AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    THU, 12 OCT 2000 13:36:28 GMT

    Portreti i šanse predsjedničkih kandidata u RS

    Glavni konkurenti u novembarskoj izbornoj utrci, i Dodik i Šarović, imaju istu „sjajnu osobinu" – brzo reaguju, prilagođavaju se situacijama koje se brzo mijenjaju. Iako ispoljavaju neke slične osobine, sociolozi smatraju, da je riječ o dva različita politička tipa.

    Banjaluka, 12. oktobar 2000. (AIM)

    Predstojeći novembarski predsjednički izbori suprotstaviće dva oštra politička protivnika. Po mnogim procjenama, preferencijalni izborni sistem upravo vodi utakmici dvojice najjačih - Milorada Dodika i Mirka Šarovića. Ta politička borba je krajnje neizvjesna, ali da će je uveliko usloviti ishod političkih zbivanja u susjednoj Jugoslaviji.

    Po objavljivanju pobjede demokratske opozicije u Srbiji i njenog predsjedničkog kandidata Vojislava Koštunice, neki od političkih lidera iz Srbije su se otvoreno zahvalili Dodiku na svesrdnoj podršci. Posebno zanimljiva je najavljena podrška pokreta „Otpor".

    Mirko Šarović je načinio kurtoazni zaokret, pozdravio demokratske promjene i volju naroda u Srbiji, i čestitao novoizabranom predsjedniku Jugoslavije Vojislavu Koštunici. Dojučerašnjeg predsjednika je diplomatski prećutao, zaklanjajući se iza fraze da on poštuje legitimne predstavnike vlasti i institucije sistema.

    Politička smjena u Jugoslaviji bila je istovremeno i razlog, što je, uglavnom smireni i umjereni potpredsjednik Republike Srpske, možda, po prvi put javno pokazao da i on može izgubiti živce u neugodnom televizijskom dijalogu sa Dodikom. Bilo kako bilo, Šarović je barem na vrijeme u ne tako bajatom intervjuu beogradskom listu „Danas", izrazio svoju ličnu sklonost ka Koštunici.

    Olivera Pavlović, sa Filozofskog fakulteta u Banjaluci smatra da će biti važni odnos nove jugoslovenske vlasti prema Haškom tribunalu i revidiranje odnosa sa zemljama bivše Jugoslavije. "Zapravo, za predsjedničke kandidate biće važna retorika o događajima u Srbiji, i naravno to kod koga će građani prepoznati vezivanje sa Jugoslavijom".

    Ona misli da Šarović i Dodik posjeduju sjajnu osobinu: brzo reaguju i prilagođavaju se situacijama koje se brzo mijenjaju. Iako su, po njoj, Šarović i Dodik dva različita socio–psihološka profila, ipak ispoljavaju neke sličnosti. „I Šarović i Dodik su likovi iz naroda. Jedan je skroman, pristupačan, za njega se ne vezuju afere, nema silne imovine, živi skromno, jasan je kada govori o nacionalnim stavovima i promjenama. I Dodik je lice iz naroda, ali na drugačiji način. On je čovjek čvrste ruke, zna da pokaže zube, on se ponaša komotno (što se da ilustrovati skupštinskim zasjedanjima), rječnik koji koristi je pristupačan običnom čovjeku. On je tu, on je naš. Za njega se vezuje i bahatost. Ali narod takve stvari voli, jer se mora znati ko je gazda, on mora biti nedodirljiv i imati određene privilegije. Dakle, on jednostavno mora imati takav imidž. S druge strane, narod osjeća izvjestan ekonomski napredak, koji se desio u Dodikovo doba", analizira Pavlovićeva predsjedničke kandidate.

    Direktor marketinške agencije ‘Partner’ Danilo Vuković smatra da bi Milorad Dodik imao više izgleda da mu je kojim slučajem politički protivnik Dragan Čavić. Čavić bi, po Vukovićevoj ocjeni, bio lakša bitka za Dodika. Vuković objašnjava:"Između njih postoje bitne razlike. Šarović je umjereniji. On je tako obavljao i svoju potpredsjedničku funkciju, on nije eksplicitno bio potpredsjednik pristalicama SDS-a, već je uspijevao da održi imidž potpredsjednika svih građana RS. Čavić je oštriji. Pretpostavljalo se da će Čavić, upravo zbog svoje odlučnosti, biti jači kandidat. Dodik je po temperamentu pandan Čaviću".

    Ko će prevagnuti prilikom zaokruživanja glasačkih listića, teško je prognozirati. „Biračko tijelo se mijenja vrlo brzo, veoma suptilni elementi utiču na konačnu odluku. Na primjer, privođenje Momčila Krajišnika u Hag neposredno pred izbore povećalo je rejting SDS-a za najmanje 5 procenata", objašnjava Olivera Pavlović.

    Po njenoj procjeni, stanovnici Republika Srpska još uvijek se osjećaju ugroženim i zbog toga agresivno ispoljavaju identitet. Njihov strah se objašnjava „neizvjesnošću onog gdje žive, što definitivno nije država, i što bi se moralo definisati. „Predsednički izbori imaju veliki značaj za obje strane. Za Dodika bi pobeda značila legitimizaciju njegove vladavine, i on se svim silama trudi da do tog potvrđivanja dođe. SDS se u međuvremenu očistio, izgradio drugi imidž i postao fleksibilniji prema međunarodnoj zajednici", objašnjava Olivera Pavlović.

