AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 08 SEP 2000 08:37:48 GMT

    Obrazovanje u "jedinstvenom" Mostaru

    Smjena rektora kao politički linč

    MOSTAR, 05. 09. AIM - Smjena Marka Tadića, rektora Sveučilišta u Mostaru tipičan je politički linč koji ugrožava temelje na kojima počiva visoko školstvo u svim demokratskim zemljama, izjavio je dr. Jadranko Prlić, ministar vanjskih poslova BiH.

    Ovako oštro reagovanje dr. Prlića, inače predsjednika Upravnog vijeća Sveučilišta, uslijedilo je nakon sjednice Senata Sveučilišta u ponedjeljak, 4. septembra, na kojoj su smijenjeni i rektor Tadić i Upravno vijeće. Dr. Prlić nije, kao ni rektor Tadić, koji po Statutu saziva i vodi sjednice, prisustvovao ovoj sjednici na kojoj su odlučivala osmorica članova. Kako je javila agencija ONASA, oni su još u petak održali sastanak u središnjici Hrvatske demokratske zajednice BiH u Mostaru i zakazali za ponedjeljak sjednicu Savjeta. Zamjenik federalnog premijera, federalni ministar finansija i dopredsjednik HDZBiH Dragan Čović je na njoj, uzurpirajući ovlasti predsjednika Upravnog vijeća Sveučilišta u Mostaru Jadranka Prlića, potpisao odluku o razrješenju rektora Tadića.

    Kako je krenulo i šta se zapravo krije iza slučaja Tadić, koji je vrelog mostarskog ljeta bacio u sjenu neprikosnovene medijske favorite, gradonačelnika i dogradonačelnika Safeta Oručevića i Nevena Tomića. Dok su njima dvojici usta puna jedinstvenog Mostara, na površinu su jasno isplivale sve zakulisne političke igre, ovog puta "sveučilištaraca" u odorama tvrdolinijaša Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, odnosno Hrvatske demokratske zajednice.

    Vođen demokratskim idejama i vizijom Mostara kao sveučilišno/univerzitetskog grada bez podjela i nacionalnih predrasuda, rektor Marko Tadić prvo je gotovo naivno odlučio da iz prostora Rektorata ukloni sva hrvatska nacionalna i katolička obilježja. Prilično iznenađenje predstavljali su i njegovi javni nastupi u ime zajedničke budućnosti grada čija bi sveučilišno/univerzitetska saradnja bila logični sastavni dio projekta jedinstvenog Mostara. U dijelu medija su često ekspolatirani, a možda ili sada očito s namjerom, pogrešno interpretirani Tadićevi stavovi o naučnoj saradnji dvije mostarske visokoškolske ustanove - Univerziteta "Džemal Bijedić" ( u istočnom dijelu grada) i Sveučilišta Mostar (u zapadnom dijelu grada); o razmjeni profesorskog kadra; o stvaranju programa i odsjeka na fakultetima, kao i fakulteta koji će se uskladiti sa potrebama regije i Kantona; o stvaranju univerziteta koji će se uklopiti u evropske tokove obrazovanja i shvatanja nauke.Sve to donijelo mu je čak i za mostarske prilike mnogo javnih neprijatelja.

    Tadićevi stavovi nisu se, prije svega, svidjeli tvrdolinijašima HZ-HB ,koji sjede u sveučiličnom Senatu, pa su osmorica članova (sedam dekana i jedan prorektor) uputili zahtjev Upravnom vijeću Sveučilišta da ga smijeni. Tražeći ostavku rektora Tadića, apostrofirajući da je "svojim činom ugrozio nacionalne hrvatske interese, te da svojim izjavama potencira integraciju Sveučilišta i Univerziteta Džemal Bijedić na uštrb sveučilišne autonomije", te da "rektor Tadić ugrožava opstojnost jedinog sveučilišta hrvatskog naroda u BiH". Prva je, odmah, reagirala Studentska udruga Sveučilišta u Mostaru, dajući punu podršku rektoru Tadiću i njegovim stavovima. Na to se u javnosti oglasila i daleko malobrojnija "Grupa studenata" (77 studenata koje u kuloarima zovu HDZ-ova mladunčad) dajući podršku Senatu. U raspravu se uključilo i Društvo hrvatskih pisaca, mostarsko HKD "Napredak", Dragovoljci i veterani Domovinskog rata HVO Hrvatske zajednice Herceg Bosne - svi podržavajući autonomnost Sveučilišta u Mostaru.

    U međuvremenu, Mostar i rektora Tadića posjetio je premijer Vlade R Hrvatske Ivica Račan, te američki ambasador u BiH Thomas Miller. Ističući svoju bezrezervnu podršku rektoru i osjećajući jasnu politizaciju slučaja Tadić, ambasador Miller je zakazao i razgovor sa hrvatskim članom Predsjedništva BiH Antom Jelavićem.

