AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 07 JUL 2000 16:23:06 GMT

    Zašto su prazni fondovi penzijskog i zdravstvenog osiguranja

    Banja Luka, 7. juli 2000. (AIM)

    Kada se Nedeljku Nediću razboljela kćerkica Sanja, koja je ustvari još beba,nije ni slutio koliko će biti ponižavan, vrijeđan i ogorčen. Njegove nevolje počele su onog momenta kada je trebao ovjeriti zdravstvenu knjižicu za njeno normalno liječenje. Nije to mogao učiniti, jer njegovo preduzeće "Incel" iz Banja Luke, u kojem je zaposlen dugo godina, jednostavno mu ne uplaćuje doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Tako Nedeljko Nedić nije mogao da dobije otpusnu listu za kćerku i nastavi njeno dalje liječenje, zbog toga što nije imao da plati 600 KM avansa za dotadašnje liječenje.

    Ozbiljnost problema natjerala je i generalnog direktora Javnog fonda Penzijsko invalidskog osiguranja RS (JF PIO) Svetozara Mihajlovića, inače i potpredsjednika Srpskog narodnog saveza - stranke koja je član vladajuće koalicije "Sloga", da o tome tavno progovori. "Vlada RS mora uvesti restriktivne mjere za ona preduzeća koja isplaćuju plate, a ne uplaćuju obaveze prema državi", bio je jasan Mihajlović, istovremeno oštro zamjerajući potpredsjedniku Vlade Đurađu Banjcu, koji je u razgovoru sa predstavnicima sindikata savjetovao da se doprinos uplaćuje samo za one radnike koji odlaze u penziju.

    U RS se u stalnom radnom odnosu, što ne znači i zaista zaposlenih, nalazi oko 240.000 građana i oko 171.200 penzionera. Za njih oko 50.000 se neredovno, u kraćem ili dužem vremenskom periodu, ne uplaćuju doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje.

    Prije rata u BiH je broj zaposlenih u odnosu na broj penzionera bio tri prema jedan u korist zaposlenih. Danas se taj broj u RS približava omjeru jedan na prema jedan. Ako se ima u vidu činjenica da se i za veliki broj onih koji su zaposleni pribjegava plaćanju doprinosa na najnižu, zagarantovanu cijenu rada od 80 KM, slika postaje još sumornija.

    Vojo Trtić, rukovodilac finansija u banjalučkoj filijali Javnog fonda Penzijsko-invalidskog osiguranja, koja objedinjuje rad PIO na području 12 opština RS, kaže da se na ovom području nalazi 96.000 zaposlenih i 56.542 penzionera. Na ovom, privredno najjačem području RS, doprinose ne plaća oko 40 posto preduzeća. Neka među njima doprinose ne plaćaju nekoliko mjeseci, dok druga to ne čine već godinama. Među najvećim dužnicima su upravo ona najveća, sa velikim brojem zaposlenih, koja su sada i u najvećim nevoljama - počev od "Incela", "Čajevca", "Vrbasa", "Jelšingrada", "Univerzala", Poljoprivrednog dobra "Mladen Stojanović" iz Gradiške, "Itrisa" iz Srbca, "Svile" iz Čelinca, pa do gotovo cjelokupne privrede Kneževa.

    Osim preduzeća, među dužnicima se nalaze i neke skupštine opština,(izuzev Banja Luke kao pozitivnog primjera), te druge institucije. Pojava je toliko masovna da je ona prije pravilo nego izuzetak. Na ovom području registrovane su i 2.962 privatne firme, mada njih 50 posto uopšte ne radi. Iz privatnog sektora prijavljeno je 17.600 radnika, što u ukupnom broju ne čini relevantniji procenat. Po broju zaposlenih u privatnom sektoru prednjači opština Laktaši sa oko 40 posto zaposlenih.

