AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    MON, 05 JUN 2000 18:06:58 GMT

    Kako je OSCE nametnuo svoj propali Izborni zakon

    Privremena izborna pravila za (dez)integraciju BiH

    AIM, Sarajevo, 04.05.2000 Ni mjesec dana prije isteka roka za registraciju političkih stranaka za novembarske parlamentarne izbore u BiH, nemali broj partija najavljuju ozbiljnu mogućnost bojkota! Razlog: nametanje Privremenih izborna pravila u koje je OSCE samoinicijativno ugradio najveći dio odredbi zbog kojih je njihov Izborni zakon zimus doživio potpuni fijasko u be-ha parlamentu.

    Zapravo, Privremena izborna komisija Misija OSCE-a u BiH modifikovala je Privremena pravila i propise (PPiP) koji u nedostatsku stalnog Izbornog zakona trebaju biti osnovom za održavanje općih izbora na razini čitave BiH. Učinjeno je to, međutim, bez ikakvih prethodnih razgovora ili konsultacija s predstavnicima političkih partija, koje su ne tako davno OSCEov i OHRov prijedlog Izbornog zakona (pogotovu alternativne stranke i stranke reformskog bloka) okarakterizirale kao nedemokratski, segregacijski, protuustavan pa čak i nacionalistički. Ovaj put OSCE nije dao šansu predstavnicima domaćh političkih opcija, ili nevladinog sektora da daju svoje mišljenje o izbornim pravilima već su partije nakon obavljenog posla pozvane tek da budu "upoznate sa izmjenama"!

    Upoznavanje je, barem za one stranke koje preferiraju biti bosanskohercegovačke i multietničke, bilo poražavajuće - u PPiP su uvrštene gotovo sve odrednice Nacrta stalnog izbornog zakona kog je uradila OSCE-ova Radna grupa a koji poslanici u državnom parlamentu odbijaju usvojiti. Osnovne primjedbe predstavnika političkih partija jesu da je dio unijetih izmjena protuustavan, a dio ih, pak, potvrdjuje sadašnje ratom uspostavljene nacionalne podjele te time dodatno udaljava BiH od moguće reintegracije!

    Najveći broj primjedbi na nova izborna pravila dobile su famozne "višečlane izborne jedinice". Za razliku od ranijih izbornih procesa u BiH kada je, primjera radi, za državni parlament cijela BiH bila jedna izborna jedinica, sada je BiH podijeljena na 8 izbornih jedinica!? Dodatnu konfuziju unosi do sada neobjašnjen način po kojem je OSCE i PIK dijelio zemlju, odnosno odredjivao koja će teritorija činiti neku izbornu jedinicu. Pojašnjenje kojim su se to elementima vodili u OSCEu pripremajući oavakve izbore pokušao je ponuditi prvi čovjek OSCE-a i PIK-a, ambasador Robert Barry, ali bezuspješno jer se izuzev demagoškog ponavljanja o "važnosti", "demokratizaciji" i navodnim "evropskim sdandardima" za BiH ništa novo nije moglo čuti:

    "Usvajanje ovih elemenata predstavlja vrlo važan korak ka demokratskoj reformi u Bosni i Hercegovini. Međunarodni i domaći eksperti su sigurni da će ove reforme promovisati odgovornost i efikasnost u upravljanju", sročio je Barry pojašnjavajući potom kako su sve novousvojene odredbe upotpunosti u skladu sa evropskim i medunarodnim standardima, a da sistem višečlanih izbornih jedinica uspostavlja geografski određene regije za izbor predstavnika u Predstavnicki dom BiH, Predstavnicki dom Federacije BiH, i Narodnu skupstinu Republike Srpske.

    "Ovaj sistem dopušta građanima da se direktno povežu sa kandidatima koji predstavljaju njihovu izbornu jednicu i povećava odgovornost izmedu biraca i kandidata. Sistem takode stimuliše izabrane predstavnike da budu odgovorniji prema potrebama birača", tvrdi ambasador Barry.

