AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 02 JUN 2000 17:42:43 GMT

    Ubistvo Gorana Žugića, savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore

    Najava vrućeg ljeta

    Ukoliko je ubistvo jednog od čelnih ljudi crnogorske policije rezultat unutrašnjih trvenja unutar ťbiznis klanaŤ, teško će se to, u malenoj Crnoj Gori, sakriti. Ukoliko je, pak, riječ o političkoj likvidaciji onda svakako Žugićevo ubistvo je tek najava vrućeg ljeta i mogućih većih konflikata

    AIM Podgorica, 02.06.2000. godine

    U srijedu veče oko 23 sata, ispred zgrade u kojoj je stanovao, ubijen je Goran Žugić savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

    Prema dosadašnjim informacijama Žugić je ubijen po prepoznatljivom "beogradskom" receptu: dok je izlazio iz automobila “audi 6” (Žugić nije imao lično obezbjeđenje) prišao mu je nepoznati muškarac i ispalilo nekoliko metaka u glavu i grudi. Potom se dao u bjekstvo, a dvodnevna intenzivna potraga MUP-a CG, uz kontrolu glavnih saobraćajnica, aerodroma, željezničkih i autobuskih stanica i, posebno, graničnih prelaza za sada nije dala rezultata, iako je u me|uvremenu na informativne razgovore privedeno više stotina ljudi.

    Za sada je samo poznato da je ubica - prema tvrdnjama očevidaca - mršav muškarac, crne kose, visok između 175 i 180 santimetara. Prema nezvaničnim informacijama za ubistvo je korišćeno oružje kalibra 7,65 mm a policija je na mjestu zločna pronašla tri čaure...

    Vijest se Crnom Gorom pronijela brzinom munje, izazivajući nevjericu i strah.

    Da li se nasilje sa Beogradskih ulica doselilo i u Podgoricu?, pitanje je na koji se još uvijek traži objašnjenje. Slijedi druga, jednako teška dilema: da li je ubistvo Gorana Žugića najava radikalizacije crnogorske političke krize nakon lokalnih izbora koji će se održati sljedeće nedjelje u Podgorici i Nikšiću (trećina crnogorskih birača živi u ovim opštinama)?

    Mnogi su spremni da ubistvu Gorana Žugića daju političku konotaciju, precizirajući da i na taj način zvanični Beograd pokušava težište krize preseliti u Crnu Goru. Tako je potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Rifat Rastoder ocijenio: "Pošto se ovaj gnusni akt dogodio uoči lokalnih izbora u Crnoj Gori i u ‘špicu’ krize odnosa Crne Gore i Srbije, bojim se da je riječ o najdirektnijem očajničkom pokušaju prelivanja revolverske politike iz Srbije u Crnu Goru, kako bi se stvorio izgovor za eventualni pokušaj uvođenja vanrednog stanja u Crnoj Gori".

    I predsjednik Crne Gore je, opraštajući se od svog dugogodišnjeg saradnika, prijatelja i kuma (Đukanović je vjenčao Žugića) ostavio otvorenu dilemu zašto je ubijen njegov savjetnik za bezbjednost. "Najnezahvalnije je odgonetati da li je suštinski to uopšte bio pucanj u Gorana Žugića", rekao je Đukanović uz poruku "onima koji danas možda likuju" - "nas ništa neće obeshrabriti i pokolebati da nastavimo politiku koja će Crnu Goru kao stabilnu, demokratsku i otvorenu zajednicu povesti putem putem mira u društvo razvijenih evropskih naroda i država".

    S druge strane, "oni koji možda likuju", odnosno zvanični Beograd i njegovi politički emisari u Podgorici bili su više nego uzdržani nakon ubistva. Tako je Savezni premijer Momir Bulatović, za većinu gra|ana Crne Gore neshvatljivo, izjavio: "U ovom konkretnom slučaju nemam komentara"!?

    A, da bi ubistvo savjetnika predsjednika Đukanovića moglo biti iskorišćeno za prijeke poteze Beograda prema Podgorici, signalizira i izjava saveznog ministra za informisanje Gorana Matića. On je, dan poslije Žugićeve pogibije izjavio da bi represivni zakon o terorizmu, koji zbog obračuna sa opozicijom i "Otporom" priprema Vlada Srbije, trebalo da važi i za čitavu SRJ, zbog, kako je rekao, "najnovijih dešavanja u Crnoj Gori".

