AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    THU, 27 JUL 2000 16:22:54 GMT

    Nakon smjene općinskih vlasti: SDP objelodanjuje SDA rabote

    Kako je Visoko gradilo Čengićev aerodrom

    AIM, SARAJEVO, 27.07.2000. Općina Visoko duguje gradjanima kojima je eksproprisano zemljište za gradnju tamošnjeg aerodroma blizu 900 hiljada DEM! Ovaj pozamašni dug čak nije ni konačan jer potraživanja pristižu svakodnevno, a valjaće na njega dodati i kamate za period od 1997. kada su počeli radovi na gradnji visočke još nezavršene zračne luke. Uz to, Nihad Čengić poslanik SDP BiH u Parlamentu Federacije BiH, tvrdi da vlasnik ovog objekta u gradnji nije visočka opština, entitet ili država nego najvećim dijelom (67 posto) "društvo jednog lica Bosanske investicione organizacije" (djl BIO). Dakle, preduzeće čiji je vlasnik kontroverzni lider desničarske frakcije SDA Hasan Čengić, inače bivši ministar odbrane koji je, zbog povezanosti sa Iranom, to mjesto morao napustiti na zahtjev SAD. Naime, prema riječima SDPovog zastupnika, ali i dokumentima koje je on pokazao poslanicima u federalnom Parlamentu, Opštinsko vijeće Visoko (mahom poslanici SDA) je koncem 1997. donijelo odluku kojom većinski vlasnik budućeg JP Aerodrom Visoko postaje djl BIO, odnosno Hasan Čengić, i sam rodom iz Visokog. Po toj odluci ukupni kapital Aerodroma je blizu 56 miliona DEM, od čega je djl BIO uložio 37,6 miliona DEM, dok ostatak od 18,3 miliona DEM ulaže opština Visoko kao državni kapital uložen u "radovima i zemljištu"?!

    Nihad Čengić tvrdi da ni danas nije poznato ko je uopšte došao na ideju da se u Visokom - malom mjestu srednje Bosne okruženog planinama - gradi aerodrom, za kada je planiran završetak radova, i kako se uopšte došlo do sume od 37 miliona DEM koja je, navodno, ulog djl BIO: "Kada sam prije četiri-pet godina o gradnji aerodroma pitao tadašnjeg načelnika opštine Visoko Kenana Jusufbašića (SAD) rekao mi je da će sve finansirati Malezijci, a po Visokom se pričalo da će aerodrom u konačnici zapošljavati 17.000 ljudi (londonski Hitrou ima tek desetinu tog broja zaposlenih - op.aut.) te da će se kompletan sarajevski aerodrom preseliti u Visoko a konačna cijena aerodroma biće četiri milijarde dolara", prisjeća se Nihad Čengić dodajući da je sporna odluka opštinskog viojeća donijeta neposredno pred izbore 1997. godine.

    Još nedovršeni Aerodrom Visoko, inače, zauzima površinu od 32 kvadratna kilometra od čega je travnata pista dugačka 3,5 kilometra i široka 160 metara. Na pripremanju ovog prostora tokom četiri ratne godine radilo je danonoćno i do 500 vojnika tuzlanskog korpusa tadašnje Armije BiH, koji su izmedju ostalog lopatama ravnali okolna brda da bi avioni uopće mogli vidjeti pistu! Nakon prvih pisanja u medijima o spornom visočkom aerodromu vojnici su se iznenadjeni počeli javljati s pitanjem: "Zar je moguće da je aerodrom privatiziran?!" Pojedinci uključeni u izvodjenje radova tvrde da je tamo proteklih godina svakodnevno boravilo izmedju 300 i 350 ljudi, te 60 i 70 najvjerovatnije vojnih mašina, da je iskopano izmedju 4 i 5 miliona kubnih metara zemlje i da je potrošeno 4 miliona litara nafte (primjera radi u Sarajevu je 1993. godine litar nafte na crnom tržištu, koštao oko 10 DEM!), da je na iskrčeni prostor nasuto oko 1.500 kubvnih metara šljunka, da su utrošene stotine kilometara cijevi za drenažu... i tako dalje, i tako dalje. Dio ljudstva i mašina je bio vojno mobiliziran, a dio iznajmljen od tada državnih preduzeća koja te usluge nikada nisu naplatila.

