AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 14 JUN 2000 13:40:48 GMT

    Implementacija izbornih rezultata u Kantonu Sarajevo

    Lezi slobodno, ali para nema

    AIM, SARAJEVO, 14.06.2000. Damir Hadžić najmlađi je načelnik u istoriji ustroja Sarajeva kao grada sa više općina. Ima samo 24 godine, a isto toliko glasova je dobio od novosarajevskih vijećnika na konstituirajućoj sjednici, upriličenoj u povodu implementacije općinskih izbora u Kantonu Sarajevo. Kadar je SDP-a, završio je fakultet političkih nauka, i iako mu je ovo prvi posao, ne da se zbuniti. Naprotiv, pokazao je to u nekoliko televizijskih emisija otvorenog tipa, reagujući "bez pardona" na provokacije tipa "da pripada stranci bivših komunjara". Odgovorio je jednostavno da je bio premlad da pripada bilo kome prije više od deset godina, te da mu to spočitavaju upravo nekadašnji komunisti koji su se brzo našli u prvim redovima nacionalnih stranaka, a koji bi možda nakon ovih izbora ponovo zelenu boju mijenjali za crvenu!

    Ovaj simpatični mladić ima i duha. Naime, prvih dana njegovog načelnikovanja (esdepeovci su potpuno otvorili vrata svojih kabineta na opću radost građana i čuđenje najvećeg dijela zaposlenih u općinama) na vrata mu je došao čovjek koji je odmah legao pored praga kazavši da se neće pomaknuti dok mu Hadžić ne dadne 100 DM. Hadžić je "mrtvo hladno" ustao i uradio isto - legao do njega na pod, rekavši da se ni on neće pomaknuti dok i njemu neko ne dadne 100 DM! Ležali su tako petnaestak minuta, a službenici su prolazili u nevjerici pitajući šta se zbiva. Potom se čovjek digao i negodujući napustio zgradu, a mladi načelnik je nastavio sa poslom.

    Inače, sve općine u Kantonu Sarajevo dobile su u okviru implementacije lokalnih izbora svoje nove načelnike, ali ne i predsjedavajuće općinskih vijeća. Razlog - član Ustava Kantona po kojem načelnik i predsjedavajući ne mogu biti iz reda istog naroda. I odmah pitanje - zašto je tek sada Misija OSCE potencirala ovu odredbu. Jer, takve odredbe nije bilo nakon izbora 1998. godine kada su se općinska vijeća formirala isključivo od članova partija pobjednica - SDA, HDZ ili Koalicije Sloga u zavisnosti od područja u BiH.

    U međuvremenu, ne znajući za nova pravila a prema rezultatima lokalnih izbora, u dvije je sarajevske općine izabrana kompletna vlast: u Općini Novi Grad gdje je pobijedio SDP formirana je vlast tako da su oba kandidata, pomenuti načelnik Damir Hadžić (SDP) i predsjedavajući Općinskog vijeća Esad Jakupović (SDP) iz reda Bošnjaka. Ista stvar se dogodila i u Ilijašu, gdje su i načelnik Nusret Mašić (SDA) i predsjedavajući Općinskog vijeća Mustafa Alić (Stranka za BiH) iz reda istog naroda, bošnjačkog. Zbog toga je Misija OSCE zaprijetila da će na drugim konstituirajućim sjednicama općinskih vijeća "razmisliti" i o poništenju imenovanja u ove dvije općine.

    Uslove koje je postavila OSCE, shodno odredbama Ustava Kantona Sarajevo u potpunosti je podržala Općina Centar, koja je već na prvoj konstituirajućoj sjednici imenovala i načelnika Ljubišu Markovića (SDP), inače po nacionalnosti Srbina, i predsjedavajućeg Vijeća Huseina Kulenovića (SDP), dakle Bošnjaka. Isto je i sa Općinom Novo Sarajevo gdje je za načelnika izabran Željko Komšić (SDP) po nacionalnosti Hrvat, a za predsjedavajućeg Vijeća Ibrahim Čomić (SDP), Bošnjak. U Općini Trnovo u Federaciji BiH takođe nije bilo problema oko imenovanja čelnih ljudi bez obzira na to što se radi o kandidatima iz reda istog naroda, jer je riječ o području na kojem je bošnjačko stanovništvo bilo dominantno. Tako nije bilo spora oko imenovanja Derve Aljovića (SDA) za načelnika i Ismeta Imamovića (SDA), za predsjedavajućeg Vijeća. U Općini Vogošća, gdje je za načelnika izabran Abdulah Ovčina iz SDP za načelnika a Atrif Džafo iz Stranke za BiH za predsjedavajućeg Vijeća, vlast je konstituisana tek iz drugog pokušaja, kao i u Općini Hadžići. Tu je za načelnika izabran Halid Bajrić iz Stranke za BiH, a za predsjedavajućeg Vijeća Aco Šarenac iz SDP, iz reda srpskog naroda. U Općini Vogošća pripadnici manjinskog naroda, odrekli su se mjesta predsjedavajućeg Vijeća zbog čega je ono pripalo Bošnjacima. Općine Ilidža i Stari grad dobile su samo načelnike, prva Huseina Mahmutovića (SDA), koji je ovu funkciju obavljao i u prošlom mandatu, a druga Fehima Škaljića (SDA), dok se na imenovanje čelnih ljudi Vijeća još čeka.

