AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SAT, 23 SEP 2000 10:03:34 GMT

    Privatizacija u RS

    Kako uložiti vaučere?

    Banjaluka, 23. septembar 2000. (AIM)

    U Republici Srpskoj (RS) ukupno je izdato 1.420.000 kontrolnih izvoda i emitovano oko 53 miliona vaučera. Kad građanin dobije svoj kontrolni izvod ima mogućnost da ode u Službu platnog prometa (SPP) i slobodno raspolaže vaučerima koji su na njegovom Jedinstvenom privatizaciono računu.

    Prijemom kontrolnog izvoda počinje i dilema šta sa vaučerima,gdje ih je pametno uložiti. Tri su mogućnosti: prodaja, ulaganje u preduzeća tokom vaučer prodaje, ili investiranje u investiciono-privatizacione fondove. Ulaganja u preduzeća zvanično će početi 16. oktobra, dok je kampanja na priklanjanju vaučera od građana od strane registrovanih investiciono-privatizacionih fondova u toku.

    Komisija za hartije od vrijednosti izdala je i propisanom roku osam dozvola za osnivanje društava za upravljanje Privatizacionim investicionim fondovima (PIF), tako da građani imaju solidan izbor ako odluče vaučere ulagati u PIF-e. "Zpter fond" a.d. Banja Luka, "Balkan investment fond"a.d. Banja Luka, "VB fond" a.d. Banja Luka, "PIF Privrednik" a.d. Banja Luka, "BLB-Profit" a.d. Banja Luka, "Invest Nova" a.d. Bijeljina. "Kristal invest fond" a.d. Banja Luka i "Euroinvestment fond"a.d. Banja Luka, uložili su dosta truda u svoju promociju. Propagandni materijal nekih fondova građani mogu pronaći u svojim poštanskim sandučićima i na drugim javnim mjestima.

    Aktivnost na prikupljanju vaučera od građana treba da se završi do 9. oktobra, odnosno sedam dana od zvaničnog početka vaučer ponude. Prema riječima zamjenika direktora Direkcije za privatizaciju RS Radovana Rodića, ne razmišlja se o produžetku roka za početak vaučer ponude. Do tog datuma društva koja su osnivači PIF-va su u obavezi da prikupe milion vaučera. Ako se ima u vidu da je emitovano 53 miliona vaučera, ne bi terbalo biti problema da do sada registrovana društva za upravljnje PIF-om ostvare postavljeni cenzus.

    Prednost ulaganja u investicione fondove njihovi osnivači objašnjavaju činjenicom da se ovako uloženi vaučeri prepuštaju stručnim ljudima, menadžerima fonda, koji su sposobni da upravljaju fondovima i koji će vaučere uložiti u veći broj preduzeća i time smanjiti rizik ulaganja. Mnogi smatraju da je to jedna od najvažnijih prednosti ulaganja u PIF-ve.

    "Zepter invest fond" a.d. Banja Luka je prvi registrovani privatizacioni fond. Osnovni kapital društva je 250.000 KM i u cijelosti je uplaćen u novcu. Posebna sredstva za osnivanje i upravljanje ovog fonda iznose 750.000 KM i uplaćena su na poseban račun kod "Zepter komerc banke" a.d. Banja Luka, koja je i osnivač fonda. Ova banka osnovana je marta 1999. godine, a njen osnovni akcionar je poznata svjetska kompanija "Zepter kompanija", čiji je vlasnik Milan Janković, Srbin iz Kozarske Dubice.

    "Kapital "Zepter komerc banke" je 93 odsto inostranog porijekla i 30 odsto ukupna štednje građana Republike Srpske", tvrdi direktor banke Milenko Vračar. Za prvih šest mjeseci ove godine banka bilježi povećanje štednje za sedam odsto u odnosu na 31.12.1999.godine. Vračar kaže da banka ima svjež novac i svoje poslove obavlja preko sektora kredita, sektora fizičkih lica, platnog prometa sa inostranstvom i sektora sredstava. Banka odobrava kratkoročne i dugoročne kredite sa kamatnom stopom, koja kod kratkoročnih kredita ne prelazi stopu od 0,8 odsto na mjesečnom nivou.

