AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    THU, 19 OCT 2000 09:30:30 GMT

    Od Vardara pa do...?

    Omiljeni refren nekadasnjeg jugoslovenstva odavno se u Makedoniji ne pjeva mada ga niko nije zabranio. Svako pominjanje ideje koja bi "mirisala" na neku jugoslovensku ili balkansku federaciju u Skoplju ne ide bez povisenog adrenalina

    AIM Skopje, 18.10.2000

    Najprije je prenosenjem pisanja hrvatske stampe stigla interpretacija da specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija za Balkan Karl Bilt ima projekat za "restauraciju" bivse Jugoslavije. Navodno, u toj Biltovoj tvorevini ne bi se nasla Slovenija ali zato bi Albanija cime bi se, navodno, postiglo integralno rjesavanje albanskog, srpskog ili bilo kojeg drugog nacionalnog pitanja u regionu. Odsustvo zvanicne verzije posluzilo je kao dobar izgovor autoru pomenute ideje da objasni makedonskoj javnosti da su "neki ljudi bliski nekadasnjem hrvatskom predsjedniku Tudjmanu" pokusali iskoristiti jednu njegovu ideju za ozivljavanje straha od obnove nekakve jugo-federacije.

    Tirazni i opoziciji blizak skopski "Utrinski vesnik" uspio je najzad doci do originalnog dokumenta Karla Bilta pod naslovom "Priprema za mir - prema samoodrzivoj stabilnosti na Balkanu" u kome se eksplicitno ne pominje nikakva federacija zapadnog Balkana,niti neki drugi drzavni savezi na nivou regiona, vec samo povezivanje na ekonomskom,politickom i bezbjednosnom planu. Ipak, oni koji su imali prilike da ga procitaju kazu da dokument ostavlja ne malo prostora za oprez pa i podozrenje.

    Prema Biltovoj viziji, postoji potreba da se medunarodna zajednica "pozabavi pitanjima povezanim sa politickim poredkom u regionu juzno od Slovenije i sjeverno od Grcke". "Najvaznije je da se problemima pristupa regionalno", vjeruje Bilt, "Za to je, smatra, potreban politicki okvir za koji je, pak, potreban konsenzus u medjunarodnoj zajednici. Pitanje koje se samo po sebi namece kao najznacajnije je - Kosovo. Ali, rjesavanje tog pitanja imace uticaj i u drugim zemljama regiona" upozorava specijalni izaslanik ujedinjenih nacija. Po njegovom misljenju: "Ne moze se rjesavati pitanje Kosova, osigurati opstanak Bosne i Hercegovine, sprijeciti konflikt u Crnoj Gori i obezbijediti da u Makedoniji ne bude rata bez jasnog i konzistentnog regionalnog i politickog okvira" istice Karl Bilt u svom dokumentu.

    Svedski politicar predlaze da se Savezna Republika Jugoslavija transformise u neku vrstu unije tri republike. To bi znacilo da Kosovo postaje republika. Po Biltovom "redu voznje", to bi se desilo u roku od dvije-tri godine, racunajuci od lokalnih izbora na Kosovu. Tvorac najnovijeg prijedloga istovremeno trazi da odmah nakon lokalnih izbora na Kosovu pocnu pregovori o privremenom ustavnom okviru SR Jugoslavije. U to ime, "leteci Svedjanin" odbacuje nezavisnost Kosova jer su, po njegovom sudu, protiv toga druge zemlje u regionu, Makedonija i Bosna i Hercegovina, prije svih.

    Bilt smatra da bi bilo kljucno uspostavljanje regionalne instance koja bi direktno povezivala institucije Evropske unije sa naporima zemalja u regionu da se usaglase sa strukturama unije. Tom forumu bi se trebala povjeriti distribucija ekonomske pomoci, nadzor nad postovanjem ljudskih i manjinskih prava kao i kontrola nad carinskim sluzbama. Takodje, Bilt predlaze razvoj posebne strukture, opet regionalne, koja bi se bavila pitanjima ekonomske integracije u jedinstveno evropsko trziste, garancijama za politicke aranzmane u regiji i bezbjednosnim pitanjima kao i razoruzanjem. Nazalost, Karl Bilt cije regionalno iskustvo zacijelo nije za potcjenjivanje prognozira da ce medjunarodno vojno prisustvo biti potrebno jos duze vrijeme.

    Predsjednik Republike Boris Trajkovski, onako "na prvu loptu" je prokomentarisao da je svedski politicar slicna razmisljanja imao i ranije te je stoga novinare uputio na biltovu adresu. Premijer Ljubco Georgievski je bio odredjeniji : "Nas stav je da Makedonija ne podrzava nikakvu obnovu neke balkanske federacije od onoga sto se naziva "ostatak Jugoslavije" bez obzira, da li biltov izvjestaj postoji ili ne. Svaku drugu regionalnu saradnju ne samo prihvatamo vec to smatramo prioritetom nase vlade. Imamo jasan prioritet: integraciju jugoistocne Evrope".

