AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    MON, 28 AUG 2000 15:44:10 GMT

    Željeznica na slijepoj pruzi

    Aim, Zagreb, 28.8.2000.

    Hrvatski željezničari jesu radnici zaposleni na održavanju pruga, remontu vozila, izgradnji elektrotehničkih postrojenja, kontroli prometne signalizacije... I zasigurno imaju najviše uvida u sigurnost željezničkog prometa u nas. Prije nekoliko dana, Sindikat hrvatskih željezničara uputio je Vladi očajnički Zahtjev za donošenje djelotvornih mjera povećanja sigurnosti željezničkog prometa, a Sindikat strojovođa istodobno je najavio smanjivanje brzine svih vlakova za 50 kilometara na sat, ukoliko se Vlada ogluši. Povod za uzbunu bila je posljednja od brojnih željezničkih nesreća u novije vrijeme, kada je sredinom kolovoza zbog neispravne skretnice u Banovoj Jarugi jedan vlak iskočio iz tračnica. Stoga su željezničari u Zahtjevu naveli: "Stanje sigurnosti danas je takvo da je možda pitanje dana kad će jedna slična nesreća rezultirati gubljenjem velikog broja života".

    Drugi razlog za nezadovoljstvo željezničara, po čemu su njihovi sindikalisti u proteklim godinama stalno bili u žiži javne pozornosti, borba je protiv kriminala u Hrvatskim željeznicama. Od novoga Nadzornog odbora HŽ-a, kojem je na čelu potpredsjednik Vlade RH Slavko Linić (a u njemu su još Jure Radić, Radimir Čačić i Marko Škreb), očekivalo se smjenivanje dosadašnje kompromitirane Uprave HŽ-a, i raspisivanje natječaja za novu, te rasprava o stanju sigurnosti. Međutim, očekivane teme na konstituirajućoj sjednici novog NO-a, 21. kolovoza, tretirane su na čudnovat način. Uprava tako još nije smijenjena, a Linićeva izjava o nerealno skupom planu ukupnog poslovanja HŽ-a za ovu godinu, i oslanjanje predsjednika NO-a na procjene staroga upravnog sastava po pitanjima sigurnosti u prometu, moglo bi u kontekstu sindikalnih najava proizvesti prilično eksplozivnu smjesu.

    Inače, jedan od sindikalnih vođa pri HŽ-u, koji je sudjelovao na nedavnom susretu željezničara sa Slavkom Linićem, odatle je iznio dojam o već naglašenom nezadovoljstvu potpredsjednika Vlade, zbog naoko širokog područja sindikalnog interesa. "Zamjerio nam je zbog 'bavljenja politikom'. A ja mislim da pravi rad sindikata i nije ništa drugo nego politika. Vlada je nama tek politički partner", rekao je ovom novinaru sindikalist, koji je želio ostati anoniman. Ono što je iz susreta s Linićem ipak ohrabrilo željezničare, njegova je načelna spremnost da razračuna s kriminalcima u HŽ-u, kojih je prema grubim procjenama skoro 200, upletenih u nezakonite radnje kroz proteklih desetak godina. Oni su krivci što je podzemno ali sustavno rušena sigurnost te isplativost željeznice, u korist političkih lobija cestovnog prijevoza, i što se kroz HŽ obogatio mnogi privatnik...

    Samo je novom Državnom revizijom otkriveno kako su proteklih godina milijuni maraka izgubljeni nesavjesnim poslovanjem upravâ HŽ-a - primjerice kupovinom robe koja bi godinama potom čekala na carini, sve dok joj ne bi istekao rok upotrebe - ili kriminalnim namještaljkama u kojima su pojedini službenici HŽ-a potpisivali kooperantske ugovore u korist vlastitih privatnih tvrtki. Bar milijun maraka, kaže nalaz Državne revizije, uložen je od HŽ-a u iznajmljivanje vlakova HŽ-u... Zvuči nevjerojatno, ali nije puno racionalnija bila niti poslovna politika koja je - umjesto da plati carinu za one rezervne dijelove s kraćim rokom upotrebe - bez investicijske odluke pronalazila novac za odmah isplaćivane nabavke više od 200 cestovnih vozila od Auto centra Zubak. Cestovni promet nauštrb željezničkoga, dakle, favoriziran je bio i u samome politički manipuliranom srcu HŽ-a.

    "Veliki broj željezničara danas je gladan i ljut", kaže predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgač. "Krajem osamdesetih imali smo u Hrvatskoj oko 44 tisuće zaposlenih, i poslovali smo s pozitivnom nulom. Danas u HŽ-u radi oko 19 tisuća ljudi, i sve smo više u gubitku..." Željezničarski sindikati poznati su kao "najtvrđi" u Hrvatskoj (to naročito važi za strojovođe), a proteklih godina prošli su sva iskušenja poznata nam iz američkih filmova o gangsterskoj kontroli tržišta rada tridesetih godina, od razbijenih glava do pokušaja ucjene. O Linićevim najavama kažu da ih ipak zanimaju samo rezultati... "Određena volja je iskazana, no to podrazumijeva potpuno aktiviranje pravne države, i snošenje odgovornosti za počinjeno", riječi su Ivana Forgača, kojemu smeta i činjenica što u novom NO-u HŽ-a sjedi Jure Radić, potpredsjednik dojučerašnje Vlade.

