nisu dovoljno edukovani za modalitete u procesu privatizacije i još uvijek imaju neku nadu u alternativno riješenje u kojem će možda bolje uložiti svoje vaučere. "Produženje roka će omogućiti još nekom društvima za upravljanje PIF-a da ispune cenzus. Ja očekujem da će tri do četiri PIF biti formirana, s tim što će ovi, uslovno rečeno, jači fondovi sticati sve veće povjerenje kod građana, koji postaju sigurni da će oni investirati u vaučer prodaji i neće vraćati vaučere njihovim vlasnicima", kaže Tomaš. On lošu stranu prolongiranja roka vidi u činjenici da samo odlaganje stvara psihologiju da ništa nije tako sigurno definisano i da nijedan rok ne mora biti potpuno obavezujući.

    Profesor Tomaš zamijera društvima za upravljanje PIF-ovima da nemaju jednostavnu strategiju pristupa građanima. "Reklama fonda ne smije da se odvija kao da je u pitanju običan proizvod. Fondovi su suviše i olako davali obećanja. Građani su to dosta brzo uočili, jer oni žive u ovoj zemlji i mogu realno procijeniti šta mogu očekivati za godinu dve ili tri" poručuje Tomaš.

    Profesor ekonomske politike na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Mladen Ivanić misli da treba učiniti mnogo više na edukaciji građana, kako bi se smanjile mogućnosti propadanja vaučera i pomoglo građanima koji nisu dovoljno informisani. On u tome vidi veliku moć medija za koje kaže da se trebaju samoinicijativno uključiti u emisije edukativno-informativnog karaktera. O privatizacionim fondovima ovaj ugledni ekonomski stručnjak,kaže: "Prikupljanjem vaučera u fondove najbolje se smanjuje rizik njihovog propadanja, ali je odluka da li će ga uložiti u fond ili preduzeće ipak na samom imaocu vaučera, što podrazumijeva da bi trebalo što prije raspisati vaučer ponudu kako bi garđani imali mogućnost poređenja".

    Za razliku od profesora Tomaša, u Komisija za hartije od vrijednosti, koja prati rad društava za upravljanje fondovima, misle da bi oko sedam do osam fondova moglo ispuniti zakonom predviđeni cenzus. Takvu procjenu iznosi i zamjenik direktora Direkcije za privatizaciju RS Radomir Rodić.

    Prema jednoj anketi, koju je ovih dana proveo časopis ‘Privatizacija i vi’, 30,9 posto anketiranig građana nije čulo za privatizacione investicione fondove. Od onih koji nešto znaju o fondovima, 25 posto u fondove nema uopšte povjerenja, a 48 posto nema dovoljno povjerenja. Samo 27 posto građana vjeruje da je ovo dobar način ulaganja vaučera.

    Petra Ivić (AIM)