AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 12 MAY 2000 14:58:21 GMT

    Specijalne olimpijske igre mentalno retardiranih gradjana BiH i svijeta

    Oni to mogu i žele poput drugih

    AIM, Sarajevo, 02.05.2000 Kada je prošle godine na stadionu u američkom gradu Karolini, pred 400.000 gledalaca, Danijela Baković završila svoju trku na 400 metara prolomio se gromoglasan aplauz. Bilo je to prvi put da BiH ima svoje predstavnike na svjetskim Specijalnim olimpijskim igrama, i to predstavnike koji osvajaju zlatne medalje. Naime, Danijela je dobila zlatnu medalju i nikome nije bilo važno kakav je postignuti rezultat. Jedino je bilo važno što je Danijela tu i što je svoju trku istrčala do kraja.

    Zapravo, na Specijalnim olimpijskim igrama, bez obzira na to što se sportisti pripremaju kao i za uobičajenu olimpijadu, najvažnije je - učestvovati! Takmičari Specijalnih olimpijskih igara su ili mentalno retardirane osobe ili one koje su i mentalno retardirane i fizički hendikepirane. Za nekog ko ne zna nista o ovim igrama i o brojnosti ove populacije stanovništva, cijela stvar može zvučati čudno, no kreatori SOI tvrde da kada se u istom timu, naprimjer košarkaškom, nadju "obični" i "specijalni" sportisti - u igri je teško prepoznati koji je koji: "Specijalne olimpijske igre i uopšte bavljenje sportom jako su važne za ove ljude i za njihovu resocijalizaciju. Oni su populacija za koju sve moraju uraditi drugi pa su ove igre i bavljenje sportom njihova prva šansa da se ponašaju normalno, da imaju isti osjećaj kao i drugi ljudi oko njih, da vjeruju da su isti kao i drugi, da budu najbolji u nečem", kaže Martha Jo Braycich, koordinator SOI za odnose s javnošću. "Specijalne olimpijske igre su prilika da i oni poklažu šta znaju i mogu, da vide druge ljudem, druge zemlje, da udju u avion ili neke druge ambijente koje nikada ne bi vidjeli bez SOI, mogu da pokažu da su isti kao mi, da imaj iste želje, snove...", pojašnjava Krysztof Krukowski, regionalni menadžer SOI za centralnu Evropu i Aziju.

    Prema nepotpunim statistikama, u 165 država živi oko jedan milion mentalno retardiranih ljudi. Vjeruje se da samo u Federaciji BiH ima 11.155 tako hendikepiranih lica. Same Specijalne Olimpijske Igre osnovane su početkom 1960. godine a danas su, zapravo, sastavni dio pokreta Svjetskih olimpijskih igara. Osnivač SOI je Fondacija Dzozef P. Kenedi Jr. i u samom startu okupili su oko 150 zemalja s ciljem pružanja pomoći gradjanima sa mentalnom retardacijom. Bosna i Hercegovina je jedina evropska zemlja koja nije bila uključena u SOI, sve do pred kraj prošloga rata. Prema riječima Ankice Kostić, generalne tajnice Olimpijade, cijela stvar je pokrenuta tako što je gospodja Djunis Kenedi Šrajver dobila informaciju od slovenačkih SOI da pomoćnik ministra za socijalnu politiku u federalnoj Vladi, Marko Pejčinović, pokušava osmisliti sportske programe za menatalno retardirane osobe. Kontakti sa slovencima, te trening koji su be-ha radnici imali u Sloveniji, rezučtirao je početnom organizacijom SOI u BiH. Početni kontakti sa udruženjima roditelja retardirane djece bili su najbolji potez, tvrdi Ankica Kostić: "Roditelji su ti koji su najviše zainteresovani za bilo koji vid aktivnosti koji će pomoći socijalizaciju njihove djece i učiniti im život ljepšim i kvalitetnijim. Nedugo nakon prvih razgovora roditelji su ti koji preuzimaju inicijativu, ne treba im više od deset dana posmatranja treninga i praćenja napredka. Mnogi od njih su tokom rata bili u izbjelgištvu i tamo su vidjeli šta se sve može postoći na ovaj način", priča tajnica Kostić dodajući da rad sa sportistima nadziru defektolozi, fizijatri, psiholozi.

