AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 13 SEP 2000 13:28:17 GMT

    Zloslutni nagovestaj izborne jeseni na Balkanu

    Incidenti u prvom krugu lokalnih izbora u Makedoniji u kojim je ranjeno najmanje osam ljudi, uznemirili su javnost a medjunarodnoj zajednici poslali signal da je do istinske stabilnosti Balkana daleko, da pocetak serije izbora u nekoliko balkanskih drzava nije ohrabrujuci

    AIM Skopje, 13.09.2000

    Komunalni izbori za 123 gradonacelnika i gradonacelnika Skoplja 10. septembra u vecini medjunarodnih analiza stavljeni su u kontekst citave serije izbora u nekoliko balkanskih zemalja. Bar pola od tih izbornih takmicenja predstavljaju nepoznanicu za medjunarodnu zajednicu; predsjednicki, parlamentarni i lokalni izbori u Srbiji, parlamentarni na Kosovu kao i parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini. Lokalni izbori u Makedoniji i slicni takvi u Albaniji dvadesetak dana kasnije shvaceni su kao prilika da se krhka demokratija u obje zemlje ucvrsti, tacnije pokaze na djelu. Koliko god se ti izbori smatrali rutinskim, nezaobilazno su dovodjeni u vezu s mnogo vaznijim izborima na Kosovu koji ce se 28. oktobra odrzati pod bubnim okom medjunarodne zajednice. Jer, zeli se provjeriti, da li i kako snazno zaista djeluje “sistem spojenih posuda” s obzirom na vaznost tzv. “albanskog politickog faktora”.

    Drzavna izborna komisija nije saopstila konacne rezultate prvog kruga nedjeljnih izbora ostavljajuci (vec poslovicno) dovoljno prostora za najrazlicitije sumnje, posebno one tipa: vlast opet nesto muti i pokusava falsifikovati rezultat. Bez obzira na sutnju Drzavne izborne komisije, opoziciona koalicija “Za Makedoniju zajedno” slavi pobjedu, koalicioni partneri u vladi tu pobjedu osporavaju… Partija za demokratski prosperitet, opoziciona u tzv. Albanskom politickom taboru, “lize rane” ali doslovno: njenih sedam aktivista je ranjeno vatrenim oruzjem. To ce biti razlog da Partija objavi svoje povlacenje iz daljeg izbornog toka ne iskljucujuci ni mogucnost napustanja Sobranja. Funkcioneri PDP krivce prepoznaju u rukovodstvu i simpatizerima rivalske Demokratske partije Albanaca. Dobar dio javnosti daje za pravo tvrdnjama PDP.

    Koliko je ocekivan izvjestaj Drzavne izborne komisije s nista manje zanimanja ocekivana je preliminarna ocjena misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, njenog ureda za demokratske institucije i ljudska prava. Misija se sastojala od 130 posmatraca koji su pomno pratili sve ono sto se desava. U trenutku kad je OEBS najavio da ce ustanoviti svoj monitoring, suprotno obicaju da ne prati ovaj nivo izbora, u dijelu provladinih medija, vec po navici, cule su se ljutite opaske da je Makedonija uznapredovala u osvajanju demokratije toliko da sama najbolje zna ocjeniti, jesu li lokalni izbori demokratski ili nisu.

    Ocjena koju je u ponedjeljak u podne saopstio shef posmatrackog tima OEBS, Amerikanac ambasador Charles Magee, prenerazila je i najvece optimiste: “Lokalni izbori nisu ispunili medjunarodne standarde za demokratske izbore koji proisticu iz Kopenhagenskog dokumenta iz 1990. godine o provodjenju izbora bez nasilja i zastrasivanja, u demokratskoj atmosferi te o zastiti tajnosti glasackog listica”. Prema saznanjima misije OEBS, “glasanje se odvijalo mirno i neometano u vecini opstina. Medjutim, ukupna atmosfera bila je napeta odnosno u nekim opstinama na zapadu zemlje zabiljezeni su ozbiljni bezbjednosni incidenti i pucnjava od strane pojedinaca, grupa i simpatizera pojedinih politickih partija”.” U Izvjestaju se navode incidenti u kojima su ranjene cetiri osobe, pominju se brojni primjeri lomljenja glasackih kutija, njihovo punjenje od strane samo jedne ili nekoliko osoba, masovno glasanje za vise osoba, neprovjeravanje licnih dokumenata za identifikaciju glasaca… Posmatraci OEBS konstatovali su da su zatvorena 24 biracka mjesta u opstini Debar u kojoj se dogodio prvi ozbiljniji oruzani incident.

    Misija OEBS ocjenjuje da su mediji tokom predizborne kampanje pruzili biracima solidnu osnovu za izbore, pa ipak izrice primjedbe na racun drzavne televizije koja je pokrivala vladine aktivnosti s pozitivnom intonacijom.

