AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SAT, 29 JUL 2000 01:02:57 GMT

    Crnogorsko turističko ljeto

    Bogataši praznih džepova

    Do prije desetak godina u Crnoj Gori boravilo je tokom ljeta i po pet stotina hiljada stranih turista, a turizam joj je donosio četvrtinu nacionalnog dohotka. Trenutno na Crnogorskom primorju, koje je pretvoreno u sindikalno odmaralište, odmara nekoliko desetina hiljada gostiju

    AIM Podgorica, 28.07.2000.godine

    Nije fantastika: Crnu Goru je 1987. godine posjetilo milion turista, od kojih su polovina bili stranci!

    Taj podatak danas nestvarno zvuči čak i mnogim crnogorskim turističkim poslenicima koji u to vrijeme mjesecima nisu mogli ni trenutka da predahnu od armije gostiju. A nije ni čudno što im se kraj osamdesetih pričinjava kao lijep san iz daleke prošlosti. Od tada odmor u Crnoj Gori, na morskim i planinskim ljetovalištima, ne potraži ni deseti dio od nekadašnjeg broja posjetilaca. Upravo je špic sezone, a na Crnogorskom primorju nema ni pedesetak hiljada turista.

    I dalje je najposječenija prestonica crnogorskog turizma Budva. Trenutno ugošćava oko dvadeset pet hiljada turista. U neka srećnija vremena, početkom avgusta bilo ih je petorostruko više. Na plaće ovog prestižnog ljetovališta ni igla nije mogla da stane, premu njemu su grabile nepregledne kolone savremenih nomada sa svih meridijana, mjesta su se rezervisala mjesecima unaprijed... Danas na plažama možete i kolo igrati, automobili sa stranim registracijama prava su rjetkost, a ležaj, i to po cijeni od deset do petnaest maraka, možete pronaći bez problema.

    Na tako|e atraktivnoj Hercegnovskoj rivijeri ovih dana odmara svega 8.500 registrovanih turista. Procjenjuje se da ih ima još četiri do pet hiljada neprijavljenih. Iako je to rekordna ovogodišnja posjeta, skoro je upola manja nego prije dva ljeta.

    U devet hercegnovskih hotela smješteno je oko tri hiljade turista. Samo u "Tamarisu" i "Igalu" nema slobodnih mjesta. U "Plaži", najluksuznijem hotelu na Hercegnovskoj rivijeri, popunjeno je oko 80 odsto kreveta.

    O višegodišnjoj silaznoj putanji turističkog grafikona Crne Gore svjedoče i podaci Turističkog centra u Tivtu. U prvih šest mjeseci ove godine na tom području boravilo je 3.290 gostiju. Oni su ostvarili 16.660 noćenja, što je nešto više nego u istom periodu prošle, ali i gotovo šest puta manje nego u istom razdoblju 1998. godine! Na Tivatskoj rivijeri prije dvije godine, u periodu januar-jul, odmaralo je 16.600 turista, koji su ostvarili 105 hiljada noćenja. Kuriozitet je podatak da je ove godine registrovano nošenja koliko prije dvije godine gostiju.

    Ni Ulcinj, najsunčaniji grad na Jadranu, ne mo`e se pohvaliti dobrom posjetom iako se krevet u privatnom smještaju može naći čak i za tri marke! U njemu trenutno boravi 2.600 gostiju. Na nekada privlačnom nudističkom naselju Ada boravi svega četrdesetak kampera. Istina, u Ulcinju ima nešto više stranaca nego u ostalim mjestima na Crnogorskom primorju, ali najviše ih je iz susjedne Albanije.

    Sve u svemu, već godinama poznata slika. Turisti, pogotovo strani, zaobilaze Crnu Goru u velikom luku iako im je dugo bila izuzetno zanimljiva destinacija ne samo zbog izvanrednih plaža i velikog broja sunčanih dana, nego i zbog pristupačnih cijena, prirodnih ljepota i bogatih kulturnih sadržaja.

