AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    TUE, 27 JUN 2000 10:56:40 GMT

    Reforma pravosuđa u RS

    Zatvori poluprazni, maloljetni osuđenici na slobodi

    Banjaluka, 27 juni 2000. (AIM)

    U pet zatvorskih ustanova U Republici Srpskoj, koje raspolažu sa 1.960 mijesta, popunjeno je oko 50 posto smještajnih kapaciteta. Ova neobična činjenica nije jedina zanimljivost u oblasti onoga što stručnjaci zovu ‘postpenalni tretman’ osuđenih lica. U Republici Srpskoj ne postoji specijalna ustanova u kojoj bi kaznu zatvora izdržavali osuđeni malojetnici, a ne postoji ni vaspitno popravni dom u koji bi se upućivali maloljetnici prema kojima treba primijeniti pojačane mjere prevaspitanja. Takođe, ne postiji ni posebna zatvorska ustanova za žene koje su osuđene na kaznu zatvora.

    Od 5 okružnih zatvora, koji su osnovani zakonom, jedan još nije počeo da radi (Trebinje). Okružni zatvori, koji bi po zakonu morali biti posebne ustanove za pritvor i izdržavanje kazne zatvora do godinu dana, u Banjaluci i Bijeljini nalaze se u sastavu Kazneno-popravnih domova i i nezakonito funkcionišu kao cjelina.

    Osim tri kazneno-popravna doma (u Banjaluci, Srbinju (Foči) i Bijeljini) i dva okružna zatvora (Doboj i Srpsko Sarajevo), u Republici Srpskoj postoji i jedna specijalna ustanova zatvorenog tipa - Specijalna bolnica u Sokocu, u koju se smiještaju lica prema kojima sud izrekne mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi i obavezno liječenje alkoholičara i narkomana.

    U jedinom istraživanju u ovoj oblasti, koje je prošle godine uradio Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj, urađen je statistički prikaz zatvoreničke populacije i detaljnja analiza uslova izvršavanja zatvorskih sankcija. Prema istraživanju, na kraju 1998. godine, od 584 zatvorenika u zatvorima RS, najviše je bilo osuđenih za krivično djelo ubistva (61 posto). Slijede osuđeni za teške krađe (10 posto), razbojništva (8 posto) i saobraćajne delikte 3 posto. Osuđenih za ostala krivična djela bilo je 18 posto.

    Najviše zatvorenika izdržavalo je kaznu od 5 do 10 godina zatvora (37 posto), od 10 do 15 godina 21 posto, a 2 posto najstrožju kaznu od 20 godina zatvora. Samo 6 posto zatvorenika izdržavalo je zatvorsku kaznu do godinu dana.

    Među 584 osuđena zatvorenika bilo je 14 žena, a 5 među 182 pritvorenika. Pošto ne postoji poseban zatvor za žene, one zatvorske kazne izdržavaju u posebnim (ženskim) odjeljenjima postojećih kazneno-popravnih domova.

    Advokat Goran Bubić, koji je radio na pomenutom istraživanju u ime Centra za ljudska prava iz Banjaluke, kaže da su najveći problem u izvršavanju zatvorskih kazni u RS to što ne postoji posebna zatvorska ustanove za žene i maloljetnike i što ne postoji vaspitno-popravni dom za malojletnike. "Bez ovih specijalnih ustanova nije moguć odgovarajući postpenalni tretman ove vrste osuđenika", kaže Bubić, dodajući da vaspitno-popravni dom ne postoji ni u Federaciji BiH.

    Maloljetni izvršioci krivičnih djela upućivani su do prije godinu dana na tretman u Kazneno-popravni dom u Kruševcu, u Saveznoj Republici Jugoslaviju. "Radilo se o prostom usmenom dogovoru sa tamošnjim predstavnicima vlasti, a ne o institucionalnom rješavanju problema pravne pomoći", objašnjava ovakvu saradnju šef referata za izvršenje krivičnih sankcija Osnovnog suda u Banjaluci Dragiša Obrić. Saradnja je prekinuta prije godinu dana, nakon prekida političkih i ekonomskih veza a Beogradom.

    Danas osuđeni maloljetnici u Republici Srpskoj imaju privilegiju boravka na slobodi zbog toga što ne postoji ustanova u kojoj bi izdržavali kaznu. U Osnovnom sudu u Banjaluci ima 10 osuđenika koji su ‘na čekanju’ dok se problem maloljetničkog zatvora ne riješi. Sudija Obrić objašnjava da maloljetnici po zakonu ne mogu da izdržavaju zatvorsku kaznu sa punoljetnim licima u postojećim zatvorima i da je jedino rješenje osnivanje posebne zatvorske ustanove za ovu vrstu delikvenata.

    "Mi smo svjesni težine problema i jasno nam je da držanje osuđenih maloljetnika na evidenciji predstavlja kompromitaciju suda. Međutim, problem može da riješi jedino Vlada", kaže predsjednik banjalučkog Osnovnog suda Vukašin Bošković.

    Pošto takva ustanova ne postoji ni u Federaciji BiH, jedno od rješenja moglo bi biti osnivanje jedne takve ustanove na nivou BiH. O tome za sada nema razgovora na nivou entitetskih vlada, a u ministarstvu pravde Republike Srpske mogli su da kažu samo toliko da se problem mora riješiti.

    Zatvori i režim izvršenja krivičnih sankcija ulaze u oblast prioriteta koje BiH mora reformisati ukoliko želi da bude primljena u evropske integracije. Stanje u toj oblasti bilo je predmet istraživanja koje je sprovela specijalna komisija Savjeta Evrope 1998. godine, o čemu je sačinjen poseban izvještaj. Istraživanje je obuhvatilo obilazak zatvora i anketiranje zatvorenika, nakon čega su uslijedile preporuke vlastima u cilju usvajanja evropskih standarda u ovoj oblasti.

    Osim primjedbi koje se odnose na žene i maloljetnike, izvještaj Savjeta Evrope sadrži i primjedbe na nepovoljne uslove smještaja zatvorenika. Iako su zatvori poluprazni, anketa osuđenika je pokazala da više od polovine anketiranih spava u prostorijama sa 5 do 8 drugih osuđenih lica, a 11 posto u prostorijama sa preko 8 lica. Poseban problem je i odsustvo kategorizacije osuđenika i njihovo razvrstavanje prema psiho-fizičkim razlikama, te kvalitet ishrane.

    Ovakvo stanje u oblasti pravosuđa ne daje RS i BiH najbolju preporuku za ulazak u evropske integracije. Nakon nedavnog usvajanja Krivičnog zakonika, čiji nacrt je, tvrde u ministarstvu pravde, dobio preporuku međunarodnih stručnjaka, na dnevnom redu bi se trebao naći i zakon o izvršenju krivičnih sankcija. O tome se, i pored upozorenja, još ne govori.

    Branko Perić (AIM)