    Naime, Makedonska televizija je posvetila 44% informativnog programa aktivnostima vlade. Udruzena opozicija pred kamerama glavnog elektronskog medija bila je zastupljena samo na 8% informativnog prostora. Provladin list “Nova Makedonija” o aktivnostima opozicije cesto je izvjestavao negativno dok je dnevnik na albanskom “Fakti” pokrivao djelovanje Demokratske partije Albanaca ali ne i opozicione Partije za demokratski prosperitet. Protiv nekih medija uoci izbora su sprovedene diskriminatorske mjere zbog kritickog odnosa prema vladi. Misija OEBS podsjeca na blokadu ziro-racuna lista “Makedonija denes” i nedjeljnika “Denes” na osnovu neplacenog poreza samo 10 dana uoci izbora. Pomenute su i prijetnje opozicionoj TV-stanici “Kanal 5” za rusenje objekta. Posmatraci OEBS uocili su i citav niz nedostataka u postojecem izbornom zakonodavstvu: Drzavna izborna komisija izvrsavala je samo Zakonom striktno utvrdjene zadatke sto je dovelo do njegove neujednacene primjene, osjetan je nedostatak finansijskih sredstava za organizovanje izbora po opstinama, Zakon nije precizan, da li je potrebna prosta ili apsolutna vecina za izbor gradonacelnika u mogucem drugom krugu, nejasna su i pravila o zastupljenosti u izbornim tijelima, zabiljezena je zadocnjela obuka clanova izbornih komisijaa, Drzavna izborna komisija daje samo osnovna uputstva nizim organima. Kao dogadjaj koji je doprinio stvaranju napete atmosfere izvjestaci OEBS navode prelazak sestorice poslanika VMRO-DPMNE u novoosnovanu VMRO-VMRO.

    Svoj posmatracki tim uputio je i Savjet Evrope. Njihov izvjestaj nista njezniji. U svojim opservacijama posmatraci Savjeta Evrope listi zamjerki dodaju jos nekolicinu: ukazuju na tzv. “porodicno glasanje” tj. da jedan clan porodice glasa za sve ostale. Polazeci od cinjenice da je registrovan velik broj nevazecih glasackih listica, posmatraci Savjeta Evrope konstatuju da su biraci nedovoljno informisani o samom izbornom procesu.

    Kritickim izvjestajem javnosti se obratio i Helsinski komitet za ljudska prava u Makedoniji.

    Odmah po objavljivanju nalaza medjunarodnih posmatrackih misija portparoli vladinih koalicionih partnera – VMRO-DPMNE i Demokratske alternative - nisu ih zeljeli komentarisati pravdajuci se da same izvjestaje nisu vidjeli.

    U Demokratskoj partiji Albanaca i kod njenog celnika Arbena Xhaferija vidna nelagoda.

    Politicki analiticari uglavnom su saglasni da se zapravo nije dogodilo nista novo i da medjunarodni posmatraci u stvari otkrivaju “toplu vodu”: svi dosadasnji izbori nisu se mogli pohvaliti osobitom demokraticnoscu. Doduse, ovi su najkrvaviji. U tome, kazu, ne mali doprinos ima i sama medjunarodna zajednica. Podsjecanja radi, na predsjednickim i parlamentarnim izborima 1994. medjunarodna zajednica je blagonaklono gledala na ocigledan falsifikat a cestitke spornim pobjednicima stizale su s najuglednijih medjunarodnih adresa. U vrijeme proslogodisnjih predsjednickih izbora Evropska unija je najprije izrekla ostre rijeci na racun nacina na koji je za shefa drzave izabran Boris Trajkovski; ocjene su kasnije amortizovane.

    Iz Partije za demokratski prosperitet koja je postala zrtva nedjeljnih izbora (ali ne samo s te strane) predstavnicima OEBS-a su uoci izbora upucivani apeli da uticu na clanice vladine koalicije da ne dopuste nasilje. No, u javnosti je ostao utisak da ova upozorenja nisu shvacena previse ozbiljno. U jednoj “antidatiranoj” izjavi drzavnoj televiziji ambasador Magee je ne bez lezernosti prognozirao da “na svim izborima bude sitnijih incidenata”. Ipak, desilo se da incidenti i nisu ispali bas tako sitni.

    Po objavljivanju preliminarnih ocjena medjunarodnih posmatraca medjunarodna diplomatija je pokusavala ispraviti sto se ispraviti da. Diplomati akreditovani u Skoplju pokusavali su (pokazace se bezuspjesno) stupiti u kontakt s predsjednikom Drzavne izborne komisije Josifom Lukovskim. Ali, njegova “prezauzetost” je bila tolika da su mu stranci morali uputiti molbu za kooperativnost javno, preko najgledanije informativne emisije privatne A-1-televizije.

    Lider Partije za demokratski prosperitet Imer Imeri sastao se s americkim a njegovi saradnici s ambasadorima drugih zapadnih zemalja u Skoplju. Imeri je razgovarao i s predsjednikom Republike Borisom Trajkovskim koji mu je prenio zabrinutost stranih diplomata koji su s njim kontaktirali. Da nije situacija toliko ozbiljna, neko bi mozda ironizirao da nije Trajkovski pravi covjek za mirotvorstvo posto je i sam svoj polozaj izborio zahvaljujuci tehnologiji primjenjenoj u nedjelju.

    Ako je medunarodna zajednica ocekivala da ce nedjeljni izbori biti samo uvod u jednu uspjesnu jesenju izbornu seriju na Balkanu, prvi nagovjestaji nisu ohrabrujuci. Naprotiv. Upravo ono od cega se strahovalo, dogodilo se: vodeca partija Albanaca nije pokazala onaj stepen demokraticnosti koji bi bio prihvatljiv za medjunarodnu zajednicu. Tek ce naknadne analize pokazati, da li je na ovakvo ponasanje DPA bilo od uticaja ono sto se desava u susjedstvu, na Kosovu. Utoliko prije sto nije nepoznato da lideri DPA i neki od celnika kosovskih Albanaca cije postupke medjunarodna zajednica smatra donekle nepredvidljivim imaju odlicne odnose.

    Drugo je pitanje: koliko ce medjunarodna zajednica biti spremna i dalje “gledati kroz prste” aktuelnoj vladinoj koaliciji u cjelini. Proslogodisnji predsjednicki izbori bili su “ukor razrednog starjesine”. Gaf na lokalnim, mogao bi preliti casu.

    AIM Skopje

    ZELJKO BAJIC