AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 19 MAY 2000 10:19:22 GMT

    Sumnja i strijepnja

    Posjeta bugarskog predsjednika Petra Stojanova Makedoniji rezultirala je razlicitim komentarima i reakcijama u makedonskoj javnosti. Ucinjen je korak naprijed ali brojne dileme su ostale

    AIM Skopje, 18.05.2000

    Predsjednik Bugarske stigao je u Skoplje 15. maja kao prvi predsjednik te zemlje od sticanja nezavisnosti Makedonije. Koliki znacaj je pridavan putovanju Stojanova posvjedocila je i cinjenica da je akreditovan velik broj novinara iz Sofije kao, razumljivo, i makedonskih. Jos samo prije tri godine Stojanovu je u politickim krugovima u Skoplju zamjerena izjava u kojoj je rekao da je Makedonija "najromanticniji dio bugarske istorije". Stoga mediji kod kuce nisu smatrali suvisnim da ga opomenu da se u Skoplju i Ohridu uzdrzava takvih izljeva njeznosti; to ce reci, da se ponasa pristojno! Ne tako davno, u vrijeme stokholmske konferencije o holocaustu bugarski predsjednik naljutio je jevrejsku zajednicu u Makedoniji, medije no i neke zvanicnike tvrdeci da je njegova zemlja zasluzila medjunarodno priznanje zato sto je spasavala Jevreje tokom posljednjeg svjetskog rata. U Skoplju su ga podsjetili da je upravo fasisticki rezim u Sofiji odgovoran za smrt 7.000 Jevreja iz Makedonije koji su (tako je ispalo) 1943. “platili ceh” za svoje sunarodnike u Bugarskoj. Stavise, jevrejska zajednica u Makedoniji je smatrala da bi bugarska drzava trebala platiti odstetu u vrijednosti od 16 miliona dolara za imovinu koja je oduzeta njihovim nastradalim srodnicima.

    Izmedu Makedonije i Bugarske nema krize u odnosima,izjavio je uoci posjete u intervju za skopski nedjeljnik "Fokus",bugarski predsednik. Time je Stojanov zelio demonstrirati svoju otvorenost i izostanak ma kakve “zadnje namjere” za kakvu bi ga mogli optuziti sumnjicavi domacini.

    Makedonsko javno misljenje koje je posljednjih pet decenija formirala jedna ideoloska medijska masinerija nikako se ne moze oteti strahu izrecenom u poslovici “Vuk dlaku mijenja, cud nikada”. Dakle, u Sofiji se mogu smjenjivati carevi, generalni sekretari, predsjednici – san o Makedoniji kao dijelu bugarske nacionalne teritorije i Makedoncima kao “zalutalim ovcicama” nije odsanjan. Zvanicna politika prethodne vlade, slijedeci politiku koja je vazila prethodnih pola vijeka, zazirala je od krzmanja vlada koje su se smjenjivale na celu Bugarske da priznaju status makedonske nacije i makedonski jezik. Sadasnja koalicija VMRO-DPMNE, Demokratska alternativa, Demokratska partija Albanaca – promovisala je jednu, ne bas svima jasnu politiku “pozitivne energije” te stoga kriticari zlurado zapazaju da se mozda previse energije trosi u samo jednom pravcu – upravo prema Bugarskoj.

    U intervjuu za Makedonsku televiziju prije puta Stojanov je rekao da u "Bugarskoj nema relevantne politicke snage koja bi dovela pod sumnju suverenitet ili teritorijalni integritet Makedonije. Ne krijuci da posjeti pridaju donekle istorijski znacaj prije nego je i pocela, makedonski mediji su ocekivali precizne odgovore na citav niz pitanja. Recimo, zasto je bila zabranjena organizacija Makedonaca “Ilinden” u toj zemlji prije nekoliko mjeseci. Upozorili su ga da ce morati biti vrlo oprezan u balansiranju pozicije prema sagovornicima s obzirom da se zvanicnoj Sofiji zamjera odrzavanje, stavise sponzoriranje jedne jedine makedonske partije - vladajuceg VMRO-DPMNE. Ipak, najvise delikatnosti i diplomatske umjesnosti gost je morao pokazati po pitanju odnosa prema makedonskoj naciji, jeziku i istoriji.

    Predsjednici dvije zemlje – Boris Trajkovski i Petar Stojanov potpisali su zajednicku deklaraciju u cijem tekstu je nedvosmisleno potvrdjena podrska misiji UNMIK-a i KFOR-a na Kosovu i njihovim odlucnim koracima na sprjecavanju nasilja a u pravcu demokratizacije Pokrajine. Istovremeno, izrazena je zabrinutost zbog smetnji u implementaciji Rezolucije 1244 Ujedinjenih nacija . Dvojica predsjednika su ukazali da su trajan mir, stabilnost i prosperitet moguci samo uz napustanje velikodrzavnih i velikonacionalnih koncepcija, rjesavanjem svih pitanja na miran nacin putem dijaloga. Makedonija i Bugarska su spremne s drugim susjedima izgraditi novo lice jugoistocne Evrope cime ce biti moguca zajednicka nastojanja za evroatlantsku integraciju – receno je u Deklaraciji. Shefu bugarske drzave neki sofijski listovi prigovorili su potpisivanje jedne ovakve deklaracije s obzirom da Bugarskoj ne prijeti nikakva opasnost od sirenja kosovskog konflikta te je to bio nepotreban ustupak domacinima. Neki su zlurado zakljucili da Makedonci sada ocekuju pomoc Sofije u trenutku kad strahuju od velikoalbanskih pretenzija.