    Politizacija Sveučilišta, rektorovo navodno članstvo u SDP-u Hrvatske i podijeljena javnost nisu doprinosili smirivanju duhova. Pet sedmica nakon zahtjeva za smjenom rektora cijela stvar dobila je nejasan epilog. Na sjednici Upravnog vijeća Sveučilišta u Mostaru 28. avgusta a na Tadićev prijedlog, zaključeno je da će on i Upravno vijeće Sveučilišta "podnijeti zahtjeve fakultetskim vijećima da razriješe sve dekane, Senatu Sveučilišta da razriješi prorektora, a nakon toga i on i Upravno vijeće podnijet će ostavke".Zaključeno je i da će Glavno vijeće Hrvatske zajednice Herceg -Bosna imenovati novo Upravno vijeće Sveučilišta u Mostaru, koje će pokrenuti postupak izbora novog rektora, a do tada će Tadić obavljati tu dužnost. Tadić je kao i u ranijm istupima za javnost optimistički gledao na budućnost Sveučilišta, pa je tog dana izjavio "Današnja odluka uputit će Sveučilište u Mostaru u pravom smjeru i ono je na putu da postane evropsko i otvoreno sveučilište na ponos Hrvata u BiH, ali i svih građana ove zemlje". Zaključci sa ove sjednice doimali su se kao političko-etički kompromis, iza kojeg je ipak ostao gorak okus jer je potvrđeno saznanje da je obrazovanje jedno od najjačih političkih oružja i načina manipulacije. Kad se radi osobno o profesoru Marku Tadiću istine radi, on u svojim istupima u javnosti nije nikada tražio spajanje Sveučilišta i Univerziteta. Nikada nije doveo u pitanje ni održavanje nastave za nacionalnu grupu predmeta, te održavanje nastave na hrvatskom jeziku.

    Poentu je uvijek stavljao na saradnju ove dvije visokoobrazovne ustanove, usklađivanje programa, razmjenu nastavnog kadra i posebno, usklađivanje programa sa programima evropskih i svjetskih univerziteta, svjestan činjenice da ovako koncipirani Univerzitet/Sveučilište u Mostaru moraju u demokratskim zemljama, a kakva BiH hoće da bude, doživjeti krah.

    Za sve što će uslijediti bitna je i činjenica da se Sveučilište jednim dijelom finansira iz budžeta Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, a doprinos u finansiranju ima i R Hrvatska, (čiji je premijer Račan dao podršku rektoru Tadiću). Tu se i nazirao razlog kompromisa kojim je trebalo pomiriti dijametralno suprotne političke, naučno-obrazovne i i finansijske pristupe budućnosti Sveučilišta Mostar. S obzirom na činjenicu da je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, inače osnivač Sveučilišta, davno proglašena paradržavnom tvorevinom, to onda dovodi u sumnju i samu legalnost postojanja Sveučilišta. Problematična je i njegova registracija, budući da je u knjige Sveučilište zavedeno kao udruženje građana a ne kao institucija sistema što je protivno važećim pravnim propisima. Ne kao opravdanje, ali kao dobar pokazatelj odnosa u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u kojem je obrazovanje jedan od najvrućih problema, jeste i činjenica da Skupština ovog kantona još nije donijela Zakon o obrazovanju.

    A onda je prekjučer, kao nova medijska mostarska bomba na prvim stranicama dnevnih novina i kao udarna vijest u radijskim i televizijskim emisijama u dijelu Federacije sa bošnjačkom većinom odjeknuo "Čovićev udar na Sveučilište!"

    Dr. Jadranko Prlić ponovo (prvi put je to bilo nakon Šestog Sabora HDZ BiH prije dva mjeseca na kome nije dobio doboljan broj glasova za člana Predsjedništva) najavljuje da napušta sve dužnosti u HDZBiH, i čini to dan poslije. Ovdašnji mediji špekuliraju mogućnošću da će mu se u napuštanju "Jelavićeve HDZ" pridružiti i dogradonačelnik Mostara Neven Tomić. U međuvremenu, američki ambasador Miler u posljednjem komentaru slučaja Tadić ističe kako su pravi gubitnici studenti kojima poručuje da "cijelu ovu sliku pokušaju sagledati u krupnom planu. Mostarsko sveučilište sada će u cijeloj BiH dobiti sliku apartheida". "Dr Tadić je, zaključuje Miller, pod napadima i zato što je sa zida uklonio neke slike koje su, po mnogima, simbol etničke mržnje. Imam novosti za te ljude koji ga napadaju - bolje je da se probude, jer ostatak svijeta jednostavno više ne pada na takve stvari."

    Amela REBAC (AIM Mostar)