AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SUN, 21 MAY 2000 17:18:41 GMT

    Javno mnenje u Crnoj Gori

    Dru±tvo na dva dijela

    I novo ispitivanje javnog mnjenja je pokazalo da je Crna Gora duboko iscijepana po osnovnim pitanjima. Jedina konstanta je da opada broj po±tovalaca SRJ

    AIM Podgorica, 19.05.2000. godine

    TXT: Sada±nja SRJ ima sve manje pristalica u Crnoj Gori. O tome svjedoči i istraµivanje koje je podgorički Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) proveo u posljednjoj dekadi aprila, u okviru projekta "Javno mnjenje u Crnoj Gori 2000.".

    "Stabilna većina, koju u javnom mnjenju ima independističko - konfederalistički blok, otprilike u omjeru 2:1, svjedoči o tome da je SRJ na osnovu Ustava iz 1992. godine, odnosno federalna ideja kao takva, delegitimizirana u Crnoj Gori. U okviru ovog bloka razlika zasad postoji oko toga ±ta je cilj i kako do njega doći (referendumom odmah ili ne±to kasnije, odnosno pregovorima sa srbijanskom vladom ili opozicijom), ali razlika nema oko toga ±ta se neće", zaključuju analitičari CEDEM-a Dr Veselin Pavićević i Mr Srdjan Darmanović nakon analize i sljedećih podataka:

    Svega 25,3 odsto od hiljadu anketiranih (terensko istraµivanje obavila je agenciaj Damar, koja se u ovim poslovima pokazala, bez konkurencije, najbolja u Crnoj Gori) smatra da je za Crnu Goru i Srbiju najbolje rje±enje federacija na dosada±njim osnovama. Sada±nju federaciju treba zamijeniti zajednicom kakva se predlaµe Platformom VCG - smatra 19,8 ispitanika. Unitarnu drµavu podrµava 4,5 odsto anketiranih, dok su najbrojniji zagovornici samostalne Crne Gore - njih je trenutno 35,7 odsto.

    Slične rezultate dalo je i izja±njavanje o potrebi raspisivanja referenduma o drµavno-pravnom statusu Crne Gore. Da je to "jedini logičan potez", smatra 44 odsto ispitanika. Njima se moµe pridruµiti i 24,9 odsto onih koji smatraju "da je referendum rje±enje, ali treba jo± sačekati". "Sasvim se osnovano moµe pretpostaviti da je tajming kod ove grupacije problematičan iz straha od mogućih sukoba, sličnih onima na teritoriji biv±e Jugoslavije", kaµe se u analizi CEDEM-a. Nasuprot tome, samo 20,9 odsto anketiranih misli da "uprkos svemu, Crna Gora mora ostati u zajednici sa Srbijom bez alternative i preduslova".

    Zanimljivo je, ipak, da čak 14,7 odsto anketiranih trenutno nema stav o najboljem modalitetu za budućnost Crne Gore. Pavićević i Darmanović smatraju da bi to moglo biti: "uslovljeno činjenicom da proces razrje±enja crnogorskog drµavnog pitanja, u jednom ili drugom smjeru, traje prilično dugo, usljed mnogih okolnosti ide relativno sporo i za sada je vremenski neoročeno. U takvoj situaciji kod ljudi se povećavaju konfuzije i oni gube pouzdane orjentire za svoja opredjeljenja, jer nijesu u stanju da prate sve suptilnosti komplikovanog političkog procesa, interakciju domaćih i stranih političkih snaga i uticaja, poteze i odluke koje iz toga proizilaze."

    Pojednostavljeno, konfuzija koju u javnim nastupima ±ire predstavnici crnogorskih vlasti ('sa referendumom treba poµuriti', 'sa referendumom treba sačekati', 'Platforma vi±e ne vaµi', 'nastavljamo razgovore o Platformi', 'Crna Gora je praktično suverena', 'svi se zalaµemo za očuvanje SRJ'...) uticala je na dio birača koji svoju zbunjenost i ne poku±avaju prikriti. Dok se crnogorski politički vrh precizno ne odredi po ovom pitanju, njihovi sljedbenici biće - neodlučni.