    Ipak, niko za sada ne može dati odgovor - ko je i zašto ubio Gorana Žugića?

    Interesantno je da je on u Crnu Goru došao tek 1992. godine. Prije toga živio je u Bosni i Hercegovini, u kojoj je i rođen. Osnovnu i srednju školu završio je u Tuzli, a Pravni fakultet u Sarajevu, sa prosječnom ocjenom 9,67 - kao student generacije. Pred rasplamsavanje sukoba u BiH bio je načelnik SDB-a u Tuzli. Pošto je planuo rat doselio se u Crnu Goru, iz koje su mu bili roditelji. Odmah je dobio značajano mjesto u crnogorskom MUP-u. Postavljen je za načelnika CB Herceg Novi. Ko ga je i zbog čega preporučio za tako visok položaj nije poznato. Mnogi njegov napredak u karijeri povezuju sa prijateljstvom sa Acom Đukanovićem, bratom crnogorskog predsjednika koji je u to vrijeme živio u Herceg Novom.

    Na položaju prvog čovjeka novljanske policije ostaje do jeseni 1995. kada ga je tadašnji ministar policije, danas premijer, Filip Vujanović imenovao za načelnika CB Podgorica. Bio je to jedinstven slučaj da se za prvog policajca glavnog grada Crne Gore imenuje čovjek koji do tada nije u njemu živio ni jedan jedini dan. Uz to, istovremeno je u Skupštini CG opozicija inicirala postupak pokretanja odgovornosti protiv Žugića zbog navodne zloupotrebe službenog položaja. Optužbe nijesu dokazane, ali se iz rasprave jasno shvatilo da su "operativne podatke" o Goranu Žugiću u to vrijeme prikupljale: SDB CG, SDB RS i KOS VJ!

    Ipak, Žugićava karijera je napredovala, pa je u martu 1998. godine imenovan za savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore. A u nezavisnim printanim medijima iz tog perioda (1995) ostalo je zapisano: "inteligentan, naočit čovjek, pomalo svojeglav ali dobar policajac, u dobrim odnosima sa čelnicima Crne Gore..."

    Lako je pretpostaviti da je, u kratkoj ali burnoj karijeri Žugić stekao mnogo prijatelja, ali i neprijatelja. Zato je nakon njegovog ubistva otvoren prostor za brojne špekulacije.

    U jednoj od njih podsjeća se da je obračun sa "separatističkim crnogorskim vrhom" najavljen svega par dana prije ubistva Gorana Žugića. Komanda Druge armije Vojske Jugoslavije, koja je stacionirana u Crnoj Gori izdala je specijalnu naredbu oficirskom kadru, koju je objavio podgorički dnevnik "Vijesti".

    Prema toj naredbi osnovni posao vojske je da se razračuna sa protivnicima "politike državnog rukovodstva SRJ". Posebno se apostrofira borba protiv crnogorskih "separatista", "terorističkih grupa" i srpskih studenata okupljenih oko pokreta "Otpor".

    Ova naredba sigurno nije slučajno donijeta u jeku predizborne kampanje. A mnogi su spremni da pretpostave da i ubistvo Gorana Žugića može imati snažnog uticaje na skoro izjašnjavanje crnogorskih birača. Ubistvo bliskog saradnika predsjednika Đukanovića na trenutak je prekinulo izbornu kampanju, u kojoj je neprikosnoveno prednjačila vladajuća koalicija crnogorskog predsjednika.

    Da li će nakon srijede veče, na opredjeljenje ovdašnjih glasača presudnije uticati prkos ili strah - ostaje da se vidi. Hiljade ljudi koji, u vrijeme pisanja ovog teksta na podgoričkom groblju Čepurci odaju posljednju počast Goranu Žugiću možda (nije)su dovoljan signal. Definitivno, mnogo toga biće mnogo jasnije za nepunih desetak dana. Ukoliko je ubistvo Žugića rezultat unutrašnjih trvenja u “biznis klanu”, teško će se , u malenoj Crnoj Gori, to zataškati. Ukoliko je, pak, riječ o političkoj likvidaciji, onda je ovo tek početak vrućeg crnogorskog ljeta u kojem su predstojeći izbori tek početak mnogo ozbiljnijih konflikata.

    Zoran Radulović (AIM)