AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 29 SEP 2000 13:22:21 GMT

    Opšti izbori u BiH

    Hoćemo li glasati za promjene?

    AIM, SARAJEVO, 28.09.2000. Dok čak 62 posto mladjih od 35 godina razmišlja o napuštanju domovine, Bosna i Hercegovina ulazi u još jednu predizbornu kampanju "za promjene". Naime, 11. novembra održat će se opći izbori na kojima će gradjani birati poslanike za državni parlament, entitetske i kantonalne parlamente, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, ali i opštinsko vijeće Srebrenice za koje se nije glasalo na proteklim lokalnim izborima u aprilu. "Ovo su posljednji izbori u BiH koje finsira OSCE!" ustvrdio je zamjenik šefa Misije OSCE u BiH Care Vollan objavljujući budžet od 9 miliona EURA (nešto više od 18 miliona DEM) za ovaj glasački proces.

    U BiH trenutno nema kategorije stanovništva koja je zadovoljna postojećom vlašću, izuzev nje same i njenih poslušnika! Penzioneri nemaju penzija, a i kada ih dobiju apsolutno su nedostatne. Mladi osjećaju da ovdje nemaju perspektivu jer nagomilane probleme njihove budućnosti niko ne rješava - nema kvalitetnog obrazovanja, smještaja studenata niti uvažavanja diploma kroz cijelu zemlju, a mogućnost zapošljavanja i dalje ostaje bajka. Oni srednjih godina, radno sposobni, takodjer ne vide bog-zna-kakvu budućnost niti započinjanje tranzicije zemlje - privreda je na nuli, velika privatizacija još nije počela, mogućnosti za pokretanje malih privatnih biznisa su nikakve, a administrativne prepreke za svaki angažman ogromne i gotovo nesavladive. Privrednici koji bi i mogli biti uspješni tvrde da ih država ničim nije zaštitila ili pokušala stimulisati - više je od 500 ilegalnih graničnih prelaza, ogromne su takse i porezi ali i njihova utaja, a šverc, kriminal i korupcija cvjetaju... Izbjeglice se ne mogu ili nemaju gdje vratiti, a i ako i uspiju, ne znaju od čega da žive. Eksperti medjunarodne zajednice najavljuju skori ekonomski kolaps cijele države, ambasadori mnogih zemalja-donatora najavljuju smanjenje donatorske pomoći, a OSCE je cijelu zemlju izlijepio plakatima sa kojih "udara" samo jedna poruka: "Glasajte za promjene, NADglasajte korupciju".

    Na ovim izborima BiH po prvi put nije jedna izborna jedinica za državni parlament niti su to entiteti za entitetske parlamente, već se zastupnici delegiraju iz višečlanih izbornih jedinica čije je granice crtao OSCE (Primjerice, dio Sarajeva i Goražda su jedna izborna jedinica, mada se radi o gradovima iz različitih kantona) . Mnogi se protive ovakvom rješenju prognozirajući da će parlamenti biti sastavljeni od lokalnih moćnika, no OSCE tvrdi da će to doprinjeti jačoj vezi izmedju poslanika i gradjana. Birači će svoju volju izražavati putem otvorenih kandidatskih lista što znači da svoje povjerenje mogu davati i odredjenim kandidatim lično, ili više njih, a ne samo strankama u cjelini. Takodjer se kao novina uvodi i preferencijalno glasanje za predsjednički i podpredsjednički par u Republici Srpskoj, što znači da će birači - pored para kojem daju dvoj glas - preferencijalno glasati i za par kojeg stavljaju na drugo ili treće mjesto. U slučaju neprolaska njihovog prvog para za kojeg su glasali, njihovi glasovi de facto ne propadaju nego se prenose na par koji je zauzeo slijedeće mjesto u biračevoj listi, a sve u cilju da jedan od ponudjenih parova osvoji potrebnu nadpolovičnu biračku podršku.

    Predizborno vrijeme obilježeno je nezadovoljstvom velikog broja učesnika izbora činjenicom da još uvijek nije definisan način izbora poslanika u Dom naroda državnog parlamenta. Istovremeno, do novembarskih izbora valjalo je implementirati odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda na cijeloj teritoriji BiH i sa tom odlukom uskladiti Pravila i propise Privremene izborne komisije, no ni to nije uradjeno. OSCE-ova Privremena izborna komisija (PIK) mnogo je vremena utrošila na kreiranje novih uredbi Privremenih pravila i propisa kako bi se omogućilo eliminiranje korumpiranih pojedinaca iz izborne utrke (npr. pravilo o nespojivosti funkcija, o zloupotrebi stambenog prostora isl). Sa kandidatskih lista su uklonjeni i oni koji nisu valjano registrovani. Uskoro se očekuje i pravilo po kome će sa lista biti uklonjeni i oni koji su za ranijih izbornih procesa na listama bili tek "šminke radi", a ne zbog istinskog rada u institucijama vlasti.

    Ovogodišnja predizborna utrka za najviši novo vlasti u još ponečemu će se razlikovati od predhodne dvije poratne (1996. i 1998. godine). Prije svega značajno manji broj političkih partija ulazi u ove izbore. Za razliku od više od 100 partija 1996. i blizu 100 iz 1998, ove godine na biračkim spiskovima pojavit će se tek 54 politička subjekta, od čega sedam nezavisnih kandidata, četiri liste nezavisnih kandidata i 43 političke partije. Neke manje partije poput Liberalne stranke i Liberalno-bošnjačke stranke su se ujedinile, ali je evidentan izostanak velikih koalicija kakve su bile SDAova koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH te Koalicija SLOGA u RS. Najjača "trka" mogla bi se voditi medju četiri, pet političkih stranaka - aktuelne vladajuće na državnom i entitetskim nivoima koje se ni ne bore jedna protiv druge (SDA, HDZ i SDS), potom Socijaldemokratske partije BiH (SDP) kao favorita sudeći po nedavno održanim lokalnim izborima, Nezavisnih socijaldemokrati Milorada Dodika te, eventualno, PDPa Mladena Ivanića u RS. Naime, pobrojane stranke (izuzev novoosnovanog PDPa) ubilježile su najznačajnije rezultate na opštinskim izborima.