    Nije samo Ustav Kantona Sarajevo unio pometnju u konstituisanje nove vlasti, već i manje-više očekivane igre i zakulisne koalicije, prije svih SDA i Stranke za BiH. Tako su socijaldemokrati s razlogom reagirali optužujući Stranku za BiH da je putem svojih vijećnika vratila SDA na vlast u Općini Stari grad, na Ilidži i u Ilijašu, iako je SDP bio relativni pobjednik na lokalnim izborima. To najilustrativnije pokazuje tok konstituirajuće sjednice Općinskog vijeća Ilidža. Safet Halilović, generalni sekretar Stranke za BiH, tvrdi da SDP nepravedno optužuje i krivi njegovu stranku za izbor SDA načelnika jer su, po njegovim saznanjima, tri vijećnika iz SDP na Ilidži glasali protiv svog kandidata za načelnika, Suade Hadžović. Halilović izjavljuje da su svi natpisi u medijima pogrešni jer njegovoj partiji "ne pada na pamet da formira bilo kakve koalicije, a posebno ne sa SDA". Nedugo poslije Alija Izetbegović će javno za svoga nasljednika promovirati upravo predsjednika Stranke za BiH, Harisa Silajdžića. No, Halilović i dalje tvrdi da ako je Stranka za BiH htjela ući u koaliciju sa SDA učinila bi to prije općinskih izbora. Kaže i to kako je Stranka za BiH zapravo imala namjeru ući u koaliciju sa SDP, ali su oni takav prijedlog odbili. Logično, sudeći bar po Izetbegovićevom otkrivanju karata glede svog ljubica Silajdžića.

    Nakon konstituisanja općinskih vijeća, od 20. do 25. juna trebalo bi da budu poznata i imena čelnih ljudi u Gradskom vijeću Grada Sarajeva. Predsjedavajući Gradskog vijeća Željko Komšić objašnjava za AIM kako su već uveliko počeli međustranački razgovori parlamentarnih stranaka i kako se do zakazanog datuma može očekivati konstituirajuća sjednica Vijeća. Četiri gradske općine - Stari grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad trebaju da delegiraju po sedam vijećnika u Gradsko vijeće. Prema nezvaničnim informacijama u budućem četverogodišnjem mandatu u Gradskom vijeću SDP će imati 13 vijećnika, Stranka za BiH sedam, SDA šest, HDZ jedno isto kao i Bosanskohercegovačka patriotska stranka.

    Iako još niko ne želi da potvrdi imena čelnih ljudi za najveće gradske funkcije, sasvim je izvjesno da će SDP dobiti mjesto gradonačelnika i predsjedavajućeg Vijeća, dok Stranka za BiH, odnosno SDA - shodno svojim međupartijskim dogovorima - mogu računati tek na mjesto zamjenika gradonačelnika ili pak zamjenika predsjedavajućeg Vijeća.

    Najozbiljniji kandidat unutar SDP za gradonačelnika Sarajeva je, za sada, sam lider socijaldemokrata Zlatko Lagumdžija. On još, navodno, nije ni potvrdio niti odbio tu mogućnost ponudjenu od najviših organa stranke. Na mjestu zamjenika gradonačelnika neki već vide Antu Zelića (HDZ), koji je tu funkciju obavljao i u prethodnom mandatu. Kandidata SDA za mjesto zamjenika gradonačelnika ova partija ili čuva u najvećoj tajnosti ili jednostavno - nema. Naime, uporedo sa implementacijom lokalnih izbora uslijedila je - zbog slabih izbornih rezultata - i "sječa" mnogih kadrova koju je naredio Glavni odbor SDA. Tako je sa političke scene otišao Rijad Raščić, guverner Bosansko-podrinjskog kantona i Mustafa Mujezinović, predsjednik Kantona Sarajevo, dok je za Tarika Arapčića, prvog čovjeka Tuzlansko-podrinjskog kantona jedva izdejstvovana odluka da nastavi obavljati funkciju do općih izbora.

    Dok je podrinjski guverner otišao gotovo neprimjetno, Mujezinović je pokušao prikriti prave razloge svoje smjene. Kao obrazloženje za odlazak naveo je u pismenom obraćanju predsjedniku Skupštine Kantona Sarajevo da to čini jer je prihvatio vijećnićki mandat u Općinskom vijeću Stari grad, "pa se zbog inkopatibilnosti funkcija jedne mora odreći". Mujezinović je tako na potpuno providan način pokušao zamazati oči javnosti. Jer, i mala bi djeca tazumjela da se niko ne bi odrekao guvernerske fotelje u zamjenu za tek obični vijećnički mandat. S druge strane dobro je poznato da je Glavni odbor SDA na sjednici krajem aprila odlučio da ukloni Mujezinovića iz samo jednog jedinog razloga - slabih izbornih rezultata koje je stranka ostvarila u Sarajevskom kantonu. Mujezinović je ovim činom prećutao i javno odaslanu prijetnju Kantonalnog odbora SDA da će ako on sam ne podnese ostavku, oni pokrenuti pitanje njegovog razrješenja.

    Time su rezultati općinskih izbora počeli ostvarivati predizborna obećanja ovdašnje opozicije ali i pozive međunarodnih predstavnika - promjene! Jer, do jučer nedodirljive lokalne veličine poput sarajevskog guvernera Mijezinovića postaju politički mrtvi ljudi. Da li će ne razina takvih promjena podići na entitetske ili državne pokazat će uskoro opći izbori.

    Almir TERZIĆ (AIM Sarajevo)