    Medjutim, predstavnici političkih partija koji se protive ovakvom riješenju tvrde da su "višečlane izborne jedinice" kako ih je zamislio OSCE upravo suprotne onome ya šta se u BiH zalaže medjunarodna zajednica. Po opoziciji, posebice SDP, usitnjene izborne jedinice će, kao praktično nacionalno čiste teritorije, još više lokalizirati zastupnike u državnom parlamentu koji će umjesto odgovornosti prema svim građanima BiH držati samo do uskog kruga svojih lokalnih sunarodnjaka, odgovarajuće nasionalnosti dakako. Drugim riječima, član državnog parlamenta će svoju izbornu bazu imati u "svom selu" poput lokalne vlasti, te se može pretpostaviti da će njegove političke smjernice i odgovornost ići upravo za interesima te sredine, a nikako svih građana BiH kako se to Madridskom deklaracijom za BiH predviđalo. Isparcelisanost na navodne srpske, hrvatske ili bošnjačke vitalne interese doveli su BiH do današnjeg trenutka, te se s pravom postavlja pitanje na šta će ličiti parlament u kojem najviši predstavnik države, dakle zastupnik, zastupa ineterse ali samo, recimo, Bošnjaka, ali Bošnjaka isključivo iz Bihaća, ali samo Bošnjaka iz svoje stranke. Potom ide podjela na entitetsku razina, pa opet kantonalnu. Od nove generacije političara koji trebaju raditi u interesu svih gradjana BiH, odnosno biti odgovorni pripadnicima sva tri većinska naroda u zemlji - u koju se zaklinju medjunarodni posrednici u BiH i koju stalno prizivaju - teško da će išta biti na ovakav izborni način. Ili, ima li više šanse iti jedan Srbin iz Federacije BiH da udje u parlament ovog entiteta, ili pak Bošnjak u parlament RS, pogotovu ako se prednost u glasanju daje trenutnom a ne prijeratnom bjestu prebivanja? Ko će to biti kandidat druge nacionalnosti u čistim lokalnim sredinama diljem BiH (a i ko će za njega glasati) ako se zna da je tek u većim gradovima koncentracija političara manjinskih naroda i to isključivo u SDP. No, kako je i iz Sarajeva, kao i ostalih mjesta, limitarn broj zastupnika u državnom parlamentu, jasno je da će "prolaziti" samo prvi a onu u pravilu odgovaraju i etničkoj strukturi mjesta.

    Iz OSCE-a, ipak, tvrde da će jedan broj takozvanih kompenzacijskih mandata umanjiti efekat koji bi se mogao postići parcelisanjem bh. teritorija u više izbornih jedinica. Naime, jedan broj mandata u parlamentima, oko 25 posto, biće ti kompenzacijski ili kompenzacioni mandati - glasovi koje politicke partije budu osvajale u posebnim izbornim jedinicama će se sabirati i onda će ona politička partija koja u konačnom zbiru bude "najbolja" dobiti jedan ili više tih mandata i to za kandidata iz ne izborne jedinice u kojoj data partija ostvari najbolji rezultat! Medjutim, kritički raspoložene političke partije (u koje, treba napomenuti nikak o ne spada primjerice SDS) ovo ne doživljavaju kao neku veliku satisfakciju. Za njih je trenutno veći problem kako organizirati izbornu kampanju u uvjetima kada se, naprimjer, kandidat neke stranke sa teritorija Novog Sarajeva za kanton "bori" u Sarajevskom kantonu, za federalni parlament nalazi se u izbornoj jedinici općine Visoko, a na državnom su mu birači u Goraždu! Navodno, ovakve "vratolomije" u razgraničenju rezultat su nastojanja OSCEa da izborne jedinice imaju približno jednaki broj birača, odnosno da približno jedank broj birača bira svakog zastupnika. Pa ako ovdje zafali, ima ih u susjednom mjestu.