    A to se prvjenstveno odnosi na čelnike DPS, odnosno koalicije Da µivimo bolje koja je, pokazuje ne samo ovo istraµivanje, i dalje najpopularnija medju crnogorskim biračima. Da su izbori odrµani krajem aprila ili početkom maja vladajuća koalicija dobila bi 37,7 odsto glasova. Njihov prvi pratilac i najveći protivnik, promilo±evićeva SNP imala bi - 22,5, a Liberalni savez CG - 9,6 odsto glasova. I ovdje je primjetno da vi±e od četvrtine biračkog tijela 'ne zna' kome bi ukazalo povjerenje (11,8 odsto), ili bi apstiniralo na izborima (13,9 odsto).

    Istovremeno je ispitivan i rejting političara. Predsjednik parlamenta Svetozar Marović i dalje je najbolje ocijenjeni političar u Crnoj Gori. Na skali od jedan do pet Marović je dobio prosječnu ocjenu 3,72 - ne±to manje nego u januarskom istraµivanju CEDEM-a, kada je imao prosječnu ocjenu 3,98. Ovakvu poziciju on zauzima ne samo zahvaljujući svom vje±tom i kompromisnom vodjenju sjednica Skup±tine već i zbog činjenice da njegova politička pojava radikalno ne dijeli biračko tijelo, zaključuju analitičari CEDEM-a, uz obja±njenje da je S. Marović "jedan od rijetkih političara koji je veoma solidne ocjene dobijao od svojih političkih protivnika".

    Ipak, autori analize, Veselin Pavićević i Srdjan Darmanović, konstatuju da Milo Djukanović "ostaje neosporno najpopularniji političar, ne samo u sopstvenoj partiji i vladajućoj koaliciji već i u Crnoj Gori. Ovu konstataciju potvrdjuje činjenica da od svih drµavnih institucija predsjednik Republike uµiva najveće povjerenje javnog mnjenja ('veliko' - 41,4 odsto i 'srednje' - 20,7 odsto), kao i to da ga pristalice njegove, vladajuće partije doµivljavaju kao lidera, dok ga i pristalice druge dvije članice vladajuće koalicije ocjenjuju izrazito visoko".

    Zato je pozicija Momira Bulatovića nekada±njeg predsjednika Crne Gore a danas (ne)legalnog saveznog premijera, daleko nezavidnija. On je po prosječnoj ocjeni (1,86) tek na četrnaestom mjestu crnogorske rang-liste, dok je čak i medju pristalicama SNP - partije kojoj je predsjednik - tek četvrti po popularnosti. Ispred njega su, redom: Predrag Bulatović (4,48), Slobodan Milo±ević (4,00) i Zoran ®iµić (3,94). (Medju pristalicama SNP M. Bulatović je dobio prosječnu ocjenu 3,74). Čini se da rezultati o unutarpartijskoj popularnosti potvrdjuju ocjene o jasnoj podijeljenosti SNP-a na "podgoričku" i "beogradsku" frakciju kao i rastući uticaj podgoričke grupacije koju personifikuje Predrag Bulatović.

    Po±to se rezultati aprilskog istraµivanja gotovo u potpunosti podudaraju sa januarskim, dakle, većih pomjeranja nije bilo CEDEM-ovci učvr±ćuju tezu o "podijeljenom dru±tvu" u Crnoj Gori: "Tamo gdje je biračko tijelo podijeljeno u osnovnim vrjednosnim i političkim stavovima, a podjele o±tre i duboke, glavni izborni i politički blokovi su relativno stabilni, njihova podr±ka ne varira dramatično, a prelasci iz jednog u drugi 'tabor' nijesu masovni".