    Osnivač "Balkan investment fonda" a.d. Banja Luka je istoimena banka iz Litvanije. Osnovni kapital društva u novčanom dijelu iznosi 250.000 KM i isti je podjeljen u 100 akcija, a nominalna vrijednost jedne akcije je 2.500 KM. Ova banka ima iskustvo sa sprovođenjem procesa privatizacije u zemljama Istočne Evrope. Osnivački tim društva čine domaći i strani eksperti.

    "Ono što nas razlikuje od drugih banaka i od konkurencije u poslu je da možemo stvoriti uslove za dovođenje stranih investitora na prostore Republike Srpske", rekao je zamjenik direktora "Balkan investment banke" Predrag Milosavljević.

    Društvo za upravljanje privatizacionim investicionim fondom "VB Fond" a.d. Banja Luka, osnovano je od strane VB banke Banja Luka i deset uglednih privrednika. Među njima se nalaze Slobodan Stanković, Darko Đurdurović, Gostimir Jaćimović i Stojko Vučenović. "VB banka" je kao akcionarsko društvo osnovano 1998. godine sa privatnim kapitalom od 88 i državnim od 12 odsto. Državni kapital banke odnosi se na dio ‘Čajevca’, koji je prilikom formiranja banke u nju unio dio poslovnog prostora. VB banka ima obavezu da u roku od dvije godine uradi program privatizacije tih 12 odsto državnih akcija. Od privatnog kapitala, 35 odsto je ulog stranog ulagača, a to su dva ulagača iz Jugoslavije. Banka spada po veličini u srednje banke i sadašnji nivo kapitala je 6 miliona maraka. Osnovni kapital društva "VB interinvest" je 270.000 KM, a posebna sredstva za osnivanje i upravljanje fondom su 500.000 KM.

    Jedino društvo za upravljanje PIF-om koje nije osnovala neka banka je "Privrednik" iz Banja Luke. Ovo društvo osnovalo je 21 fizičko lice iz Republike Srpske. Među imenima se nalaze i Miroslav Vujatović, direktor Urbanističkog zavoda RS, Risto Trbić, predsjednik regionalne komore Banja Luka, Goran Mandić, direktor Jedinice za privatizaciju banaka i Vinka Aleksić, direktor DP "Konzum". Osnovni kapital društva iznosi 252.000 KM i u cjelosti je uplaćen u novcu, a posebna sredstva za upravljanje fondom iznose 500.000 KM i uplaćena su na račun ‘Agroprom banke’ a.d. Banja Luka.

    Ovaj fond, prema riječima predsjednika Upravnog odbora Miroslava Vujatovića, će uložene vaučere zamijeniti za akcije perspektivnih preduzeća u oblasti poljoprivrede, prehrambene i drvoprerađivačke industrije te građevinarstva.

    Društvo koje jedino nema svoje sjedište u Banja Luci, a dobilo je odobrenje od Komisije za hartije od vrijednosti je "Invest nova" a.d. Bijeljina. Osnivač je ‘Nova banka’ sa kapitalom od 60 odsto, zatim "Drina osiguranje" iz Zvornika sa 16 odsto, a svoje učešće u preostalom dijelu osnivačkog kapitala uzele su privatne firme, kao što je ‘Lanako’ iz Banja Luke i nekoliko privatnih firmi iz Bijeljine i Zvornika.

    Osnivački kapital društva je 390.000 KM, a posebna sredstva za osnivanje i upravljanje "Invest Nova" fondom iznose 780.000 KM. ‘Nova banka’ ima 43 poslovnice, 4 ekspoziture, 6 filijala banaka, a osnovana je prije dvije godine.

