AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    THU, 24 AUG 2000 14:57:08 GMT

    Jedinstvene lične isprave u BiH?

    Banjaluka, 24. avgust 2000. (AIM)

    Kada je potkraj jula Savjet ministar Bosne i Hercegovine Parlamentarnoj skupštini BiH na razmaranje uputio prijedlog zakona o jedinstvenom pasošu, bio je to pozitivan signal da bi građani ove zemlje u 21. vijek mogli ući sa jedoobraznim javnim ispravama. Da li je ovaj potez BiH vlade pokazao da su novi ljudi u ovom tijelu spremni da ispoštuju odluke Briselske deklaracije Vijeća za implementaciju mira, pokazaće naredni mjeseci.

    Podsjetimo. Na sjednici Vijeća za implementaciju mira u BiH, održanoj 23. i 24. maja u Briselu, predstavnicima BiH vlasti, odnosno Ministarstvu za civilne poslove i komunikacije Savjeta ministara, naloženo je da uspostavi centralni registar pasoša ( juni 2000. godine) i počne izdavanje jedinstvenih pasoša ( septembar 2000. godine). Ministarstu je naloženo i da uspostavi jedinstven sistem dodjele matičnih brojeva i osigura usvajanje zakona o ličnim kartama građana (juli 2000. godine), a ministarstvima unutrašnjih poslova da započnu sa izdavanjem jedinstvenih vozačkih dozvola i ličnih karata (novembar 2000. godine).

    Kako je BiH nakon šestomjesečnog političkog prepucavanja dobila vladu prije nešto više od dva mjeseca, malo je vjerovatno da će zadati rokovi ipak biti ispoštovani. Argument za ovakav stav je komplikovana procedura koja prati državno zakonodavstvo. Naime, u proces izrade ‘krovnih’ zakona uključeni su uz vlade entiteta i OHR, a konačna sudbina svakog zakonskog projekta u dobroj mjeri zavisi, ne smo od Parlamentarne skupštine BiH, nego i od državnog Predsjedništva.

    "Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije Savjeta ministar BiH sa predstavnicima OHR-a i ministarstava unutrašnjih poslova oba entiteta tokom jula obavilo je više sastanaka posvećenih izradi zakonskih projekata oko jedinstvene matične evidencije građana i zakona o ličnim ispravama", kazao je prvi čovjek ovog ministarstva Tihomir Gligorić. Prvi problem, koji je prijetio da zaustavi proceduru, prema Gligorićevim riječima, bio je zahtjev vlade Republike Srpske u kojem se od ministarstva za civilne poslove i komunikacije zahtjevalo da u pismenoj formi dostavi obrazloženje pravnog i ustavnog osnova za donošenje zakona o jednistvenim ispravama.

    "U pismu premijera RS Milorada Dodika, navodi se da je pitanje ličih isprava u isključivoj nadležnosti entitea", pojasnio je Gligorić. Prema njegovim riječima, pravni osnov ipak postoji. "On je sadržan u Ustavu BiH i Evropskoj konvenciji o ljudski pravima, ali i dosljednoj primjeni slobode kretanja na čitavoj teritoriji BiH", pojasnio je Gligorić.

    Postojanje jednoobraznih isprava ili makar onih koje bi se smatrale pravno valjanim na cijeloj teritoriji BiH, od ogromnog je značaja za građane, u što se oni, na svojoj koži mogu uvjeriti. Najbolji primjer za to su vozačke dozvole, sa kojima posebnu muku muče građani RS. Naime, vozačke dozvole u ovom entitetu još uvijek se izdaju na obrazcu sa oznakom SFRJ. Takav dokument u inostranstvu smatra se nevažećom ispravom, ali ništa bolju sudbinu ne dijeli ni na većem prostoru BiH. Istina, policija u Federaciji BiH priznaje ovaj dokument, ali i to po izričitoj naredbi OHR-a. Sa druge strane, ovisno od kantona do kantona, u Federaciji BiH vozačku dozvolu ne priznaju ni kancelarije BiHAMK-a, pa tako u potrazi za međunarodnom vozačkom dozvolom građani RS, ako im kojim slučajem zatreba, moraju proputovati nekoliko stotina kilometara.

    Poznat je slučaj jednog banjalučkog novinara koji je krenuo na ljetovanje u Hrvatsku i zbog neposjedovanja međunarodne vozačke dozvole, od pogranične policije Republike Hrvatske vraćen sa prelaza Doljani, kod Metkovića. U Mostaru istu mu nisu htjeli izdati uz obrazloženje da vozačka dozvola koju ima je nevažeći dokument. Sa istim dokumentom dotični je u Sarajevu bez ikakvih problema dobio međunarodnu vozačku dozvolu.

    Donošenja zakona o javnim ispravama i jedinstvenoj matičnoj evidenciji ne ide na ruku ni predstojeća izborna kampanja. U RS se u "borbi za zaštitu nacionalnih interesa, narod plaši initarizacijom BiH i utapanja RS u unitarnu BiH, te grubom revizijom Dejtonskog sporazuma", tako da se pitanje javnih isprava stavlja u istu ravan sa jedinstvenom vojskom konstitutivnošću naroda.

    Gligorić smatra da bi se potezanje ovog pitanja tokom kampanje trebalo izbjeći. "Sjetite se samo sa koliko je polemike svojevremeno bilo dočekano izdavanje jedistvenih registarskih tablica, a pitam se sada koji bi ih građanin vratio", naglasio je Gligorić.

    Savjet ministara nastavlja sa dogovorim na izradi zakonskih prijedloga, tvrdi Gligorić, te dodaje da je teško reći kada će oni biti upućeni u parlamentarnu proceduru iz razloga što bi ih trebalo "u kompletu" ponuditi na razmatranje. Sa druge strane Sejfudin Tokić, zastupnik SDP BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, tvrdi da odgovornost za sporost u proceduri snosi upravo Savjet ministara. "Od svih obećanja, koje je dao Spasoje Tuševljak ( prvi čovjek Savjet ministar BiH), do sada je ispunio samo jedno - da će sporo raditi", kazao je Tokić. Stoga je on skeptičan kada je u pitanju mogućnost da pomenuti zakonski prijedlozi ugledaju svjetlo dana u trajanju ovog saziva Parlamenta BiH.

    Kada je svojevremeno trajala beskonačna rasprava o izgledu prvog poratnog BiH pasoša, zbog čega građani RS nisu mogli krenuti dalje od SR Jugoslavije, kao i oko registarskih tablica - konačnu riječ dala je Kancelarija visokog predstavnika. Svjesni da je u BiH svaka stvar potencijalni predmet beskonačnih politički polemika, savjet za implementaciju mira još prije dvije godine znatno je proširio ovlasti visokog civilnog predstavnika - ostavivši mu time mogućnost da dadne konačnu riječ. Hoće li se i ovaj put to dogoditi, ili će konačno i u BiH biti o nečemu postignut dogovor bez arbitriranja sa strane, vidjećemo. Ipak, dosadašnja iskustva ne obećavaju brz dogovor.

    Gordana Katana (AIM)