AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    THU, 12 OCT 2000 11:30:28 GMT

    Strah od marginalizacije

    Makedonija je s olaksanjem docekala Milosevicev odlazak s funkcije predsjednika SR Jugoslavije. Ali, kad su se emocije malo stisale, poceli su se pojavljivati i nesto zabrinutiji komentari

    AIM Skopje, 11.10.2000

    Gradjani Makedonije u posljednjih mjesec i nesto vise bili su zaokupljeni vlastitim lokalnim izborima koji ce, pokazace se, ispasti nista manje dramaticni od izbora u susjednoj SR Jugoslaviji. Bez obzira na to, krajickom oka praceno je sve ono sto se desava na sjeveru. Na pobjedu Vojislava Kostunice u prvom izbornom krugu koju je priznala vecina svijeta makedonski drzavni vrh je odreagovao sutnjom. Tek uoci 5. oktobra koji ima sve sanse da postane istorijski predsjednik Republike Boris Trajkovski lansirao je nekakvu prilicno malokrvnu deklaciju koja je trebala animirati susjede SR Jugoslavije da se izjasne u prilog mirnog demokratskog raspleta u Beogradu.

    Kada je postalo jasno da je Milosevic zaista na odlasku, zvanicnici u Skoplju su postali znatno govorljiviji. Obasuli su cestitkama novog predsjednika SRJ Vojislava Kostunicu. I dok su politicari - Makedonci slozno otpjevali "odu" novom predsjedniku SRJ nadajuci se boljoj saradnji, lider Demokratske partije Albanaca Arben Xhaferi je prokomentarisao da je Milosevic bio bolji!? "Kostunica je okorjeli nacionalist" ocjenio je Xhaferi.

    Lokalni analiticari su ovo protumacili po svome smatrajuci da je Xhaferi svjestan da mu sada “dionice padaju” i da bi se “albansko pitanje” kao globalno ponovo moglo vratiti u Beograd a da bi medjunarodna zajednica mogla poceti s “pranjem ruku” od kosovskog problema. S druge strane, dio analiticara vjeruje da bi lideri partija Albanaca i njihovi saveznici na Kosovu mogli pojacati pritisak na vlasti u Skoplju te se u taj kontekst stavlja i nedavna najava potpredsjednika DPA Menduha Thacia da ce se intenzivirati rjesavanje napora za ravnopravniji ustavni polozaj Albanaca.

    U diplomatskim krugovima u Skoplju se ocekuje da bi utvrdjivanje sjeverne granice povodom cega su 11 puta do sada u protekle bezmalo cetiri godine zasjedali eksperti SR Jugoslavije i Makedonije moglo biti skinuto s dnevnog reda. Istini za volju, zavrseno je 90% posla ali ostalo je ono najteze – nekoliko spornih tacaka. Diplomati ce morati pokazati vise volje nego diplomatskog umijeca da bi otvoreno pitanje bilo najzad rjeseno.

    U kontekst diplomatdskih pitanja koja bi mogla biti pomjerena s mrtve tacke svakako spada i pitanje sukcesije gdje ce Makedonija i ubuduce nastupati u drustvu sa hrvatskom, Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom bar dotle dok se ne vidi, kakav bi mogao biti stav novog rezima u Beogradu. Shef drzave Boris Trajkovski i premijer Ljubco Georgievski zalozili su se javno za hitno ukidanje sankcija Beogradu sto zvuci, u najmanju ruku, paradoksalno, posto su mnoge makedonske firme zivjele upravo od polulegalne trgovine sa SR Jugoslavijom. Ovih dana u javnost je procurilo saznanje da su makedonske firme koliko-toliko postovale jedino naftni embargo protiv Beograda. Uostalom, ne jednom su novine pisale da su neke makedonske firme sluzile za "pranje para" partnerima s druge strane sjeverne granice.

    Privrednici koji s razumljivom paznjom osmatraju dogadjaje u susjedstvu, vjeruju ipak da ce se promjene u SR Jugoslaviji pozitivno odraziti i na makedonsku ekonomiju, koja je posljednjih desetak godina na svojim ledima osjecala negativne posljedice potresa sa sjevera. Ministar ekonomije Borko Andreev je optimist kad kaze da ce od demokratskih procesa u Jugoslaviji makedonska privreda imati samo koristi, iako ce, veli, biti izlozena jacoj konkurenciji. Slicno misle i u Privrednoj komori Makedonije. Kazu da ce uspostavljanje zdravih konkurentskih odnosa samo pojacati saradnju. "Makedonija nije nostalgicna za Jugoslavijom, vec za njenim trzistem", kaze predsjednik komore, Dusan Petrevski i dodaje da ce "ukidanje ekonomskih sankcija prema SRJ za makedonski biznis znaciti izazov za konkurenciju, od cega se privreda ne smije plasiti".