    Aktuelni direktor JP Aerodrom Visoko je, a ko bi drugi nego - bivši načelnik opštine Visoko, SDA kadrovik, Kenan Jusufbašić. On, dakako, tvrdi da je sve "čisto i po zakonu", da niko ne može dobiti odluku od privatizaciji aerodroma i da je sve izmišljenjo, te da je odluka o gradnji aerodroma zapravo donijeta ratnog jula 1992. godine nakon naredbe Predsjedništva BiH po kojoj je na potezu izmedju Visokog i Zenice valjalo naći mjesto na koje mogu slijetati avioni?!. Jusufbašić čak tvrdi da posjeduje i dokument Direkcije za civilnu avijaciju kojim se daje saglasnost za gradnju aerodroma.

    Na sve ovo kontroverzni Hasan Čengić, pismeno se oglasio u sarajevskim dnevnim novinama opaskom da bi valjalo da novinari nauče razliku izmedju kapitalizacije i privatizacije, te da "nije vlasnik aerodroma, da nije vlasnik firme BIO, da firma BIO nije privatizirala aerodrom, da je aerodrom još uvijek javno preduzeće, te da se sve to može provjeriti u sudu!" Medjutim, novine su Čengiću "odgovarile" kopijom iz Službenog glasnika opštine Visoko u kojoj crno-na-bijelo stoji da je kapital aerodroma 18.342.000 DEM, a da će, nakon ulaganja BIO djl Sarajevo u JP AV ukupni kapital JP biti 55.9442.950 DEM, od čega 67 posto djl BIO, a 33 posto opštine Visoko! Baš kao što je rekao SDP-ov fereralni zastupnik.

    No, nakon toga je Hasan Čengić novinarima bio nedostupan: u BIO Tursu, turističkog agenciji djl BIO, vele da on gotovo da ni ne dolazi kod njih, u samoj centrali djl BIO tvrde isto ali da mu se može ostaviti poruka, u centrali SDA nemaju nikakav kontakt telefon ili adresu, ali da vjeruju "da je gospodin Čengić u Turskoj, ali ne znaju kada će doći" . U tajništvu Parlamenta FBiH, u kojem je Hasan Čengić poslanik, takodjer nemaju niti njegovu adresu, niti kontakt telefon, te napominju da mu materijale i pozive za sjednice šalju na stranku?!

    Ipak, pojedini u firmi BIO su bili raspoloženi da govore, ali pod uslovom da ostanu anonimni. Tvrde zdušno da je aerodrom u Visokom "interes svih gradjana BiH", da su najnovije priče oko aerodroma "ujdurma komunista koji su navikli da otimaju tudje" te da će taj aerodrom otvoriti 3.000 radnih mjesta pa će se višestruko isplatiti cijeloj zemlji!

    No, u svakoj će se ozbiljnijoj raspravi oko aerodroma Visoko odmah nametnuti sporno pitanje: otkuda firmi djl BIO, te poretne 1997. Godine, 37 miliona DEM, odnosno zna li se porujeklo tolikog novca? Hasan Čengić nema biografiju koja ukazuje na mogućnost zarade tolikog novca. Izuzev ako imami nemaju kakva astronomska primanja jer: "Hasan Čengić, rodjen 1957., po zanimanju je imam koji je prije hapšenja (1987. godina) radio svega 50 dana i primio samo jednu platu. Sa tridesetak godina postao je vrlo značajan u ilegalnim odbrambenim pripremama bosanskih muslimana. Kao glavni logističar u liniji snabdijevanja Armije BiH preuzeo je ključnu ulogu u finansiranju odbrane bosanskih muslimana. Ključna logistička uloga na terenu pripala je Hasanovom ocu Halidu. Hasan Čengić je u novembru 1992. godine na Glavnom odboru SDA, zajedno sa Salimom Šabićem, na prva pitanja o pomoći i parama, najavio skoro podnošenje izvještaja. Prvi takav izvještaj, poznat javnosti, Čengić je podnio šest godina kasnije i to samo za 1997. godinu. Na pitanja o tokovima pomoći, novca i oružja, novinarima je ponovio uobičajen odgovor rekavši jednostavno: "To bi i neprijatelj htio da zna!", pisao je sarajevski magazin Dani sredinom 1998. godine.

    Aerodrom Visoko i djl BIO je, očito, tema o čemu će se u BiH tek raspravljati. Jer - parafrazirajući Čengića - ko je sve, u koje privatne svrhe i sa kolikim novcem manipulirao navodno u ime Bosanaca i Hecegovaca, voljeli bi znati očito glavni SDAovi neprijatelji - demokratska javnost i pravni poredak!

    Hana BARJAKTAREVIĆ (AIM, Sarajevo)