AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SAT, 09 SEP 2000 03:12:48 GMT

    Afera ŤAkorť - nove dimenzije

    Ekonomski sukob u državnom vrhu

    Izgleda da u crnogorski privatizacioni proces posredno ulazi srpski državni kapital. Slučaj “Akor” govori da bi to moglo proizvesti i političe a ne samo ekonomske lomove u Crnoj Gori

    AIM Podgorica, 8.09.2000. godine

    Ugovor o menadžmentu kojim je šest, po mnogo čemu najboljih, hotela sa ovdašnjeg primorja dato na petnaestogodišnje upravljanje francuskoj firmi ŤAkorť, mjesec dana po potpisivanju i dalje je u centru pažnje crnogorske javnosti. Iz dana u dan, množe se političke, ekonomske i pravne implikacije sukoba koji je nakon potpisivanja ovog Ugovora izbio između vlasti u Podgorici i Budvi.

    A početak drame ničim nije ukazivao na buru.Nakon potpisivanja Ugovora sa ŤAkoromť, vrijednog više od 50 miliona maraka, crnogorski zvaničnici nijesu krili zadovoljstvo. Za partnera su dobili firmu koja u svom sastavu ima 3.200 hotela širom svijeta, i dnevno usluži 11 miliona korisnika. ŤUazak ove kompanije na ovdašnje tržište garantuje bolje dane našoj turističkoj privrediť, slavodobitno su poručili crnogorskoj javnosti.

    No, slavljeničke fanfare nijesu ni utihnule, kada je iz Budve stigla vijest da Upravno odbor HTP ŤBudvanska rivijerať, na čijem čelu je predsjednik republičke skupštine i potpredsjednik DPS, najjače partije u crnogorskoj vladajućoj koaliciji Svetozar Marović, ne prihvata potpisani ugovor. A u sastavu ovog preduzeća su tri od šest hotela izdatih ŤAkoruť: ŤSveti Stefanť, ŤMiločerť i ŤMaestralť.

    Pokušaj premijera Vujanovića da u direktnom susretu sa Marovićem riješi spor nije dao rezultata. ŤRadna večerať u žutom salonu hotela ŤAvalať nakon žučne rasprave završena je tek pred zoru, a sukobljene strane ostale su čvrsto na svojim pozicijama.

    Maroviću i UO ŤBudvanske rivijereť podršku su potom dali i opštinski odbori DPS i NS u Budvi, ali i OO Bulatovićeve SNP. Po prvi put od razlaza nekadašnjeg DPS, partije iz vladajuće crnogorske koalicije i promiloševićeva SNP našle su se na istoj strani, makar na lokalnom nivou. Novouspostavljeno Ťjedinstvoť biće demonstrirano u ponedjeljak na sjednici SO Budva, na kojoj je glavna tema – sporni Ugovor sa ŤAkoromť.

    Može li ovaj, prije svega ekonomski spor, dovesti i do ozbiljnijih trvenja i eventualnog rascjepa u DPS i vladajućoj koaliciji ostaje da se vidi. A da stvari nijesu u najboljem redu pokazuju sve češći i sve duži sastanci u vrhu vladajuće partije, nakon kojih se učesnici strogo pridržavaju Ťzavjeta ćutanjať i ne iznose nikakve detalje razgovora.

    U međuvremenu, spor dobija nove dimenzije. Svrsishodnost Ugovora ozbiljno je dovedena u pitanje nakon saznanja da Vlada Crne Gore, odnosno njen pregovarački tim, nemaju, ili kriju, podatke o izraelskoj komapaniji ŤTimorť sa kojom su pregovarali o dobijanju kredita za rekosntrukciju hotela koju su obuhvaćeni Ugovorom o menadžmentu.

    ŤTimorť bi trebao da bude posrednik kreditne linije preko koje bi Crna Gora dobila 54 miliona maraka, dok bi za vraćanje kredita garantovala hipotekom nad četiri hotela. U nedostatku zvaničnih podataka, na snazi sve više dobijaju tvrdnje da iza ove kompanije stoji izraelsko srpski lobi koji se početkom protekle decenije okupio oko ŤDafiment bankeť.