    Makedonija i SR Jugoslavija su jos prije tri godine potpisale sporazum o slobodnoj trgovini ali on je funkcionisao manje-vise na papiru jer je Beograd malo-malo pa uvodio ekonomske mjere koje su makedonskim privrednicima zapravo zagorcavale zivot. Velika su nadanja u vezi s pretpostavljenim otvaranjem koridora sjever-jug kao najrentabilnijeg za povezivanje Makedonije sa svijetom. Uprkos svim politickim tumacenjima posljednjih godina da je koridor sjever - jug zamjenjiv nekim drugim, praksa je pokazala da se radi samo o lijepim zeljama.

    Postoji strah da ce nakon promjena u SRJ investitori sada nagrnuti u desetmilionsku Jugoslaviju i zaboraviti ili u velikom krugu zaobilaziti dvomilionsku makedonsku ekonomiju. Covjek number 1 Pakta za stabilnost, Bodo Hombach pokusao je ukloniti ovakva strahovanja rekavsi da ce za Srbiju biti odvojena dopunska sredstva , a Makedoniji ostaju ona koja su joj vec obecana i dodjeljena u okviru Pakta.

    "Siguran sam da ce sve zemlje u regionu, pa i Makedonija profitirati od promjena u Jugoslaviji, jer strani investitori na situaciju gledaju u cjelini. Kada postoji kriza na bilo kojoj tacki u regionu, tada se ne pravi razlika da li se to desava tamo, ili ovamo. Sto vise bude zajednistva u regionu i kada se odstrane sva krizna zarista, tada se javlja sansa za citav region", rekao je Hombah.

    I pored svih ocekivanja da ce se promjene u SRJ pozitivno odraziti na nacionalnu ekonomiju, pojedini ekonomski eksperti vele da ce do toga doci tek nakon stabilizacije politickih odnosa, a na to ce se morati sacekati mozda i godinu-dvije.

    Inace, robna razmjena izmedu Makedonije i Jugoslavije od januara do kraja avgusta ove godine iznosila je 220 miliona dolara, ne racunajuci trziste Kosova. Makedonski eksperti procjenjuju da bi ona u novim okolnostima mogla iznositi cak milijardu dolara godisnje uvjereni da ce tako biti vec naredne godine.

    Pojacana su strahovanja da ce se bar dio beogradskog podzemlja preseliti na makedonske ulice posto je za ocekivati da ce se novi rezim ozbiljnije baviti kriminalom. Policijski eksperti ne iskljucuju mogucnost da ce kriminalci, mafijasi, ratni zlocinci, pojedini clanovi srpske obavjestajne sluzbe i drzavne bezbjednosti pokusati da se sklone u Makedoniju. Utoliko prije sto Makedonija i Jugoslavija nisu potpisale medusobni sporazum o ekstradiciji, a ne postoji ni saradnja medu bezbjednosnim strukturama dvije zemlje.

    "U Makedoniju ce pokusati da udju svi oni koji strahuju zbog zlodjela koja su pocinili u Jugoslaviji, ali i oni koji nece uspjeti naci zajednicki jezik sa novom vlascu. Sigurno da na granicnim prelazima izmedu Makedonije i Jugoslavije necemo vidjeti konvoje sumnjivih tipova i kriminalaca. Oni ce dolaziti pojedinacno, luksuznim automobilima i najvjerovatnije ce se predstavljati kao biznismeni", kazu u makedonskom Ministarstvu unutrasnjih poslova.

    Ova zemlja predstavlja idealnu lokaciju za tu kategoriju ljudi zato sto je neposredan susjed Jugoslavije, ciji gradjani lakse razumiju makedonski jezik. Pored "biznismena" i "razvlastenih" srpskih obavjestajaca, "azil" u Makedoniji ce svakako potraziti i kriminalci koji zele eskivirati zatvor u Jugoslaviji. Ocekuje se da neki od njih ostanu u Makedoniji trajno a drugi privremeno. Policijski eksperti isticu da ce neki od jugoslovenskih "biznismena" koji budu prebjegli u Makedoniju ovdje otvoriti svoje firme i kroz njih pokusati da operu svoj "prljavi" kapital.

    Bilo kako bilo, Makedonija dobija novog susjeda na sjeveru. Prognoze su nezahvalne ali, izvjesno je, od 5. oktobra nista u regionu nije isto kao prije.

    AIM Skopje

    ZELJKO BAJIC