AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    THU, 24 AUG 2000 19:30:03 GMT

    Crna Gora – Srbija

    Nemirna granica

    Da li će i kada Crna Gora uspostaviti carninske punktove prema Srbiji?

    AIM Podgorica, 24.08.2000. godine

    “Vjerovatno će i Crna Gora postaviti carinske punktove prema Srbiji”, izjavio je nedavno Miodrag Radusinović, direktor Uprave carina u Podgorici. Na njima se, doduše, neće naplaćivati carinske dažbine, njihova svrha biće čisto kontrolna, kako kaže Radusinović, naglašavajući da ova mjera nije odgovor na blokadu prometa između dvije republike SRJ, koju u posljednjih nekoliko sedmica Beograd provodi sve intenzivnije.

    Ipak, Radusinovićeva izjava je našla odjek u saveznoj državi. Prvo je Srđa Božović, predsjednik Vijeća Republika Savezne skupštine, optužio crnogorske vlasti da postavljanjem carinskih punktova "direktno atakuju na saveznu državu, pokušavajući da na nelegalan način dođu do sredstava i preuzmu funkcije koje pripadaju saveznoj državi". A, potom su i jedinice VJ blokirale sve regionalne puteve koji od Pljevalja vode prema Republici Srpskoj.

    Očigledno je da VJ “pomaže” u kanalisanju prometa na sjeveru Crne Gore, ka prelazima sa Srbijom nad kojima je Beograd u posljednjih nekoliko godina uspio da uspostavi potpunu kontrolu. Naime, kako je to sredinom avgusta demonstrirala i u opštini Nikšić, kada je započela blokadu lokalnih puteva prema Hercegovini i tako stanovnike sela Gornje i Donje Crkvice, Vrbica, Kovači, Miruše i Koravlica odvojila i od rodbine s onu stranu granice i od tržišta koje im je takoreći pod rukom, sada je istu taktiku primjenila i u pljevaljskoj opštini.

    “Ograđeni smo sa svih strana, 50 kilometara moram okolo da vozim vreću brašna”, kaže Milutin Papić iz sela Koravlica na granici sa Hercegovinom, objašnjavajući stvarne efekte pogranične vojne akcije. Sada su u istom polo?aju i mještani sela Bukovica, Bogovo, Šula, i Povlače, koji su životno vezani za Republiku Srpsku i Čajniče, Goražde i Srbinje. Naime, ovi gradovi preko granice udaljeni su samo oko dvadesetak kilometara od ovih sela, dok sa crnogorske strane do najbližeg grada Pljevalja treba prevaliti 70 kilometara. Sada mnogi seljani nemaju gdje da prodaju svoje proizvode, a voska ih odvaja i od njihovih imanja, od škola i radnih mjesta…

    Pritisci Beograda uz pomoć jedinica VJ stacioniranih u Crnoj Gori na prvi pogled se čine kontraproduktivnim, jer i mještani izolovanih crnogorskih sela na granicama prema Republici Srpskoj sada insistiraju da se uspostavi slobodan protok ljudi i roba. Ipak, projekat uspostavljanja potpune kontrole nad crnogorskim granicama očigledno ima za cilj da se pomrse konci Milu Đukanoviću i tzv. reformskim snagama u Crnoj Gori. Održavanje socijalnog mira i privrednih funkcija u Crnoj Gori za crnogorske vlasti postaje mnogo složenije u uslovima zatvorenih granica prema Republici Srpskoj i Srbiji.

    A Beograd upravo na tome insistira. Polovinom ove godine Srbija je proširila i modernizovala kontrolni punkt na granici sa Crnom Gorom, na Jabuci, između Prijepolja i Bijelog Polja. Opremila ga je signalno-svjetlećom opremom, a prostor za parking znatno proširila, tako da ovaj prelaz sada izgleda kao i svaki drugi - međudržavni. Na njemu, pored policije, sada rade carinici, tržišna inspekcija i finansijska policija. Uvedena je striktna kontrola, a još od kraja jula zabranjen je uvoz i minimalnih količina hrane iz Srbije. Srpski carinici su, takođe, zaustavili i izvoz pljevaljskog uglja u Srbiju, pa je teretni saobraćaj gotovo u potpunosti obustavljen. Slično je stanje i na prelazu Brodarevo.

    Teret ovih pritisaka prvi su osjetili trgovci koji svoje radnje i tezge po Crnoj Gori snabdijevaju iz inostranstva a robe dovoze preko Srbije. Jedan od brojnih sitnih podgoričkih trgovaca, koji uvozom jeftine odjeće iz Turske obezbjeđuje porodicu objašnjava: “Da bih dovezao robu iz Turske i osigurao se od toga da mi na putu ne bude oduzeta, na ulazu u Srbiju plaćam carinu. Ali, ta carina, kako to policija i carinici u Srbiji tumače, važi samo za Srbiju, pa bez dodatnog podmazivanja na Jabuci ova roba ne može u Crnu Goru. To, međutim, nije i garancija da mi na daljnjem putu robu neće biti oduzeta”.

