AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 20 OCT 2000 09:32:32 GMT

    Mrtvi na čekanju: DNK laboratorija

    Banjaluka, 20. oktobar 2000. (AIM)

    U predratnom skladištu čuvenog banjalučkog krznara Sulejmana Deumića, danas poznatom u javnosti kao ‘Deumića hala’, već 3 i po godine nalazi se 421 neidentifikovano tijelo u ratu stradalih vojnika Vojske Republike Srpske i civila. Tijela su pokupljena sa raznih lokacija zapadnog dijela Republike Srpske (RS), počev od Glamoča, Bihaća, Mrkonjić Grada i Petrovca, pa sve do Ozrenskog područja.

    Tijela mrtvih niko ne želi preuzeti, jer njihov identitet nije moguće pouzdano utvrditi. Patolog Željko Karan, koji radi u komisiji za identifikaciju ratnih žrtava, kaže da su različiti načini ubistava prouzrokovali takve promjene na leševima da nije moguće utvrditi identitet bez laboratorijske DNK analize. Kao primjer navodi 30 ugljenisana tijela vojnika iz Tuzlanske kolone.

    Zbog toga je priča o DNK laboratoriji sve prisutnija u javnosti. Dr Karan kaže da je DNK analiza mač sa dvije oštrice: "DNK će nam pomći da saznamo o kome se radi, ali nam ništa neće reći o zadobijenim povredama, mehanizmima i uzrocima povreda. A to je bitno ako se želi ispričati priča o ratnim zločinima".

    U rješavanje problema identifikacije ratnih žrtava uključila se i Međunarodna organizacija za traženje nestalih. Prema njenom najavljenenom projektu, u BiH se do kraja godine trebaju osposobiti 2 DNK laboratorije. Jedna će biti locirana u Sarajevu, gdje će se uzimati DNK profil koštanog tkiva. U drugoj DNK laboratoriji radiće se na uzimanju DNK iz krvi nekog člana porodice. Planirano je i otvaranje 5 forenzičkih ustanova za prikupljanje materijala u oba BiH entiteta.

    Republički odbor zarobljenih boraca i nestalih civila žestoko se protivi otvaranju obje DNK laboratorije u Federaciji BiH. Predsjednik odbora Nedeljko Mitrović se nada da je to privremeno rješenje: "Na taj način ovaj bi proces, koji je inače u zastoju, doživio pravi debakl".

    Odluka da obje laboratorije budu smještene u Federaciji je vjerovato usljedila nakon niza nepravilosti u organizaciji za obuku za DNK analizu u RS. Iako je već bilo dogoverno da na specijalnu obuku u SAD otputuju 4 stručnjaka forenzičke struke, po institucijama RS je kružilo nekoliko spiskova na kojima je bilo tehnologa i poljoprivrednih tehničara.

    I dok traju natezanja i nesuglasice oko lokacije DNK laboratorija, Vlada RS je odlučila da riješi problem izmiještanja tijela neidentifikovanih ratnih žrtava iz Deumića hale, čiji vlasnik traži vraćanje objekta od 1996. godine. Tijela će biti premještena u novu Spomen-kosturnici, koja se završava na Gradskom groblju u Banjaluci. Premiještanje 421 neidentifikovanog tijela se očekuje do kraja mjeseca. Finansirala bi ga Vlada posredstvom Ministarstva za pitanja boraca i žrtava rata.

    Međutim, završetak izgradnje objekta donio je i nove probleme – mali smještajni kapacitet i nedostatak prostora za rad. Dr Karan smatra da je izgradnja zajedničke grobnice projektovana na brzinu i napamet. "Nova grobnica je zamišljena megalomanski, a sa druge strane potuno je nefunkcionalna. Projektovana je za 288 tijela, a u Deumića hali se nalazi 421", kaže dr Karan, objašnjavajući da je lično projektovao tehničko rješenje pakovanja i smještaja tijela, tako da se dobio tri puta veći kapacitet.

    Međutim, pojavio se problem objekta za rad obdukcijiskih timova. Udruženje porodica poginulih smatra da memorijalni dio treba biti odvojen od takvog stručnog dijela. Njihov stav je uvažen, pa se razmišlja o izgradnje potpuno novog objekta, u okviru kojeg će biti smještene obdukcione sale, laboratorija i svi prateći sadržaji koji idu uz to.

    Dr Karan naglašava da postoje obećanja od Međunarodne komisije za traženje nestalih da će i oni jednim dijelom finansirati izgradnju tog objekta. "Novi prostor za rad obdukcijskih timova mnogo bi značio i Medicinskom fakultetu, jer bi u tom objektu studenti mogli obavljati praksu na obdukcijama", kaže Karan.

    Rješavanje problema idetifikacije 421 ratne žrtve moglo bi, uz malo razumijevanja, dovesti do rješavanja čitavog niza problema. Dr Karan argumentovano dokazuje da bi se na jednom mjestu mogle raditi identifikacije, sudsko-medicinske obdukcije redovnih slučajeva i obavljati redovni poslovi službe mrtvozorstva, koja inače ne postoji u Banjaluci.

    Sanela Živković (AIM)