    Istini za volju iz OSCE-a stiže nekoliko objašnjenja koja bi iz ugla praktičnosti provodjenja izbornog procesa izgledaju prihvatljivo. S obzirom da se 11. Novembra ove godine gradjani BiH izjašnjavaju putem otvorenih lista, za birače bi bilo krajnje komplikovano da se odluči za jedan broj kandidata kada bi pred sobom imao preko 80 lista sa po više od 40 kandidata samo za državni parlament. U federalnom parlamentu, podsjećanja radi sjedi čak 140 poslanika, pa je lako zamisliti kako bi tek te liste izgledale. No, ipak, nikakav pozitivan praktičan razlog ne umanjuje težinu političkog destruktivnog rješenja koje se nameće kroz Privremena izborna pravila.

    Kako sve ovo praktično izgleda po OSCE-ovoj šemi? Za državni parlament Federacija BiH je podijeljena u pet izbornih jedinica i to po dva kantona u svakoj, što je donekle podnošljivo. No, za federlani parlament 10 kantona Federacije BiH podijeljeno je u 12 izbornih jedinica, a Republika Srpska u 6! Samo primjera radi - U F BiH za Predsatvnički dom federalnog Parlamenta izborna jedinica 1 je Unsko-sanski kanton, izborna jedinica 2 je Posavski kanton, uz dio kantona Tuzla ali i nešto birača distrikta Brčko koji su se registrovali za izbore u F BiH, izborna jedinicia 3 je samo jedan dio kantona Tuzla dok ostatak kantona Tuzla predstavlja izbornu jedinicu 4. Zeničko-dobojski kanton dijeli se na dvije izborne jedinice, a kanton Sarajevo takodjer se dijeli s tim da, opet, jedan dio ovog kantona zajedno sa Bosansko-podrinjskim kantonom čini zasebnu izbornu jedinicu... Zvuči koplikovano, ali sva konfuzija će se pokazati kad stranke počnu planirati izborne kampanje. Za brzo seljakanje s jednog kraja izborne jedinice na drugi, helikopter bi bio najbolje rješenje.

    Uz sve ovo, u OSCE-u još uvijek nije definisan način izbora članova Doma naroda! Jedan stranački predstavnik, Srbin iz Federacije BiH, dakle osoba koja prema postojećim Pravilima i propisima i inače ne može biti, primjerice, član Doma naroda kaže za AIM da ga je iznova strah: "Još se nisam pomirio ni sa činjenicom da su mi limitirana prava u Federaciji BiH, da ne mogu biti članom jednog od najviših tijela eniteta u kojem živim, a sada ponovo ne znam kakvo me novo iznenadjene očekuje!"

    Otkud se, uostalom, OSCE zapetljao u ovakav posao i samoinicijativno nametnuo izborna pravila za koja su se u BiH (izuzev radikalnih stranaka) gotovo sve druge - uz podršku NVO - izjasnile više nego negativno? Neki analitičari misle da na ovaj način OSCE najvjerovatnije "kažnjava" one koji su njihov rad ocijenili negativnim, dok po drugima s nametnutim pravilima samo žele podsjetiti odgovorne u državnom parlamentu da je krajnje vrijeme da se late posla i usvoje Stalni izborni zakona. Medjutim, koliko god ovakva nagadjanja bila i moguće, odgovor najvjerovatnije leži u činjenici da u OSCEu po svemu sudeći vlada zbrka izazvana željom da se pomogne Bosancima i Hercegovcima, s jedne, te htijenjem da se prevashodno pomogne razvoj karijera pojedinaca u toj organizaciji s druge strane. U toj zbrci, cilj uspostavljen inim deklaracijama o demokratizaciji i reintegraciji BiH, nažalost, postaje sve više marginalan.

    Hana BAJRAKTAREVIĆ (AIM Sarajevo)