    "Naše ciljne grupe su građani u sjedištima banke Bijeljini i Zvorniku. Počeli smo prikupljanje vaučera, ali smo naišli na neorganizovanost službe platnog prometa i primijetili neinformisanost građana", kaže predsjednik Društva za upravljanje PIF-om ‘Invest Nova’ Stevo Radić. Radić tvrdi da jedinica SPP u Zvorniku za proteklih 23 dana nije imala ni jedan transver vaučera sa jedinstvenih privtizacionih računa građana.

    Društvo za upravljanjem PIF-om koje je među poslednjim registrovano i otpočelo sa prikupljanjem vaučera je "BLB Menadžment-Invest" a.d. Banja Luka. Osnovni kapital društva iznosi 250.000 KM i u cijelosti je uplaćen u novcu. Posebna sredstva u iznosu od 500.000 KM namjenjena za osnivanje i upravljanje PIF-om ‘BLB-Profit’ uplaćena su na poseban račun kod Banjalučke banke, a.d. Banja Luka.

    Društvo je osnovalo jedanaest afirmisanih preduzeća iz Republike Srpske, među kojima su ‘BLB eksport-import’ Banjaluka, ‘Rekonsult’ Banjaluka, ‘Una-trejd’ Banjaluka, P.T. ‘Kors’ Laktaši i ‘Lakting’ iz Laktaša, svi sa po šast odsto kapitala. ‘Banjalučka banka’, koja stoji iza ovog fonda, na ovim prostorima djeluje već nekoliko decenija i najvećim dijelom se bavi investcijama. Ova banka, po riječima njenog direktora Mome Poparića, sa svojom infrastrukturom i kadrovima kojim raspolaže garantuje da se najbolje može uključiti u rad PIF "BLB-Profit" a.d. Banja Luka.

    Poslednje društvo za upravljanje PIF-om koje je dobilo odobrenje od Komisije za hartije od vrednosti je "Euroinvest" a.d. Banja Luka. Međutim, ovo društvo još nije objavilo javni poziv i nije počelo u SPP da prikuplja vaučere.

    Da li će do sada osam registrovanih Društava uspjeti da prikupe u 45 dana jedan milion vaučera ostaje da se vidi. Prema podacima SPP Banja, u ovoj jedinici, od osam Društava, samo pet vrši transver vaučera sa jedinstvenih računa građana na račune PIF-va.

    Stručnjaci u privatizacionim fondovima sumnjaju da ima dovoljno vremena za distribuciju vaučera i da su građani dovoljno informisani. Vesna Bašić, direktor ‘VB Interinvest fonda’ smatra da je Komisija za hartije od vrijednosti RS osnovana prilično kasno. "Još uvijek nemamo pravu informaciju o prikupljenim vaučerima. U prvim nedeljama naše kampanje mi smo se bazirali na Banja Luku, dok u drugim centrima još nismo razvili kampanju", kaže savjetnik Drštva Ljiljana Panić.

    "Građani koji imaju znanja da samostalno upravljaju svojim kapitalom treba svoje vaučere da samostalno ulože u proces privatizacije. U skladu sa vlastitim procjenama treba da odluče u koja preduzeća i koliko će vaučera uložiti. U tom slučaju snosiće i rizik svojih odluka, a neposredno osjetiti sve koristi, ali i nedostatke sopstvenih procjena.Građani kojima to nije struka, nemaju informacija o stanjima o preduzećima, niti imaju priliku da dođu do tih informacija, trebaju svoje vaučere uložiti u neki od investiciono-privatizacionih fondova. U tom slučaju sigurnost njihovog kapitala će biti veća. PIF-vi su u mogućnosti da ulažu u veći broj preduzeća, a time i smanje rizik", poručuje vlasnicima vaučera Mladen Ivanjić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci.

    Petra Ivić (AIM)