AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    THU, 06 JUL 2000 09:47:21 GMT

    Konvoji bez voznog reda

    Makedonija, srecom, nije na glavnoj evropskoj “magistrali” za ilegalnu trgovinu ljudima. Ipak, i pored toga, muku muci i s vlastitim ilegalcima

    AIM Skopje 06.07.2000

    Sve od sticanja nezavisnosti 1991. Makedonija se suocava s ilegalnim prelascima granice. Toj problematicnoj pojavi svakako su “na ruku” isle okolnosti ratnih sukoba koji su tutnjali u njenom okruzenju. Ilegalnci su tema koja se u medijima otvara s vremena na vrijeme, prvenstveno za dnevno-tekuce potrebe. Ozbiljnija istrazivanja nisu pravljena tako da nije lako pohvatati konce ovog, po svemu sudeci, razgranatog posla. Za svoju srecu, posljednji dogadjaji s kineskim ilegalcima i tragicna sudbina 58 ilegalaca u hladnjaci u Doveru pokazali su da je Makedonija na margini “svjetskih trendova’. Jer, dokazalo se da Makedonija nije ni na jednom od krakova raskrsnice koja vodi iz Srbije na Zapad. Medjutim, za ovu malu zemlju i ona brojka ilegalaca s kojom se mora boriti predstavlja pretesko breme. Javnost je narocito senzibilizirana prema ilegalcima koji su posljednjih godina prelazili iz susjedne Albanije ili s Kosova. Javno mnijenje je dovedeno do prave konsternacije kada se nedavno otkrilo da medjunarodna administracija na Kosovu priprema uvodjenje takozvanih “Kusnerovih pasosa” koji bi ziteljima Kosova omogucili bezvizni ulazak u Makedoniju.

    Cijela prica je jedva nekako amortizovana vladinim ubjedjivanjem da ce se postupiti na isti nacin kako ce postupiti i clanice Evropske unije. Da li ce to biti moguce? – drugo je pitanje. Jer, iz sjedista Evro-komisije iz Brisela s proljeca je stigla opaska da ce se Makedonija morati pozabaviti vlastitim pasoskim sistemom posto medjunarodne analize potvrdjuju da je makedonski pasos zgodan za falsifikovanje, to ce reci vrlo upotrebljiv na “crnom trzistu”. Ta okolnost, posredno ili neposredno, doprinosi cvjetanju “trgovine ljudima”. Ne prodje nedjelja a da se u novinama ne pojavi bar jedna prica o presjecenom lancu “trgovaca ljudima” ili stranim drzavljanima koji su protjerani iz zemlje posto su ilegalno presli granicu. Evo nekoliko svjezijih primjera:

    Pocetkom ove nedjelje kumanovska policija protjerala je grupu od 57 rumunskih gradjana koji su ilegalno presli granicu sa SR Jugoslavijom s namjerom da potraze sezonski posao u Makedoniji ili susjednoj Grckoj. Izrecena im je zabrana ulaska u zemlju u narednih pola godine.

    Granicari i lokalna policija otkrili su nesto ranije opet u blizini Kumanova dvije grupe od 103 strana drzavljana koji su ilegalno presli jugoslovensko-makedonsku granicu. Na magistralnom putu Kumanovo-Kriva Palanka uhvaceno je 37 Rumuna koji su, posto su kamionom veleske registracije ilegalno presli granicu, krenuli u unutrasnjost zemlje. Vozac kamiona kada je primjetio policijsku patrolu napustio je vozilo s ilegalcima i pobjegao u nepoznatom pravcu. Druga grupa, takodje pretezno rumunski drzavljani, otkrivena je u pogranicnom pojasu na granici SR Jugoslavije i Makedonije. Svi ilegalci deportovani su nazad - na teritoriju SR Jugoslavije.

    Stampa je pisala da su se krajem maja gradjani malog gradica Sveti Nikole dali u pravi lov na 15 rumunskih ilegalaca koji su pokusali preci u susjednu Grcku.

    Ministarstvo odbrane saopstilo je da je od pocetka godine na granici prema Kosovu odnosno na granici prema Albaniji registrovano 677 incidenata. Uglavnom se radi o ilegalnim pokusajima prelaska granice i sverca.

    Ilegalci prelaze i granicu prema Bugarskoj i Grckoj ali incidenti tamo nisu zabiljezeni. Policijska statistika, pak, kaze da su samo u posljednja tri mjeseca otkrivena 7.084 ilegalca na sve cetiri makedonske granice. medjutim, strahuje se da je broj onih koji su ilegalno uspjeli preci granicu mnogo veci, cak i vise puta. U istom razdoblju prosle godine zabiljezeno je 10.649 ilegalnih putnika. Prema dostupnim podacima, u prosloj godini registrovano je 4.610 pokusaja za ilegalno prelazenje sjeverne granice prema SR Jugoslaviji , za samo protekla tri mjeseca 2.512 medju kojima su najbrojniji Rumuni – 1.377, gradjani SR Jugoslavije 841, 155 Albanci. Na granici s Albanijom se uocava pad broja ilegalaca sto je podatak koji raduje jer se radi o specificnoj kategoriji ilegalaca. Naime, zbog siromastva i haosa u svojoj zemlji, drzavljani Albanije prelaze na makedonsku teritoriju radi kradje a katkad cine prava pravcata razbojnistva.

