AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 06 SEP 2000 16:34:05 GMT

    Uloga supruge predsjednika vlade u procesu tranzicije

    Morala se dogoditi “afera’ s humanitarnom fondacijom “Blagovestie” da bi se u Makedoniji progovorilo o humanosti i onima koji je dijele

    AIM Skopje, 06.09.2000

    Sve do posljednjih parlamentarnih izbora u jesen 1998. Makedonija nikada nije imala "prvu damu" koju bi znala cijela nacija. Nada, supruga nekadasnjeg predsjednika Kire Gligorova, pred TV-kamere prvi a vjerovatno i posljednji put je stala da bi "odbranila cast svog muza i porodice" u slucaju navodnog ljubavnog skandala prvog predsjednika Republike s mladjanom savjetnicom za kulturu u svom kabinetu. Supruge drugih drzavnih celnika zauzimale su, onako po socijalisticki, onu skromnu ulogu neprimjetnih, nijemih, bezmalo asketskih pratilja svojih uspjesnih muzeva poput skrusenih matrona-zena sovjetskih lidera.

    A onda se pojavila ona...

    Mlada, dotjerana, obrazovana... Njene kolege iz Radio-Skoplja jos uvijek su pamtile Pepeljugu, mladu novinarku obrazovnog programa kojoj se, eto, osmjehnula sreca da se useli u jednu od vila predvidjenih za predsjednika vlade u rezidencijalnoj cetvrti glavnog grada Makedonije...

    I, odmah je nametnula svoj stil i ukus! Nedugo zatim, ime supruge makedonskog premijera Snezane Georgievske pominjace se cesto,sve cesce - vise kao osnivaca prve humanitarne fondacije "Blagovestie" nego kao supruge premijera Ljubca Georgievskog. Ljubav medija i bivse kolegice (koja je uznapredovala na drustvenoj ljestvici do samog Olimpa) nije dugo potrajala.

    Pocelo se spekulacijama da fondacija "Blagovestie" sluzi zapravo za pranje novca nekim "mutnim firmama" i pojedincima u zemlji. Tehnologija je sljedeca: Fondacija se poeticnim dirljvim pismom obrati firmi za pomoc uz potpis svoje predsjednice (treba li reci?) - gospodje Snezane Georgievske! U maloj zemlji u kojoj svak svakog poznaje samo su naivcine mogle posumnjati da ce njihov doprinos (ili odbijanje davanja doprinosa) ostati nezabiljezeno. Oni koji su donirali, mogli su racunati da nece biti suvisno uznemiravani. I, na zalost, obrnuto… S druge strane, Fondacija postaje sve poznatija: organizuje humanitarne koncerte, donira kompjutersku opremu djeci ostecenog vida, obezbjedjuje pomoc osobama s mentalnom retardacijom, daje stipendije talentovanim studentima... Mediji nenaviknuti na ovakvu vrstu angazmana premijerskih supruga zacackace malo dublje i "isceprkati" spelulacije da je Fondacija (zlo)upotrijebila nekoliko poklonjenih luksuznih vozila, da se novac rasipnicki trosi i, cak, da naoruzava neke pravoslavne velikodostojnike bliske gospodji Snezani i njenom muzu.

    Nisu mnogo pomogli demantiji i upozorenja da slijede tuzbe za klevetu. Za svo vrijeme vladanja njenog supruga opozicione novine su odrazavale neraspolozenje prema njoj licno naslovima poput: "Snezana Georgievska u pratnji muza" ili, kako ce zlobno na raskol u vladajucoj partiji aludirati lider najjace opozicione stranke Branko Crvenkovski: "Premijer ce uskoro ostati sam sa Snezanom i sedam patuljaka". S razlogom ili ne, opozicija i novine koje je podrzavaju (kakvih je vecina u Makedoniji) optuzuju g-dju Snesku da intrigira u vladajucoj VMRO-DPMNE - utice na izbor kadrova, protezira jedne i smjenjuje druge, da "zivi na visokoj nozi"...

    Da bi stavila kraj svim ovim ogovaranjima g-dja Snezana je pozvala na TV-duel novinara koji je proteklih mjeseci nisu stedjeli: privatna TV-stanica A1 priredila je gledaocima vrlo gledan show. Ako nista drugo, bivsa novinarka je pokazala ne malu hrabrost.