    Trtić ističe da se doprinosi ne uplaćuju, ne zato što to preduzeća ne žele, nego jednostavno zato što to nisu u mogućnosti. "Čim privreda ne radi, nemaju novca ni za doprinose i isplaćuje se samo onoliko koliko se može i za šta se mora", kaže Trtić. Izuzetak je "Banjalučka pivara", koja dobro posluje i redovno uplaćuje doprinose za svoje radnike. Trtić tvrdi da smo dospjeli u paradoksalnu situaciju da su plate gotovo manje od penzija.

    Prosječna penzija, koja bi trebala biti isplaćena za mart iznosiće 140 KM. Iako su stope doprinosa smanjene na 18 posto, u Fondu penzijskog osiguranja ne znaju kako doći do novca za njihovu isplatu. "Kada bismo bar stigli do omjera dva zaposlena na jednog penzionera, situacija bi bila mnogo podnošljivija, ali to je još uvijek teško očekivati, s obzirom na stanje u privredi", kaže Trtić.

    Trtić upozorava i na činjenicu da će se broj korisnika penzija povećati za broj penzionera, državljana RS, koji su do sada penziju primali u Hrvatskoj.

    Za sada doprinose za penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje uplaćuju vojska, policija, prosvjeta, finansijski sektor i državne institucije.

    Slično mišljenje i stavove o ovom problemu ima i Boro Janjetović, zamjenik direktora Fonda za zdravstvo RS. Iskustva ovog fonda u cjelini se poklapaju sa onim iz Fonda PIO. Janjetović smatra da se ovaj problem ne može riješiti pritiskom na građane i prelamanjem preko njihovih leđa. "Problem mora biti riješen na najvišem, državnom nivou, ako uopšte i tamo može biti riješen u situaciji kada privreda ne funkcioniše. Ključ rješenja je, dakle, u ekonomiji i oživljavanju privrede u kojoj će radnici za svoj rad biti adekvatno plaćeni, a zakon o radu biti poštovan", smatra Janjetović.

    Odgovor na pitanje zašto država toleriše neplaćanje doprinosa uzalud smo tražili u Finansijskoj policiji RS. Jedini ovlašteni da govori za medije je njen direktor, a on je zbog "silne prezauzetosti" bio neuhvatljiv. Ova inspekcija bi po zakonu bila dužna da protiv svih direktora preduzeća koja ne uplaćuju doprinose podnese krivične prijave javnom tužilaštvu, jer je neplaćanje zakonom propisanih obaveza krivično djelo zloupotrebe ovlašćenja u privredi.

    Finansijska policija RS - područni centar Bijeljina, izvršila je u maju kontrolu 69 pravnih lica, 66 privatnih i tri državna preduzeća i utvrdila nepravilnosti u pogledu plaćanja javnih prihoda u ukupnoj vrijednosti od 4.621.060 KM, izjavio je načelnik Centra Nedeljko Vujić. Vujić je naveo da je u istom periodu naplaćeno 538.661 KM duga, dok naplaćeni dug za prethodne mjesece iznosi 618.716 KM.

    Finansijski policajci tvrde da su nemoćni kada se radi o velikim državnim preduzećima. Oni mogu da podnesu određene prijave, ali to ionako ništa ne znači, jer su računi nelikvidnih preduzeća i bez toga blokirani. Radi izbjegavanja socijalnih nemira, izbjegavaju se i stečajevi i tako se krug zatvara.

    Kao jedno od globalnih rješenja ovog problema pominje se pomjeranje starosne granice za penziju na 65 godina. Na taj način bi se smanjio priliv penzionera i pritisak na fondove. Takvo rješenje usvojeno je u Federaciji BiH, dok se u RS zakon još nalazi u fazi pripreme.

    Međutim, ovo bi bilo samo djelimično rješenje. Ekonomski stručnjaci kažu da je ključ rješenja u privrednom i pravnom sistemu RS. Oni upozoravaju da se mora izaći iz donatorske ekonomije i da bez normalne privrede, realnih stopa doprinosa i plata nema rješenja za stanje opšteg kolapsa.

    Mladen Mirosavljević (AIM)