    Na istoku, prema Bugarskoj, najvise je ilegalaca koji bi se mogli uklopiti u evropsku predodzbu o ilegalcima; drzavljani istocne Evrope, arapskih zemalja, Kurdi, cak Indijci, na srecu, njih je najmanje. Granica prema Grckoj je jedina na kojoj ilegalci izlaze i to je, uslovno receno, makedonska granica prema Evropskoj uniji. Policija zapaza lagani pad broja ilegalaca koji prelaze u Grcku sto pogranicni organi pripisuju sebi u zaslugu – usljed pojacane kontrole.

    U policiji objasnjavaju da ilegalci najcesce koriste tzv. "transferzalu sjever-jug" te da se u najvecem broju slucajeva radi o osobama kojima Makedonija sluzi samo kao tranzitna stanica. Naime, cilj njihovog putovanja u najvecem broju slucajeva je Grcka. Tamo pokusavaju pronaci posao na plantazama voca kao lose placena radna snaga. Ipak, za uslove u njihovoj domovini to je znacajan novac. Prednjace Rumuni te je cak trecina uhvacenih na granici prema Grckoj iz te zemlje. Policija nerijetko otkriva prave konvoje sa 100 i vise ilegalaca. Razradjeni su ilegalni kanali preko divljih granicnih prelaza medjutim nije malo ni onih koji granicu predju na legalnim granicnim prelazima, skriveni doduse u kamionima. Samo mali broj ilegalaca ostaje u Makedoniji; radi se o prostitutkama, sezonskim radnicima i sitnim svercerima iz susjedne Albanije i zemalja istocne Evrope. U policiji kazu da ova vrsta ilegalaca ne predstavlja problem po bezbjednost zemlje.

    Neki podaci koje su nedavno objavili mediji pokazuju da se u zemlji nalazi oko 300 prostitutki medjutim poznavaoci prilika vjeruju da je njihov broj bar nekoliko puta veci. Prije izvjesnog vremena helsinski komitet Makedonije prozvao je makedonske vlasti na saradnju na sprjecavanju ilegalnog prebacivanja djevojaka iz istocne Evrope. Na makedonskom “trzistu bijelim robljem’ za djevojku iz Ukrajine, Moldavije ili Rumunije buduci vlasnik plati od 1000 do 1.500 njemackih maraka; razumljivo, cijena zavisi o ljepoti i dobi djevojke!

    Mediji uglavnom zale sto zemlja ima srazmjerno blago zakonodavstvo za ilegalni transport ljudi. Posljednje grupe s rumunskim gradjanima su, naprimjer, kaznjene protjerivanjem i samo sa pola godine ili godinu dana zabrane ulaska u Makedoniju. "U skladu s medjunarodnim pravom i nasim zakonom, osobe koje su ilegalno presle granicu protjeruju se u svoju zemlju a zabranjuje im se ulazak u Makedoniju u roku od sest mjeseci do pet godina" kaze Stevo Pendarovski, pomocnik ministra unutrasnjih poslova zaduzen za informisanje. Pendarovski dodaje da se u oko 50% slucajeva radi o takozvanim "povratnicima" koji se na sve nacine trude da se domognu putnih isprava u kojim nemaju "crveni pecat" kojim su obiljezeni.

    Ipak, ilegalno prebacivanje se nastavlja utoliko prije sto makedonske granice vaze za najpropustljivije u Evropi. Neka saznanja kazuju da vozaci kamiona ili druge osobe koje ucestvuju u ilegalnom transferu stranaca zarade 200-500 maraka po covjeku.

    Vladi u Skoplju je jasno da ce granice morati obezbjediti, sama ili uz pomoc sa strane, ze li li brzu integraciju u Evropu. Iz Ministarstva unutrasnjih poslova potekla je inicijativa da zemlje-susjedi pojacaju saradnju na ovom planu. Ministar unutrasnjih poslova Dosta Dimovska boravila je sredinom jula u Sofiji radi dogovora sa svojim resornim kolegom a samo koji dan kasnije ugostila je kolegu iz Albanije. Priprema se trilateralni susret ministara policije krajem ovog mjeseca u Ohridu. Transfer i trgovina ljudima bice samo jedna od tema za razgovor.

    AIM Skopje

    ZELJKO BAJIC