    Bivse kolege ne samo da su pitale nego su polemisale, odapinjale ubojite strelice; madame Georgievska nije ostajala duzna. U neki sitni sat program je zavrsen bas tamo gdje je i poceo: gledaoci su znali upravo onoliko koliko i prije njegovog pocetka. Kako god bilo, jedan tabu je srusen; neki ce g-dju Snesku cijeniti vise nego do sada; neki ce je vise mrziti (nicim drugim se ne moze opisati njihovo neraspolozenje prema njoj).

    Posredno ipak vrlo rjecito, spor izmedju supruge predsjednika vlade i novinara vrlo bolno je otkrio da je i u sferi organizovanja humanitarnih aktivnosti doslo vrijeme za tranziciju. Ne jednom, novinari ali , mnogo glasnije, i predstavnici brojnih humanitarnih organizacija – udruzenja osoba s fizickim i mentalnim teskocama, Crveni krst, organizacije koje se brinu o unapredjenju polozaja djece – svi oni se pojavom fondacije “Blagovestie’ i nekolicine stranih osjecaju pogodjenim. Jer, strahuju, novoosnovane humanitarne fondacije mogle bi im oduzeti posao koji s vise ili manje uspjeha vrse decenijama. Sto je jos gore, tradicionalne humanitarne organizacije se zale da su najnovijim drustvenim promjenama dovedene do prosjackog stapa.

    U prituzbama nije malo istine. Zakonski okvir u kome djeluju humanitarne organizacije je u posljednjih nekoliko godina, nesto pod pritiskom medjunarodnih finansijskih organizacija, nesto usljed neosjetljivosti domacih zakonodavaca, bitno suzen. Drustvene igre na srecu kao decenijski najjaci agregat za djelovanje humanitarnih organizacija dozivjele su i prezivjele transformaciju (citaj: tranziciju) sto je slijedio i odgovarajuci Zakon. Tako humanitarnim organizacijama nisu ostale ni mrvice od prilicno bogatog kolaca. Posavjetovano im je da svoju srecu potraze u drzavnom budzetu i u donacijama.

    Drzavni budzet u posljednjih nekoliko godina nije se pokazao previse darezljiv. Stavise, u vrijeme punjenja drzavnih jasala tj. usvajanja budzeta za ovu godinu u Sobranju novine su sarkasticno ustvrdile da su vladini funkcioneri dobili vise na ime troskova za sluzbena putovanja nego sve humanitarne organizacije zajedno za ukupne svoje godisnje aktivnosti!!! Nije zato cudo da zaposleni u nekima od njih platu nisu primili ni po nekoliko mjeseci.

    Strane donacije su “kap u casi”. Dolaze neredovno, kada je to po volji stranog donatora, namjenjene su za finansiranje samo pojedinih programskih aktivnosti i projekata. Najcesce obicni clanovi organizacija ne osjecaju nikakvu blagodet takvog djelovanja. Inace, neke od humanitarnih organizacija imaju vise stotina pa i vise hiljada clanova.

    Poznavaoci prilika u nevladinim organizacijama uvidjaju da se nesto u njihovom konceptu mora mijenjati. U razvijenom svijetu na koji se u svojim istupima pred novinarima rado poziva i supruga premijera Snezana Georgievska ugledne osobe imaju znatnog uticaja i na doniranje i na visinu donacija. Poznato je, naime, da nije od znacaja sam finansijski doprinos koji ce za humanitarne organizacije dati ugledna osoba nego upravo njen ugled kojim ce ponukati ljude koji su u poziciji da pomognu. Drugo je pak pitanje, podvlace strucnjaci za oblast nevladinog organizovanja, sto je samo okruzenje kriminogeno. Drugim rijecima, malo je potencijalnih darodavaca i “filantropa” koji su potpuno cisti pred zakonom. Ali, to nije problem same humanitarne organizacije ili fondacije nego (ne)funkcionisanja drzavnih institucija – finansijske ili poreske kontrole, na primjer.

    Makedonija cini prve korake u tranziciji oblasti humanitarnog djelovanja. I, ocigledno, pravi pocetnicke greske. Uz manje ili vise posrtanja, drustvo treba nauciti da se mora stvoriti prostor za paralelno djelovanje i tradicionalnih humanitarnih organizacija i novih humanitarnih fondacija. Vremenom ce se, napominju strucnjaci za nevladine organizacije, morati postici neka vrsta “dzentlmenskog sporazuma” i razgraniciti djelovanje svake pojedine organizacije. Drustvo je siromasno, svaki human gest je vise nego pozeljan.

    AIM Skopje

    ZELJKO BAJIC