    Ovakav "carinski" režim primorao je našeg sagovornika da kao i mnoge njegove kolege svoju robu u Crnu Goru dovozi preko Kosova. Dok se uvoznici iz Turske, Mađarske i drugih dr-ava koje se graniče sa Srbijom, kućama vraćaju preko Prijepolja, posrednik koji im prenosi robu iz Srbije - naravno za novac - obezbjeđuje prohodnost dijeleći ćar sa brojnim kontrolama do Mehovog krša, ali i preko. U taj posao do grla su, kako se tvrdi, umiješane i policije s obje strane granice, a podmićivanje. Iako je ova ruta nešto jeftinija isigurnija ipak, niko ne garantuje da će kupljene robe konačno i stići u privatne magacine i na crnogorsko tržište.

    Jasno je da se ova švercerska rabota ne odražava pozitivno ni na saveznu kasu, pa ona nastoji da se još intenzivnije uključi u diobu ćara. Naime, Savezna vlada je nedavno priprijetila donošenjem nove uredbe po kojoj će se se uvozne dozvole morati uplaćivati avansno na račune savezne države - u devizama, od kojih bi dio, oko 70 odsto, bio vraćan uvoznicima nakon obavljenog posla.

    Otvoreno reketiranje je odmah preduzeto, pa su robe koje uprkos svemu preko Srbije ili Kosova dospiju na crnogorsko tr?ište, švercovane ili ne, dodatno opterećene, kako zvaničnim, tako i nezvaničnim carinama. A cijenu za to plaćaju, naravno, privreda i građani u Crnoj Gori. Nus efekat čitave ujdurme da se time samo podstiče šverc.

    “Podmazivanja” na granici oslobođeni su samo privilegovani, članovi SNP-a, ili neke od relevantnih “projugoslovenskih” partija. Jer, za njih su rezervisane savezne uvozne dozvole i, naravno, garancije da im uvezene robe neće biti oduzimane. A ova diskriminacija mnogo jasnije ukazuje na to o kakvim ingerencijama savezne države na razmeđi dviju republika govori Bo?ović. Jasnije je, dakle, i to zašto je i tek najavljena namjera da se carinski kontrolni punkt uspostavi i sa crnogorske strane, izazvala burnu reakciju.

    Dakle, Božovićeva primjedba bi se mogla protumačiti i kao ostajanje pri poznatoj težnji Beograda da Crnoj Gori ospori pravo na sve ono što je u Srbiji "legitimno". A ingerencije savezne države, na koje se Božović i njegove partijske kolege često pozivaju, zapravo su "nadležnost" da ovu diskriminaciju provodi. A, kako se može vidjeti iz gore opisanog primjera – i na svoju i na štetu Crne Gore. Ali, sigurno u interesu onih koji su i do sada profitirali podržavajući Miloševićev režim.

    Tako su se stekli i svi razlozi i uslovi da se prema srpskoj i saveznoj međaškoj otimačini nastupi odrješitije. Da su toga svjesne, crnogorske vlasti pokazale su i kada su polovinom ove godine preuzele sve savezne spoljnotrgovinske i carinske nadle?nosti. Naime, Vlada je u cilju zaštite ekonomskih ineteresa Crne Gore u junu donijela četiri uredbe iz oblasti spoljne trgovine i carine. Ljubiša Krgović, potpredsjednik u Vladi Crne Gore, ocijenio je ovaj paket kao "osnov za odluke i propise kojima se vrši liberalizcija spoljne trgovine i snižavaju carinska opretećenja privrede".

    Nakon toga, u Crnoj Gori je uslijedilo i znatno snižavanje carinskih stopa. Najveći broj roba, oko 90 odsto, sveden je na stopu od tri do pet odsto, a najviše opterećenje, od 15 odsto, predviđeno je za luksuzne proizvode. Tako su carinska opterećenja smanjena za trećinu u odnosu na ona koje reguliše savezni zakon.

    U isto vrijeme Vlada Crne Gore je najavila i modernizaciju objekata na graničnim prelazima u Crnoj Gori. Ocijenjeno je, takođe, da je za ovu moderniju i potpuniju kontrolu granica neophodna i saradnja sa drugim zemljama. Srbija u tom kontekstu nije izričito pominjana. Ali, pokušaj da se takva saradnja ostvari između Crne Gore i Albanije odmah je naišao na "unutrašnje" prepreke. Uz po moć vojne policije, na graničnom prelazu Božaj, savezna država je još jedanput pokazala da de fakto može da kontroliše svaki prelaz, ako joj se hoće!

    A, sprječavanje slobodnog prometa na granici između Srbije i Crne Gore nije samo prepreka da se izvrši liberalizacija trgovine i tako osvjetla obraz ekonomskog entuzijazma crnogorskih vlasti i pred međunarodnom zajednicom i pred crnogorskom privredom. Nemirne crnogorske granice postaju u sve većoj mjeri i sve očiglednije i nepremostiva prepreka za mirno rješenje političkih razmirica između Beograda i Podgorice.

    Goran VUJOVIĆ (AIM)