    Ovog ljeta nije ih masovnije privukla ni pojačana turistička propaganda. Crnogorska turistička ponuda prezentovana je na 12 međunarodnih sajmova, a uvrštena je, poslije duže pauze, i u 47 kataloga stranih tur-operatora. Uz to, ukinute su vize za strance i granične takse za turiste iz bivših jugoslovenskih republika.

    Možda će avgust koliko toliko izvući ovogodišnju sezonu, bar u ogledalu statistike, ali to je slaba utjeha.

    Sunovrat turističke posjete Crnoj Gori započeo je sa političkim potresima u bivšoj Jugoslaviji, a naglo se pojačao tokom ratnog perioda. Prošlogodišnja turistička sezona propala je zbog NATO bombardovanja. Ovog ljeta nema bombi, ali Crna Gora i dalje slovi kao nesigurno područje zbog učestalih unutrašnjih političkih tenzija i pregrijanih odnosa sa Srbijom. Kada sve to u svojoj dramatičnoj verziji interpretiraju beogradski režimski mediji, ali i mnogi crnogorski, forsirajući prognozu da će svako malo izbiti rat, onda je sasvim razumljivo što se, pored turista iz bližeg okruženja, u Crnu Goru povremeno iz daleka zapute samo avanturisti i veliki zaljubljenici u njene prirodne ljepote.

    - Ipak, i da nije bilo rata, naša turistička privreda doživjela bi propast. Samo za tri godine - od rekordne 1987. do 1990. Crna Gora je izgubila više od stotinu hiljada stranih gostiju, što govori da nije samo ratno okruženje odbilo strance od naše obale već i društveno-ekonomski sistem koji je već bio iscrpljen, izjavio je nedavno Velibor Zolak, direktor Turističke organizacije Crne Gore.

    No, taj alarmantni podatak kao da nije bio dovoljno upozorenje da se mnoge stvari u turizmu i svemu onom što jednu zemlju treba da čini savremenom turističkom destinacijom mijenjaju iz temelja. Elitni turizam protjerala su sindikalna odmarališta i paradajz-turisti. Većina hotela prepuštena je zubu vremena. Ugostiteljski stručnjaci su iz hotela prešli u privatnike ili otišli van Crne Gore. Dobar dio Crnogorskog primorja i dalje kuburi sa nestašicom vode. Turističkom tržištu godinama se nude isti pretpotopski sadržaji...

    - Zamolili smo turističke vodiće da ne pominju slogan "Crna Gora - ekološka država", jer ga niko ozbiljno ne shvata dok prolazi pored deponija smeća uz magistrale i ljetovališta, kažu vlasnici turističkih agencija iz Budve.

    Prije nekoliko dana poznati njemački turoperator "Nekerman" otkazao je sve ugovorene aranžmane zbog neposlovnosti crnogorske aviokompanije "Montenegroerlajnz". A loš glas daleko se čuje, među probirljivim zapadnoevropskim turistima pogotovo.

    U bivšoj Jugoslaviji na Crnu Goru otpadalo je deset odsto ukupnog jugoslovenskog turističkog prometa. Do kraja osamdesetih prihod od turizma donosio je Crnoj Gori 25 odsto nacionalnog dohotka. Nekada je za jednu sezonu ubirano preko sto miliona dolara, sada za čitavu godinu par miliona. Prošle godine turizam je bio čak u gubitku - oko 55 miliona maraka. Ni ova ne obećava da će turistička kasa biti nešto punija.

    Turistički stručnjaci procjenjuju da će proći godine i godine nakon što minu političke i druge krize pa da se Crna Gora vrati na nekadašnje turističke staze. Pri tom upozoravaju da se prvo mora raskrstiti sa zabludom da će u nju turisti hrliti samo zbog neba, mora i sunca. Njihova upozorenja nisu, izgleda, otišla u prazno. Tokom avgusta u Crnu Goru stiže ekspertski tim njemačke firme "Dek", koja treba da uradi master plan - svojevrsnu ličnu kartu turističkih potencijala Crne Gore. Stranci su, uostalom, prvi otkrili bogatstvo prirodnih i drugih ljepota Crne Gore i o tome upoznali Evropi.

    Veseljko KOPRIVICA (AIM)