AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    TUE, 26 SEP 2000 16:59:45 GMT

    Crna Gora i savezni izbori

    Bulatovićev krah

    Pokazalo se da je Bulatović pogrešno računao: više od trećine njegovog članstva nije se pojavilo na saveznim izborima. Što se Crne Gore tiče, pobijedio je onaj koji je sve gledao iz prikrajka i koji se nije pojavio na biralištima – crnogorski predsjednik Đukanović. Poziv za bojkot izbora poslušalo je čak 75 odsto građana

    AIM Podgorica, 25.09.2000. godine

    Katastrofa, fijasko, debakl, početak kraja sljedbenika beogradskog režima... Na različite načine mediji pokušaqvaju da opišu opisuju ono što se 24. septembra dogodilo Socijalističkoj narodnoj partiji Momira Bulatovića na saveznim izborima u Crnoj Gori.

    Brojke ubjedljivo govore o razmjerama izbornog zemljotresa koji je pogodio SNP. Usprkos gromoglasnim najavama masovnog odaziva birača - na kraju, kada su zatvorena birališta i kada su, kasno uveče stigli rezultati, pokazalo se da je na savezne izbore izašlo jedva 25 odsto glasača u Crnoj Gori. Tačnije: 24. septembra na birališta je izašlo trideset hiljada ljudi manje, nego što je na parlamentarnim izborima '98. godine glasalo birača za SNP i partije srpskog bloka!

    Naime, Bulatovićeva partija, Srpska narodna stranka i JUL osvojili su u izborima za parlament oko 135 hiljada, a sada na saveznim izborima glasalo je, prema preciznim podacima kontrolora DOS-a svega 109 hiljada birača. O konfuziji i postizbornom šoku najbolje svjedoče prtparoli Socijalističke narodne partije. Tako je Neven Gošović – predsjednik Izborne komisije Crna Gora – u nedjelju veče, oko 23 sata saopštio da je u Crnoj Gori glasalo oko 150 hiljada ljudi, ustvrdivši da se na biralištima ťpojavilo 35 odsto glasača, ne uključujući seosko stanovništvoŤ.

    Iste večeri, samo sat kasnije, Gošovića je demantovao – vlastiti partijski kolega. Potpredsjednik SNP-a Zoran Žižić je konstatovao da je na izbore u Crnoj Gori glasalo 130 hiljada glasača, ali – za razliku od Gošovića – Žižić je izračunao da to, u stvari, predstavlja čak 43 odsto biračkog tijela!? A već sjutradan, na press konferesnciji, Žižić je demantovao i samog sebe. ťDodatni podaci, pristigli tokom noći, govore da je na izbore izašlo manje glasača nego što sam ja to rekao sinoć. Nemamo tačne podatke, ali glasalo je nešto između onoga što je saopštio DOS i onoga što sam ja tvrdioŤ, rekao je Žižić, vidljivo uzbuđen i zatečen brojkama koje su govorile protiv politike koju zastupa.

    Ako su ljudi iz SNP-a bili potpuno šokirani, njihovi protivnici iz Demokratske partije socijalista bili spremni da se javno poraduju. ťOvi izbori su dokaz još jednog političkog debakla političkog nasilja čiji je centar beogradska diktatura, a izvođači radova servisi u Crnoj GoriŤ, rekao je Miodrag Vuković, član Izvršnog odbora DPS-a i savjetnik crnogorskog predsjednika Đukanovića.

    - Rezultati govore da SNP od danas nema podršku čak ni u sedam opština gdje je trenutno na vlastiŤ, poentirao je Vuković.

    Podaci sa terena daju za pravo Vukovićevoj analizi. Osim u opštini Andrijevica gdje je izašlo 60 odsto građana, Plužinama gdje je odziv bio 51 odsto i Kolašinu gdje je na savezne izbore izašlo tačno pola birača (50,28%) u svim ostalim opštinama odziv glasača je naprosto porazan za Socijalističku narodnu partiju i njihove koalicione partnere JUL i Srpsku narodnu stranku.

    Najmanji odziv, kako se i očekivalo, bio je u crnogorskoj prijestonici Cetinju gdje je glasalo svega 4,06 odsto upisanih birača. Mizeran odziv bio je i u Rožajama (5,23 odsto), Ulcinju (6,70), Baru (14,95) Kotoru (15,69), Plavu (17,78)... No, najveće iznenađenje je, bez sumnje, glasanje na sjeveru Crne Gore tradicionalnom uporištu Socijalističke narodne partije. Tako se Bijelom Polju pozivu za glasanje odazvalo 25 odsto, u Beranama 33 procenta a u Herceg Novom, ťnajjužnijem srpskom graduŤ, gdje je su Bulatovićevci pobijedili na lokalnim izborima i gdje je vojsna policija obezbjeđivala glasanje- tek 33,60 odsto!

    I rezultati iz dva najveća grada – Podgorice i Nikšića – govore o ubjedljivom političkom porazu. U Nikšiću je glaslo svega 10 hiljada glasača (20,97odsto), a u Podgorici se pokazalo da SNP ima čak sedam hiljada pristalica manje nego maja 2000. godine na lokalnim izborima (glasalo oko 25 osto).

    Mnogo toga se moglo već naslutiti i tokom izbornog dana. U gotovo svim crnogorskim gradovima bilo je pusto, bez uobičajene izborne vreve i komešanja. Na improvizovanim biralištima uglavnom su se dosađivali članovi biračkih odbora. Iako se moglo, prema upustvu presjednika Izborne komisije Nevena Gošovića, glasati čak i bez lične karte (!), nije bilo – osim u par pomenutih opština – izborne gužve. Već oko 14 sati analize su govorile da po SNP ne ide najbolje: prema kontrolorima DOS-a do tada je na nivou Republike glasalo svega 9,75 odsto birača! Uzaludno je bilo i povremeno prisustvo vojne policije u blizini birališta: većina građana nije željela glasati, ili su bili ipak impresionirani državnim stavom da ťtog dana valja imati pametnija poslaŤ.

