AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 01 NOV 2000 12:47:34 GMT

    Ankete: SDS ili PDP?

    Banjaluka, 1. novembar 2000. (AIM)

    Dva poslednja istraživanja raspoloženja biračkog tijela u Republici Srpskoj (RS), za koja njihovi autori tvrde da predstavljaju pouzdan uzorak, daju dva potpuno različita rezultata. Prema istraživanju američkog Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), čije su se dosadašnje predizborne sondaže pokazale kao vrlo precizne, u RS će i na ovim izborima Srpska demokratska stranka (SDS) biti pobjednik.

    Prema drugom, od ukupno tri planirana kruga ispitivanja, (publikovano za internu upotrebu 20. oktobra), kod izbora poslanika za Narodnu skupštinu RS, za SDS će glasati 48 posto birača, što je porast od 10 posto u odnosu na lokalne izbore u aprilu ove godine. Istraživanje od 25. avgusta pokazivalo je opredijeljenost za SDS u procentu od 44 posto, da bi se mjesec dana kasnije zaustavila na 47 posto.

    Na drugom mjestu po popularnosti nalazi se Partija demokratskog progresa (PDP) Mladena Ivanića sa 20 procenata glasova anketiranih, dok je Stranka nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika na trećem mjestu sa 19 posto. Slijede Socijalistička partija sa 3 posto i SDP BiH i Srpski narodni savez (SNS) sa po 2 posto.

    Rezultati ankete NDI o rejtingu predsjedničkih kandidata pokazali su da kandidat SDS za predsjednika RS Mirko Šarović drži ubjedljivo prvu poziciju. Za Šarovića bi, prema poslednjem istraživanju od 15. oktobra, moglo glasati čak 54 posto birača. U odnosu na 25. avgust, Šarovićeva popularnost je pala (58 posto), a u odnosu na 25. septembar porasla samo za jedan procenat (53).

    Milorad Dodik, kao drugi predsjednički favorit, dobio je glasove svega 25 posto ispitanika, što je samo 4 posto više od potpuno anonimog predsjedničkog kandidata PDP Momčila Tepića.

    Ispitanici su pokazali interesantan odnos prema mogućnosti preferencijalnog izbora. Čak 77 posto ispitanika ne želi da koristi drugi preferencijalni izbor, što će reći da kandidati na ove glasove ne trebaju mnogo računati. Birači su pokazali i izvjesnu promjenu motiva izbora: zabilježen je pad motiva ‘zaštite nacionalnog interesa’, a poraslo interesovanje za zaposlenje.

    Istraživač skreće pažnju na činjenicu da su u istraživanju glasovi Bošnjaka i Hrvata zastupljeni na veoma malom uzorku, zbog čega će se rezultati istraživanja u određenom procentu korigovati. Procjenjuje se da bi na ovim izborima U RS moglo glasati oko 170 hiljada Bošnjaka i Hrvata, zbog čega će procenat glasova stranaka iz RS i srpskih kandidata biti znatno smanjen.

    Drugo istraživanje, koje je nedavno izvršeno u organizaciji časopisa 'Biznis press', a koje je rađeno u 25 opština RS i na uzorku od 2322 ispitanika, pokazuje da PDP Mladena Ivanića vodi sa 35,27 posto glasova. U Banjaluci i Bijeljini, dva najveća urbana centra, PDP premašuje 40 posto glasova anketiranih. Prema ovom istraživanju, SNSD premijera Milorada Dodika je na drugom mjestu sa 24,03 posto, a SDS na trećem sa 20,37 posto glasova.

    Iako se organizator ovog istraživanja poziva na superviziju regularnosti istraživanja od strane trojice univerzitetskih profesora, od kojih je jedan sociolog, a dvojica i sudije Ustavnog suda, mnogi misle da ovo istraživanje treba uzeti sa rezervom zbog anonimnosti istraživačkog tima i neiskustva u obradi rezultata ankete.

    Međutim, ma koliko rezultati ova dva ispitivanja bili različiti, oba pokazuju trend rasta popularnosti PDP-a. Ovu činjenicu ne treba zanemarivati iz dva razloga. Prvo, radi se o potpuno novoj političkoj partiji, koja je u svom političkom vrhu okupila politički nekompromitovane ljude, koji se obraćaju biračima jezikom ekonomskih reformi. Na čelu PDP-a je univerzitetski profesor ekonomije, vrlo prepoznatljiv u stavovima prema nacionalnom pitanju, zagovornik ekonomskih reformi, iskusan u politici i poznat široj javnosti. Njegov najveći politički kapital uknjižen je prije tri godine, kada je vratio mandat premijera RS predsjednici Biljani Plavšić, zbog toga što sa liderima političkih partija nije mogao postići dogovor o sastavu vlade političkog jedinstva.