    Nebojša Medojević, član Grupe 17 tim povodom kaže: ťUkoliko postoji i najmanja vjerovatnoća da je kompanija ŤTimorť u bilo kakvoj vezi sa ovom opasnom grupom ljudi sumnjive reputacije za koju se vezuju veoma prljavi poslovi trgovine oružja i pranja novca, onda bi Vlada CG morala povesti računa o negativnim konsekvencama koje bi ovakvi aranžmani mogli imatiť. Medojević potom tvrdi da u internet registru, među više od 230 hiljada izraelskih preduzeća nema ŤTimorať, te da ga nije bilo ni 1994. kada se, kao savjetnik u Agenciji za prestrukturiranje privrede, po prvi put susreo sa ovim nazivom. ŤMoglo bi se desiti da je u pitanju of šor komapanija iza koje stoje pare koje je režim Slobodana Miloševića opljačkao i iznio iz zemlje u protekloj deceniji i koji sada pokušava legalizovati (oprati) ulaganjem u najvrjednije djelove crnogorske privredeť, zaključuje on.

    Zvanično, crnogorske vlasti po ovom pitanju i dalje ćute. Međutim, u privatnim razgovorima sa članovima pregovoračkog tima može se čuti da ni oni Ťnijesu srećniť zbog ljudi koji stoje iza ŤTimorať, ali da su prinuđeni na saradnju sa njima, jer sa neke druge strane ne mogu dobiti traženi novac!

    Novo svijetlo na čitav posao bacaju i tvrdnje pravnih stručnjaka kojima je crnogorski nedjeljnik ŤMonitorť na uvid pribavio sporni Ugovor i zatražio stručni komentar njegove sadržine. Oni tvrde da bi cio posao mogao propasti kao Ťpravno ništavanť pošto ga je u ime crnogorske strane zaključilo Ťneovlašćeno liceť. Naime, ministar turizma Vladimir Mitrović pri sklapanju posla nije imao, kao što to nalaže Zakon o preduzećima, ovlašćenje upravnih organa ŤBudvanske rivijereť (direktor, Upravni odbor, skupština akcionara) već samo saglasnost vlasnika koji skupa posjeduju 80 odsto akcija preduzeća.

    Čak i ako se prenabregne način na koji je sklopljen Ugovor, a potencijalno to je krivično djelo Ťdovođenja u zabluduť poslovnog partnera, sporne su i neke odredbe ovog dokumenta. Po jednoj od njih, ŤAkorť se oslobađa plaćanja svih poreza i dažbina u Crnoj Gori. Po drugoj, njegovi menadžeri u ustupljenim hotelima preuzimaju upravljačka prava koja su zakonom data Upravnom odboru i skupštini akcionara. Pravnici tvrde da bi ove odredbe bilo veoma jednostavno oboriti na sudu.

    Otuda dodatno čudi zašto čelnici ŤBudvanske rivijereť nijesu u ovu borbu krenuli koristeći pravna, a ne politička sredstva. Mnogi tvrde da je u pitanju sukob ličnih, a ne društvenih interesa. A oni se ne mogu uskladiti na sudu. Zagovornici ove teze podsjećaju da je prije samo šest mjesci Upravo upravni odbor ŤBudvanske rivijereť, kršeći sve postojeće zakonske procese prodao hotel ŤMogrenť navodno švjacarskoj firmi kojoj niko ni prije ni kasnije nije mogao ući u trag. Vlada je tada spriječila realizaciju ovog posla, pa je izgleda došlo vrijeme za namirenje računa.

    I dok su na stranu čelnika ŤBudvanske rivijereť koji se protive realizaciji Ugovora, stali i radnici preduzeća, ali i nekadašnji vlasnici hotela ŤSveti Stefanť i ŤMaestralť koji ma je ta imovina nacionalizovana prije pet decenija, u Ministarstvu turizma i dalje insistiraju na realizaciji cijelog posla.

    ŤAko ŤAkorť dođe u Crnu Goru biće to jasan signal mnogima da je ulaganje u crnogorski turizam i sigurno i isplativoť, kaže ministar Mitrović. U suprotnom, objašnjavaju njegovi saradnici, poništenje Ugovora pokazaće da Crna Gora još uvijek nije spremna za ozbiljnu saradnju sa svijetom.

    Pobornicima Ugovora pridružila se i američka konsultanstka kuća ŤFlagť, koja je strateški savjetnik Vlade CG za privatizaciju u turizmu. ŤFlagť u svom izvještaju konstatuje da je posao zaključen Ťu skladu sa međunarodnim standardima i nudi jake mogućnosti za oba partnera...ť

    Ipak, ne nazire se kraj spora i ako vrijeme neumitno ističe. Ugovor o menadžmenu je vremenski oročen – 1. oktobra će ili početi njegova realizacija, ili će cio posao definitivno propasti.

    Zoran Radulović (AIM)