    Iskustva zemalja u tranziciji (istina, u kojima nije bilo rata), pokazuju da su se ljudi opredjeljivali za vođu, jaku harizmatičnu ličnost, koja je u stanju da predvodi narod, da pruži zaštitu, koja im je bliska i koja govori populističkim rječnikom.

    Danilo Vuković upozorava da bi izborni rezultati mogli biti određeni „drugim izborom", pri čemu (dakle sabiranju prvog i drugog izbora) najveći potencijal nosi Ivanićeva Partija demokratskog progresa i njegov predsjednički kandidat Momir Tepić, jer su prihvatljivi i jednoj i drugoj opciji. Međutim, Vuković upozorava da to ne može vječno trajati i da postoji granica kada će Ivanić morati jasno da se izjasni.

    Po Vukovićevim procjenama, nakon zbrajanja oba izbora, Šarovićev apsolutni potencijal je oko 44 posto, Dodikov 28,6 posto.

    „SDS više percipira kao stranka, Dodik kao ličnost. On je harizmatičniji kao lider. Za njega se vezuje promena, a za SDS nacionalni osećaj. Pitanje je koliko daleko seže pamćenje naroda, da li će porediti kako su živeli nekada, a kako žive sada. Jer je činjenica da je sa Dodikom počela da pristiže međunarodna pomoć u RS", zaokružila je sociološku analizu predsjedničkih kandidata Pavlovićeva.

    SNSD, osim Dodika nema jakih ličnosti. Vuković zamjera Dodiku što je Srpsku oblijepio plakatima, mnogo ranije nego je izborna kampanja otpočela, znajući da je uticaj plakata na opredjeljenje birača neznatan: „Šta je bio cilj te kampanje? Koju poruku je poslao biračima – da je moćan i da ima mnogo novca, koji je uložio u plakatiranje. Ko danas može uložiti toliko novca u plakatiranje?"

    Danilo Vuković kaže da je Dodikovo najveće oružje njegov temperament, što bi trebalo da bude i centralna tačka njegove kampanje. „On mora u izvjesnim okolnostima tu negativnu osobinu pretvoriti u pozitivnu", smatra Vuković. Ali, po njemu je Dodik dosta kasno krenuo u predsjedničku kampanju. "Svoj lik je morao jasnije profilisati. Šarović ima drugačiju taktiku, ide mirno, lagano i prikuplja glasove. On je potpuna transformacija SDS-a", kaže Vuković.

    Vuković Dodiku zamjera da je medijski tvrd: „Imam utisak da se Dodik boji medija i taj svoj strah pretvara u agresiju. Odlučnost jeste bitna glasačima, ali se ona mora pomiriti sa komunikativnošću, ljudskošću u nastupu".

    Direktor marketinške agencije ‘Partner’, koja je nedavno objavila rezultate istraživanja u RS na uzorku od 2400 građana, smatra da se situacija nije bitno izmjenila u odnosu na aprilske izbore. Rezultati tog istraživanja govore o znatnoj prednosti koju ima kandidat nacionalnog SDS-a. Iako to nije presjek cjelokupnog biračkog tijela, jer nije ispipan puls nesrpskog stanovništva, Vuković je više nego siguran u tačnost trenda do kojeg je došla njegova agencija. Od 35 posto apstinenata, njih negde oko 5 do 6 posto izjasniće se za jednu ili drugu opciju.

    Gotovo 30 posto birača apstinira, što samo po sebi nije problematično. Sociolozi mnogo veći problem vide u tome što biračko tijelo nije utvrđeno, nije urađen popis stanovništva, ne zna se tačan broj izbjeglih i raseljenih i što se barata podacima iz 1991. Birati u zemlji za koju se ne zna tačan broj stanovnika niti tačan broj birača, ne podliježe sociološkim pravilnostima.

    „Mi imamo samo procjene. To je formalan broj birača kojim mi raspolažemo. Ne postoji nijedno istraživanje o stavovima ljudi, situaciji u zemlji, rejtingu političkih stranaka, pri tome mislim na dubinsko ozbiljno istraživanje o sklopu sociodemografskih karakteristika (šta i kako izgleda biračko tijelo). Jedno istraživanje koje sam sprovela sa studentima, pokazalo je da gotovo 40 posto onih koji bi trebalo da budu društvena elita, uopšte ne izlazi na izbore. Oni hoće otići iz zemlje, a izlazak na izbore, po njima, nema nikakvog smisla", kaže Pavlovićeva.

    Stranke računaju sa svojim biračima, to tijelo je stabilno, a bilo bi korisno otivisati stanovništvo da izađe na izbore. Borba kandidata trebalo bi da se usmjeri u pravcu apstinenata i neopredjeljenih. Inače im ostaje, svakom za sebe, da se nada u povoljan ishod političkih zbivanja u Srbiji: nacionalnom SDS-u i Šaroviću da neće biti kažnjeni zbog dobrih odnosa sa propalim beogradskim režimom, Dodiku i SNSD-u da će biti nagrađeni za svesrdnu pomoć demokratskoj opoziciji Srbije, Ivaniću i PDP-u da "šansu imaju demokratske, moderne i patriotske stranke poput njegove".

    Tanja Topić (AIM)