    Druga stvar koju treba imati u vidu jesu promjene koje su se desile u Hrvatskoj i Srbiji. Političke opcije koje su tamo preuzele vlast uspijevaju da nametnu politički model sinteze demokratskog i nacionalnog, što se u RS može najbezbolnije primiti kao demokratska alternativa. Lider PDP Mladen Ivanić, zbog svog čvrsto definisanog nacionalnog stava, postaje personifikacije upravo takvog modela politike.

    Objašnjenje prednosti PDP u odnosu na SNSD premijera Dodika je i u tome što PDP i Ivanić nisu bili u strukturi vlasti i ne snose nikakvu odgovornost za trenutno stanje u društvu i ekonomiji. Dodik taj svoj 'nedostatak' pokušava da pretvori u prednost,uporno dokazujući biračima koliko je sagradio puteva,vodovoda i škola, zaboravljajući da birači uspjehe podrazumijevaju i ne žele da vide, ali dobro vide propuste i nedostatke.

    Na kraju, ne treba zaboraviti da je Ivanić prije Dodika pozdravio novoizabranog predsjednika Jugoslavije Vojislava Koštunicu u Beogradu i razgovarao sa nekoliko lidera DOS-a, te da dugo vremena održava dobre odnose sa ekonomistima iz grupe G-17.

    Najveći Dodikov grijeh, koji bi mogao biti glavni uzrok njegovog izbornog fijaska, jeste odnos prema kriminalu i korumpiranosti. Njegovo tvrdoglavo ubjeđivanje javnosti da u vrhu vlasti nema kriminala je najveći promašaj u izbornoj kampanji, čak i da je takva tvrdnja tačna. Takvu vrstu poruka birači, koji su svakodnevno suočeni sa primjerima korumpiranosti i pisanjem medija o velikim aferama, doživljavaju kao bezočnu podvalu vlasti, koja ne želi da zna ono što oni vide.

    Prosto je nevjerovatno da Dodik i njegov izborni štab ignorišu kriminal i korupciju i zaboravljaju na činjenicu da se u kampanju protiv korupcije uključila i međunarodna zajednica, javno šaljući poruku 'nadglasajmo korupciju'. Ta poruka nije ništa drugo nego poziv da se ne glasa za političku garnituru na vlasti, koja po definiciji jedino može biti odgovorna za korumpiranost društva.

    Na drugoj strani, bezrezervna podrška koju predstavnici međunarodne zajednice daju Dodiku, kod biračkog tijela očigledno još proizvodi kontra efekat. Nepotrebno i pretjerano 'navijačko' ponašanje prate potezi koji ruše njegov autoritet, zbunjuju i stvaraju sumnju u dobre namjere onih koji ga podržavaju. Uvođenje jedinstvenog pasoša uoči izbora, priču o zajedničkoj vojsci, svečano otvaranje džamije kod Prijedora i najava podizanja spomenika žrtvama Srebrenice, te tolerisanje antidejtonskih poruka nekih političkih partija i lidera u Federaciji BiH, politički protivnici Dodika vješto koriste u izbornoj kampanji kao argumente u dokazivanju da je Dodik marionetske figura u RS i da međunarodna zajednica uz njegovu pomoć radi na unitarizaciji BiH.

    Ankete, dakle, pokazuju da će birači, birajući između SDS-a i SNSD-a, izabrati PDP, u nadi da će na taj način sačuvati potrebnu mjeru nacionalnog i istovremeno pokazati demokratsku zrelost, kakvu su demonstrirale opozicije u Hrvatskoj i Srbiji. Birajući između Dodika i Šarovića, izbor bi mogao pasti na Šarovića, u ubjeđenju da će se na taj način uspostaviti protivteža nacionalnim opcijama u Federaciji BiH. Račun za takvu vrstu kompromisa platiće Dodik, koji će za utjehu moći da se sjeća slične sudbine Čerčila i De Gola.

    Branko Perić (AIM)