    Ukorijenjenost dru±tvenih podjela pokazuje i dio istraµivanja koji se odnosi na stavove gradjana Crne Gore prema kom±ijama i susjedima druge vjere i nacije i narodima u Evropi i svijetu koji utiču na dominantne političke i socijalne trendove. Jer, upravo na ovom pitanju najizrazitije se manifestuje duboka podijeljenost crnogorskog dru±tva, ne samo prema političkom opredjeljenju već, prije svega, u shvatanju osnovnih moralnih vrijednosti i dru±tvenog kodeksa.

    Skoro svaki ±esti ispitanik (vi±e od 15 odsto) ima 'uglavnom' ili 'veoma' nepovoljno mi±ljenje o vjekovnim starosjediocima u Crnoj Gori: Albancima (34,7 odsto), Hrvatima (23,7) i Muslimanima (18,1), ali i o Amerikancima (30,8), Englezima (29,0), Njemcima (26,8), Francuzima (23,6) i Italijanima (15,7 odsto), dok je procenat negativnog mi±ljenja o Rusima (13,6) i Kinezima (14,9) tek ne±to ispod petnaest odsto!

    Jo± poraznije djeluje činjenica da pristalice partija koje se deklari±u kao gradjanske (DPS, LSCG) njeguju nezanemarljiv animozitet (u procentima - pribliµno ili vi±e od 10 odsto) prema Italijanima i Albancima (DPS), odnosno Albancima, Kinezima, Rusima, Muslimanima, Amerikancima i Njemcima (LSCG). Istovremeno, kod DPS-a, LSCG-a i SDP-a biljeµi se netrpeljivost prema Srbima u procentu od 3,4 odsto (DPS), preko 4,8 odsto (SDP) do 6,3 odsto (LSCG).

    Na značajnu podijeljenost ovda±njeg dru±tva ukazuju i podaci - koliko anketirani Crnogorci odnosno Srbi vjeruju pojedinim institucijama sistema. Tako u predsjedniku Crne Gore 'srednje' i 'veliko' povjerenje ima 77,5 odsto anketiranih Crnogoraca, dok 57,3 odsto intervjuisanih Srba prema Djukanoviću iskazuje 'malo' I 'nikakvo' povjerenje. Slično je i sa Skup±tinom CG (vjeruje joj 62,6 Crnogoraca a nevjeruje 54,7 odsto Srba); Vladom CG (64,3 prema 61,4 odsto) i MUP CG (48,7 prema 63,9 odsto). Suprotno tome, Srbi u Crnoj Gori najvi±e vjeruju VJ (&3,9 odsto) dok 49,6 odsto Crnogoraca ne vjeruje u ovu instituciju...

    Na bitne razlike ukazuju i podaci koji ukazuju da Srbi prednjače u procjeni 'velikog' značaja pripadnosti: naciji (69,3 prema 66,1odsto); bratstvu i plemenu (59,3 prema 52,3 odsto) i SRJ (61,8 prema 24,5 odsto). S druge strane, Crnogorci su vi±e vezani za crnogorsku drµavu (70,8 prema 33,2 odsto); Evropu (56,9 prema 41,5 odsto) i - partiju kojoj pripadaju(19,3 prema 16,6 odsto)!

    Zbog svega gore navedenog, nije te±ko prihvatiti zaključak CEDEM-ovih analitičara koji su konstatovali "da pomenute duboke dru±tvene i političke podjele ne znače da je odnos snaga u Crnoj Gori izraµen u omjeru 50:50, već naprotiv, da vladajuća koalicija i njoj inklinirajući vrjednosni i politički stavovi i dalje čine većinsku Crnu Goru. Isto vaµi i za konstataciju da je izraµenost i ukorijenjenost vrjednosnih i političkih stavova potpuno suprotnih vladajućem političkom bloku dovoljno velika i značajna da se o Crnoj Gori s pravom moµe govoriti kao o podijeljenom dru±tvu".

    Zoran RADULOVIĆ (AIM)