    Shef makedonske diplomatije Aleksandar Dimitrov je najprije ustvrdio da se radi o cistim spekulacijama. Ali, kad se rasprava o Biltovom dokumentu ipak razmahala, priznao je da dokument zaista postoji i da je vec dostavljen na uvid clanovima Savjeta bezbjednosti svjetske organizacije. Ino-ministar kaze da se radi o razmisljanjima i idejama, kako postici trajan mir i stabilnost u regionu, dodajuci da Makedonija nema nista protiv. Jer,veli, "predlozeni dokument se poklapa s idejama Makedonije. "U dokumentu je na prvom mjestu ocjena da je najznacajnija pretpostavka za stabilizaciju, mir i demokratizaciju regiona ravnopravno ukljucivanje svih drzava s tog podrucja u Evropsku Uniju.To je upravo ono sto makedonska diplomatija promovise na svim medjunarodnim skupovima i susretima vec godinama" istice makedonski ministar spoljnih poslova. "Ne vidim kome ce stete nanijeti prevladavanje postojecih trgovinskih barijera, cvrsci oblici povezivanja malih preduzetnika, na primjer, ili usvajanje evropskih standarda u privredi. Prijedlog Karla Bilta je zasnovan na njegovom bogatom iskustvu stecenom tokom mandata u regionu i, posto je samo to njegov licni stav, nema zaista razloga za bilo kakvu paniku, kategorican je sef makedonske diplomatije. Dimitrov je posebno podvukao da je prijedlog za Makedoniju prihvatljiv, jer se podudara sa njenim idejama da granice u regionu budu lako prohodne, ali ne i promjenlive, da se uspostavi odrzljiv ekonomski prosperitet na bazi visih oblika regionalne integracije, da se stvori demokratski prostor za sve koji zele brze u Evropu. Bivsi predsjednik Makedonije Kiro Gligorov smatra da Biltov dokument predstavlja svojevrsni test za eventualno buduce preuredjivanje zemalja jugoistocne Evrope. Naglasavajuci da ideja o balkanskoj federaciji nije nova, Gligorov kaze da je za njega prirodno da se razmislja o tome, sta uciniti sa drzavama na ovom prostoru na kojem su vodena cetiri rata: "Smatram da se na ovaj problem treba gledati veoma realno i trezveno zato sto je na ovom prostoru posijano sjeme mrznje i proliveno mnogo krvi. Zato, moj stav je: jos uvijek treba vremena da se razmisli na koji nacin da se medjusobno povezu zemlje jugoistocne Evrope, ne u politickoj vec u ekonomskoj formi".

    Najvise komesanja i nervoze pokazale su politicke partije. Portparol koalicione Demokratske alternative Slobodan Casule smatra da "ako postoji ovakav prijedlog, onda se radi o totalnom nepoznavanju mehanizama Evropske unije i procedure njenog prosirivanja. Svaka zemlja postaje clan EU na osnovu individualnih dostignuca". Treci koalicioni partner - Demokratska partija Albanaca - nije dovoljno upoznata s prijedlogom (ceka njegovo ozvanicenje) pa je uskratila komentar.

    Opozicija s nesto vise nijansi: generalni sekretar Socijaldemokratskog saveza Djordji Spasov upozorava da se ne treba odmah "paranoicno gledati na ovakve projekte. To sigurno ne znaci uskrsnuce neke bivse SFRJ, Uostalom, odluka o stupanju u savez s drugim drzavama je samostalan cin" kaze Spasov i dodaje da je "sustina prijedloga da se razvije regionalna saradnja kako predvidja i Pakt stabilnosti". Liberaldemokrat Petar Gosev vjeruje da je prerano da se jedna zajednica koja se raspala u krvi zamjenjuje nekom novom: "Ako neko misli da ce ovako biti rijeseno "integralno albansko pitanje" ili "integralno srpsko pitanje" ili pitanje fingirane bosansko- hercegovacke drzave, onda je pretjerano velik optimist. Mislim da se tako mogu postici suprotni efekti." Za liberala Andova, "ovo je probni balon kojim se zeli ispitati raspolozenje u zemljama koje su navedene u prijedlogu". Opoziciona u albanskom politickom korpusu - Partija za demokratski prosperitet - nije a priori protiv. Tesko se oteti utisku da je, po ko zna koji put, proradilo “culo” za otkrivanje medjunarodnih zavjera. U svakom slucaju, malo duhovne gimnastike drzavnim i partijskim funkcionerima nece skoditi.

    AIM Skopje

    ZELJKO BAJIC