    Tada je aktivirana poznata mašinerija izborne manipulacije. Odjednom su biračkim odborima počeli stizati masovni zahtjevi za glasanjem van biračkom mjesta. Procedura takvog glasanja određena je zakonom i uglavnom je ťprivilegijaŤ oih koji zbog bolesti, invaliditeta ili starosti ne mogu doći do predviđenog biračkog mjesta. No, broj ťnaprasnih invalidaŤ u Crnoj Gori rastao je iz časa u čas. Do 17 sati registrovano je više od 18 hiljada takvih zahtjeva! Da se nešto radi van zakona i regularnosti svjedočilo je odbijanje SNP-a da kontrolori DOS-a prate ishod biranja van biračkih odbora.

    Rezultati glasanja pokazali su da je na taj način SNP uspio, koliko-toliko ublažiti izborni kolaps: skoro devet hiljada (tačnije: 8.925) ťnepokretnih i bolesnihŤ glasalo te nedjelje, što predstavlja skoro deset odsto ukupnog odziva birača!

    O razmjerama iznenadne ťepidemijeŤ govorio je ministar zdravlja Miomir Mugoša na vanrednoj konferenciji za novinare u nedjelju veče, napominjući da zdravstvene službe nijesu evidentirale pojavu neke nove munjevite bolesti u Crnoj Gori. ťDijagnozu ne možemo da damo, mada mi sve liči na bolest nedostatka glasova. ali, da ne prejudiciramo, naše epidemiološke ekipe će obići oboljele glasače, a pošto je epidemija poprimila alarmantne razmjere, planiram da sazovem Nacionalni savjet za zdravljeŤ, ocijenio je, ne bez ironije, dr Miomir Mugoša.

    Na kraju, ništa nije pomoglo: iako se moglo glasati bez lične karte, iako je ťnapumpanoŤ da postoji čak devet odsto nepokretnih i bolesnih koji navodno glasaju za Miloševića, iako se u izborni proces uključila i vojna policija – manje od četvrtine crnogorskih građana odazvalose pozivu za glasanje. ako se od ukupnog broja (109 hiljada) oduzme procenat namontiranih listića, procenat onih koji su glasali za Koštunicu (skoro deset odsto) ispada da je za Socijalističku narodnu partiju, glaslo manje od devedeset hiljada glasača, 35 hiljada manje od broja sa izbora '98. godine.

    Gdje je sada 180 hiljada glasova podrške Miloševiću, prikupljenih prilikom podnošenja kanddature? Jedan od potpredsjednika SNP-a, Predrag Bulatović, konstatovao je da su za tu razliku krivi drugi. ťMi smo obezbijedili 110 hiljada glasova, za razliku su bili zaduženi ljudi iz JUL-a i SNS-aŤ, ocijenio je Bulatović.

    Iako svi iz SNP-a pokušavaju da politički fijasko kompeziraju vlastitom pobjedom na izborima za saveznu Skupštinu, sasvim je očigledno da ne mogu ni svojim pristalicama objasniti što se desilo - kako se istopila vjera Crnogoraca u Jugoslaviju bez alternative? ispada da je Bulatović napravio ključnu grešku bezrezervno vjerujući da će biti dovoljno pominjanje Miloševićevog imena pa da sve bude riješeno u njihovu korist. Ispostavilo se suprotno: poput pasioniranog kockara koji gubi partiju za partijom, Bulatović je sve uložio u ťposljednje dijeljenjeŤ i sve, na kraju, izgubio.

    Da za Bulatovića bude teže: dobio je onaj koji je svu igru iz prikrajka posmatrao - crnogorski predsjednik Đukanović. Crnogorska koaliciona vlast sada ima razloga za likovanje, pokazalo se da je njihov poziv na bojkot nelegitimnih izbora poslušalo tri četvrtine građana. I sada mogu da mirno čekaju rasplet u Srbiji i navijaju za Koštunicu. U krugovima bliskih vlasti se procjenjuje da u tom slučaju se definitivno eliminiše opsanost od vojne akcije u Crnoj Gori, a da bi sa Koštunicom bilo ako se dogovarati i pregovarati.

    ťDanas se pokazuje da, kada se valjano prebroje listići, podrška Miloševiću u Crnoj gori manja od 20 odsto. A ako nasiljem ostane na vlasti za dva mjeseca ta podrška biće manja od pet odstoŤ, ocijenio je Miodrag Vuković.

    Nakon 24. septembra nešto se ipak može sa sigurnošću reći: jedno istorijsko poglavlje, što se Crne Gore tiče, je okončano: većinska Crna Gora masovno je rekla ťneŤ Miloševiću, baš kao što je rečeno ťneŤ Jugoslaviji na osnovama –abljačkog Ustava iz 1992. godine. Ali, ne bi ispravno bilo čitati septembarske rezultate kao da je već obavljen referendum za samostalnu Crnu Goru. Nakon deset godina posrtanja, lutanja, pokušaja uspravljanja, većinska Crna Gora je tek sada spoznala šta – neće. Crnogorska priča o potarzi za izgubljenim identitetom, dakle, tek počinje. Dobro je što se, nakon svega, više neće misliti i odlučivati sa uperenom puškom na sljepočnici.

    Draško ĐURANOVIĆ (AIM)