    "Dužnost predsjednika Odbora za promet i veze u Saboru još je značajnija... Ne znam je li i tamo dospio po političkom kompromisu, ali ja nisam pod svaku cijenu sklon kompromisima. Među zaposlenima na željeznici malo tko poznaje točan sastav NO-a, pa i zbog ovoga namjeravamo staviti popis članova NO-a na oglasnu ploču HŽ-a, bez ikakvog komentara. Mislim da tu i nije potreban", rekao je novinarima predsjednik SHŽ-a. A na pitanje, je li apel upućen Vladi, o (ne)sigurnosti prometa, ipak možda prenaglašen, Forgač odgovara: "Evo jedan primjer: naši djelatnici prisiljeni su remont vozila provoditi tako da umjesto novih rezervnih dijelova skidaju stare, s vozila koja godinama nisu u funkciji. Možete li zamisliti u kakvome su stanju ta vozila? Često su to vitalni dijelovi, nekad sjedišta, primjerice, no ponekad i kotači ili kočnice. A to može biti jako opasno..."

    Obrnutim putem, dakle, ulaganjem i obnovom nova bi vlast mogla i trebala izgraditi sigurnu i komercijalno konkurentnu željeznicu, čiji bi prihodi također automatski bili veći. A to nijedna željeznica u svijetu ne može sama, od vlastitih prihoda. Tako bi se spasio i veći dio metalurškog kompleksa koji je u iznimno teškoj situaciji, npr. poduzeća poput "Gredelja" ili "Đure Đakovića", koja mogu samostalno proizvoditi sve vrste željezničkih prijevoznih sredstava. Sindikalisti negoduju i zato što - dok željeznica nema adekvatnih sredstava - u našem se prijevozu forsiraju uvozna cestovna vozila, koja su energetski i ekološki manje prihvatljiva. Ivan Forgač i njegovi kolege od nove Vlade očekuju zapravo plansku reorganizaciju poslovanja za duži period, a ne smanjivanje troškova željeznice kao dosad, isključivo ukidanjem pruga i smanjivanjem broja zaposlenih.

    Međutim, izjavio je Forgač ovih dana, još uvijek je prisutna živa bojazan od nastavka takve politike... "Postoje naznake da i ova Vlada namjerava, do kraja godine, otpustiti još 1760 radnika, od ukupno oko 19 tisuća zaposlenih. Ako budu pokušali, kao i dosad bez kriterija, sigurno to nećemo prihvatiti. O dinamici smanjivanja radnih mjesta možemo razgovarati, ali i mi imamo svoje uvjete... Ranije je broj radnih mjesta smanjivan na dragovoljnoj osnovi, uz prirodni odljev i poticajne mjere. Dobro smo parirali inzistiranjem na zakonitosti, a uz konsenzus svih sindikata bili bi ponovno u stanju zaštititi svoja radna mjesta, ako treba štrajkovima i prosvjedima. Nema razloga da promijenimo stav. Naime, mi socijalni program doživljavamo kao stvar pregovora sindikata, Uprave HŽ-a i države."

    Kriminal i nesigurni uvjeti prometovanja izravno su povezane posljedice poslovanja dosadašnje Uprave HŽ-a. Nova vlast morat će ih sanirati istodobno, a ne da s obećanjem o lovu na kriminalce nastavlja zabašurivati sigurnosnu katastrofu. To nas ionako već previše podsjeća na globalnu gospodarsku ne-strategiju aktualne Vlade... Tada Slavko Linić ne bi mogao obaranjem poslovnog plana HŽ-a za ovu godinu, prikriti već sada zanemarenu obnovu vozila, pruga i prateće tehnike. Željeznički sindikati bili su i pod gadnijim režimom dovoljno jasni i otvoreni, e da bi se nova vlast mogla tako nonšalantno s njima upuštati u ono što Slavko Linić i ne prepoznaje kao autentični politički odnos. I dok on smisli što će i kako sa starom Upravom HŽ-a, prenijet ćemo još jedan tekući njezin pokušaj da se zadrži na poziciji, kako ga je novinarima ispričao dopredsjednik SHŽ-a Božidar Lugarić:

    "Uprava HŽ-a prebacila je ovoga ljeta dio klimatiziranih vagona s inozemnih linija, na pruge za Dalmaciju. Vagoni nisu projektirani za takvu prugu, i veliki dio bit će ih uništen. Na toj relaciji još smo i cijene karata smanjili, u trenutku kada ih drugi podižu. Država to nije subvencionirala, pa HŽ ostaje na gubitku. Ali, javnost pozitivno reagira na taj potez, iako je riječ o čistome mazanju očiju. Jer, jedina korist sadržana je pritom u novoj reklami za Upravu HŽ-a."

    Igor Lasić