    Svoje obracanje pred novinarima u ponedjeljak popodne u zgradi makedonskog Sobranja Stojanov je poceo rijecima na makedonskom: "Zivjela slobodna i nezavisna Makedonija" dodajuci da je dosao da razvija odnose izmedju dvije zemlje na ravnopravnoj osnovi. Potpisano je devet bilateralnih sporazuma a medju njima su najznacajniji oni koji regulisu neka pogranicna pitanja. Ono sto bi u civilizovanom svijetu odavno bilo regulisano na Balkanu se godinama pokazivalo kao problem. Naime, izmedju dvije zemlje od sticanja nezavisnosti Makedonije pa do danas pripremljeno je vise od 20 bilateralnih sporazuma no njihovo potpisivanje je odlagano zbon nemogucnosti da se nadje odgovarajuca lingviosticka formula: Bugarska makedonski jezik ne priznaje, vlada u Skoplju nije prihvatala da se sporazumi potpisuju na bilo kojem drugom jeziku. Dolaskom sadasnje vlade Ljubca Georgijevskog na vlast u oktobru 1998, proslog proljeca led je konacno razbijen – dvije strane dogovorile su da se bilateralni ugovori potpisuju na “jezicima koji su kao sluzbeni utvrdjeni ustavima dvije zemlje”. Georgijevski je u prvi cas zbog toga od opozicije zaradio etiketu “izdajnika”, medjutim nije trebalo mnogo cekati pa da mladjani premijer odbrusi da je primjenjena ista formula koju je zestoki kriticar (opozicioni Socijaldemokratski savez) svojevremeno i sam predlagao Sofiji.

    Kao jedna od ideja koja se provlacila tokom boravka Stojanova u Makedoniji bila je ona da se izmedju dvije zemlje uvede pogranicni rezim koji bi gradjanima dvije zemlje omogucavao putovanje preko granice bez pasosa - samo uz licne karte. Ova ideja u suprotnosti je s ranijim najavama da ce Bugarska cak uvesti vize za makedonske drzavljane kako bi udovoljila trazenjima Evropske unije.

    Zvuci paradoksalno, medjutim u ovom trenutku bi od uvodjenja liberalnog pogranicnog prometa vise trebali strijepiti u Skoplju buduci da razlicite kriminalne aktivnosti trenutno teku s istoka na Zapad; ne obrnuto. Istina, stvari bi se lako mogle promjeniti kada jednoga dana (pretpostavlja se ranije nego Makedonija) Bugarska udje u zonu takozvanog “Shengenskog viznog rezima”.

    Novinari su pokusali napraviti dogadjaj i od nesudjenog razgovora predsjednika Bugarske Petra Stojanova s bivsim predsjednikom Makedonije Kirom Gligorovim. Do susreta nije doslo a mediji u Sofiji i mediji u Skoplju protumacili su to svak na svoj nacin.

    Na putu za Ohrid Stojanov se u utorak u Tetovu neplanirano sastao s liderom Demokratske partije Albanaca Arbenom Xhaferijem. O cemu je bilo rijeci tokom tog susreta, novinari nisu uspjeli saznati; dovoljno razloga za vec poslovicno podozrenje makedonskih medija.

    Dio stampe u Skoplju primjetio je da je bugarski predsjednik kao prvi shef drzave koji stize u Skoplje propustio priliku da se izvini makedonskom narodu za zlocine koje su tokom proslog svjetskog rata na teritoriji ove zemlje pocinili bugarski fasisti. Ne bi bilo na odmet da je otisao u selo Vatasha gdje su Bugari pocinili jedan od najtezih zlocina protiv makedonskog naroda - zamjerile su novine. Ne da bi kleknuo kako je to ucinio Willi Brandt nego da bi jednostavno polozio cvijece na spomenik. Predsjednik Bugarske zavrsio je svoj dvodnevni boravak u Makedoniji posjetom Ohridu. Uprkos jakom policijskom obezbjedjenju nekolicina gradjana Ohrida pozdravila je Stojanova skandiranjem i izrazavanjem svojih probugarskih osjecanja - revnosno su zabiljezili skoro svi nevladini mediji. Ovi Ohridjani tvrdili su da se ponose svojim bugarskim porijeklom mada zvanicno u Makedoniji Bugara nema. Ova epizoda ce sigurno imati mnogo vise reakcija nego neki aspekti same posjete.

    Zanimljivo je da se opozicioni Socijaldemokratski savez prakticno nije ni osvrnuo na posjetu Stojanova. Analiticari su trazeci odgovor na takvu “nezainteresovanost” do juce najagilnijeg kriticara Bugarske zakljucili da bi se moglo raditi o dva motiva: prvo, Socijaldemokratski savez mogao je procjeniti da njegovo ustrajno igranje na “anti-bugarsku kartu” najrpije na parlamentarnim a zatim i predsjednickim izborima najzad postaje “demode”. Drugo, najjaca opoziciona partija pozabavila se intenzivnim pripremama za najavljeni anti-vladin miting 18. maja koji bi, ocekuju u Socijaldemokratskom savezu ali i drugim opozicionim partijama, trebao oznaciti pocetak kraja aktuelne vlasti. Ukratko, svi koji su ocekivali da ce se posjeta bugarskog predsjednika pretvoriti u skandal ili nesto nalik na to – ostali su razocarani.

    AIM Skopje

    ZELJKO BAJIC