    Za razliku od ranijih predizbornih procesa, kada je za birače prije svega bio zanimljiv i važan "nacionalni interes" i kada su od kandidata kojima bi poklonili povjerenje tražili upravo te "vrijednosti", stvari su se značajno promjenile. Gradjane BiH danas najviše zanimaju nova radna mjesta, sigurnost i bezbjednost, kvalitetnije obrazovanje, povratak izbjeglih i raseljenih. (Pet godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma još uvijek je oko1,4 miliona osoba van svojih domova - pola čak van BiH!), pa tek onda nacionalni interes, a i on za zanemariv procenat birača (istina nešto veći u RS nego u F BiH).

    Prema najnovijim istraživanjeima koalicije nevladinih organizacija "Izbori 2000" koja će nadzirati provodjenje izbora, čak 81,8 posto gradjana BiH (anketa izvršena u 100 opština na uzorku od 2.500 gradjana) namjerava izaći na izbore. Inače, u ovu Koaliciju nevladinih organizacija uključeno je čak 77 nevladinih organizacija iz cijele BiH (broj se, tvrde, svakodnevno povećava) a Koalicija predvidja javnu kampanju za edukaciju birača i njihovo animiranje da izadju na izbore, a potom monitorisanje kampanja političkih partija, samih izbora i provodjenja rezultata.

    Iako je zvanični početak predizborne kampanje započeo 27. septembra, politička kampanja nije ni prestajala nakon održanih aprilskih izbora. Dok je OSCE iznova pozivao birače da se registruju i provjere svoje registracije(registrovalo se oko 2,5 milona glasača), a medjunarodna zajednica da glasaju za promjene, vladajuće nacionalne oligarhije imale su gotovo identične pravce djelovanja - svi, cijeli svijet, je protiv njih! HDZ je homogenizirala hrvatski narod nalazeći neprijatelje u svemu i svačemu. SDA gotovo isto tako, ali prije svega intenziviranjem iskopavanja masovnih grobnica i najavama gradnje šatorskih izbjegličkih naselja po RS, pa čak i u centru same Banjaluke! (Nosilac liste SDA za državni parlament je i prvi čovjek državne agencije za traženje nestalih Amor Mašović, poznat po tome sto se lično spušta u svaku jamu za koju se vjeruje da je masovna grobnica pa će biti zanimnljivo gledati njegove istupe tokom predizborne kampanje. Mašović je doživio mnoge kritike zbog stavljanja nejgovog imena na celnu poziciju liste, ali sam Mašović kaže: "Niko drugi me nije zvao!") SDS se zahuktava nalazeći argumente protiv aktuelne Vlade RS i analitičari procjenjuju da oni imaju ozbiljn šanse u RS jer "samo oni nude čist nacionalizam, a svi drugi su sumnjivi!" S druge strane, najjača opozicijska Socijaldemokratska partija BiH svoju kampanju bazira na "borbi argumentima": ozbiljnije angažovanje u državnom Parlamentu, otvaranje ureda i podružnica i cijeloj BiH (prvenstveno RS i tzv. Hercegbosni) ali i prezentiranje stanja koje je zatekla nakon aprilskih izbora u opštinama u kojima je osvojila načelnička mjesta i publikovanjem ostvarenih rezultata koji nisu zanemarivi. Medjunarodna zajednica pomaže opoziciji raskrinkavanjem kriminala u redovima vlasti, ili pak veza izmedju nje i državnog šverca lanci razotkrivanjem izvršioca i nalogodavaca terorističkih djela puput ubistva federalnog doministra unutrašnjih poslova Joze Leutara.

    Dva mjeseca prije samih izbora, prema istraživanja američkog Nacionalnog demokratskog instituta "u BiH pušu neki novi vjetrovi". Naime, u gotovo cijeloj Federaciji BiH najveći broj birača najavljuje glasanje za Socijaldemokratsku partiju BiH. U RS još uvijek prednjači SDS, no tek kod 30 posto stanovnika tog bh. entiteta, a slijedi ga stranka Milorad Dodik, pa Mladena Ivanića. Mada se radi se o prvim predizbornim istraživanjima kojih će do 11. novembra ovaj institut uraditi još, ovi su rezultati popraćenji komentaom da se uobičajeno odluka birača ne mijenja u posljednjih 40 predizbornih dana, koliko god borba za glasove u tom periodu bila jaka.

    Posljednja dešavanja u Srbiji (bez obzira na Miloševićevo odbijanje priznavanja poraza) potom ne tako davna demokratizacija susjedne Hrvatske, te pobjeda SDPa na lokalnim izborima u većem dijelu BiH, daju za pravo onima koji tvrde da su ovo ne samo posljednji izbori koje organizira OSCE već posljednji koji će se odigravati po pravilima gdje preimućstvo ima nacionalni a ne ekonomski aspekt. S druge strane, podatak da čak 30 posto gradjana BiH još ne zna za koga da glasa, a radi se prvenstveno o razočaranim glasačima SDA.HDZ i SDSa, te veliki broj Bosanaca i Hercegovaca spakovanih kofera, otvara sumnju u kvalitetne programe koje pružaju alternativne stranke i promjene koje one mogu donijeti poslije izbora.

    # Rubina ČENGIĆ (AIM, Sarajevo)