    Od 1998. godine BiH postaje uključena u Svjetske SOI, a 1999. bh. sportisti prvi put odlaze na olimpijske igre u Karilinu u SAD. Troje sportista iz BiH, Mersudin Suljagić, Danijela Miočević i Goran Babić ne samo da dostojanstveno predstavljaju BiH, nego Danijela donosi i zlatnu medalju! Ovo troje sportista bilježe brojna gostovanja na svim važnijim TV-mrežama u Americi, a posmatrači pričaju da su se voditeljima i tehničkom osoblju programa oči punile suzama kada je Goran Babić pričao o doživljajima i osjećanjima iz ratnog Sarajeva: "To nije bila neka velika svjetska priča, ali je bila iz srca i svi su to osjetili", prepričava Bray cich. Danas je Goran Babić zvanični glasnogovornik SOI i njegova zadaća biće širenje duha olimpizma koji zrači iz Specijalnih olimpijskih igara!

    "Značaj njihovog odlaska (bh. reprezentacije) na Svjetske igre bio je ogroman u prezentaciji BiH kao zemlje koja vodi brigu o najnemoćnijoj društvenoj skupini i u postratnim uvjetima", izjavio je nedavno predsjednik bh. SOI, tuzlanski gradonačelnik Selim Bešlagić. No, otkud uopšte Bešlagić, poznatiji kao opozicijski političar, direktor Olimpijskih igara? Prilikom gostovanja na svečanom godišnjem doručku kod američkog predsjednika Billa Clintona, Bešlagić se susreo sa gospodjom Kenedi Šrajver koja je u razgovoru pomenula SOI. Bešlagić se, pričaju, jako zainteresovao i pitao kako on možepomoći, na šta ga je Šrajverova uputila na Pejčinovića, i tako je krenula saradnja. Inače, dodaju aktivisti SOI, Bešlagić je i u ratu u saradnji sa medjunarodnim humanitarnim organizacijama organizovo odredjene sadržaje za ovu hedikepiranu populaciju. Tako je, uostalom, BiH dobila i svoje prve državne (nacionalne) SOI - Tuzla, 9. i 10. septembar 1999. godine - na kojima je učestvovalo preko 180 sportista iz svih zavoda za zbrinjavanje mentalno retardiranih osoba iz cijele BiH: Pazarić, Bakovići, Drin, Tuzla, Prijedor, ali i gosti iz Slovenije, Hrvatske i Albanije!

    "Sportisti su u Tuzli bili smješteni u hotel. Bio je to za sve njih prvi put da uopšte ulaze u hotel! Tako je lijepo vidjeti ih kako se oni apsolutno normalno ponašaju u tim za njih vanrednim uslovima!", priča ushićeno Martha. Ona podsjeća da su tada sportisti imali iste dresove, dobili medalje i da je "sjaj na njihovim licima sasvim dovoljno govorio o značaju Specijalnih olimpijskih igara". Učesnici cijelog pokreta tvrde da medju današnjim sportistima ima i onih koji godinu dana unazad nisu mogla hodati, govoriti ili se sami obući usljed hendikepiranosti: "Nakon stručne pomoći i pojačanog angažovanja, te uključivanja u treniranje - počeli su hodati, govoriti", dodaje Martha. U sportovima i takmičenjima u okviru Specijalnih olimpijskih igara ne takmiče se djeca mladja od 8 godina. Svi iznad tog doba mogu se uključiti kroz brojne klubove. Uz već pomenute u osnivanju su klubovi u Srebreniku, Gornjem Vakufu, Odžaku, Velikoj Kladuši, Livnu, Goraždu.

    Inače, Specijalne olimpijske igre finansiraju se iz sponzorskih prihoda. One mogu biti sklupe, ali i sasma jeftine, nema posebnog proračuna: "Sve zavisi od toga šta hoćete da kupite za natjecatelje. Ne vidim razlog da se, naprimjer, kupuje skupo cvijeće za ceremoniju otvaranja, potreban vam je samo smještaj, hrana i medalje", kaže Krukovski i dodaje da su volonteri najvažniji i da oni završe najviše posla u organizaciji i samom dešavanju ovih igara. Krajem maja mjeseca ove godine bh. reprezentacija specijalnih olimpijaca kreće put Groningena u Holandiji. Njih oko 20 ponijeće zastavu BiH na Evropske SOI. Medju 2.000 učesnika iz svih zemalja svijeta, oni će se takmičiti u košarci i atletici. No, u ovom trenutku neće imati dovoljno novaca (oko 30.000 KM) jer kod sponzora nema dovoljno interesovanja za ove sportiste. Na više od 150 pisama koja su trebala animirati donatore i sponzore-nije bilo odgovora. Istina, Vlada Kantona Sarajevo donirala je 500 KM, Elektroprivreda BiH 3.000KM i još po koja lična donacija, šro je još uvijek nedovoljno. Očito je da po procjeni potencijanih donatora u BiH Specijalne olimpijske igre ne donose profit kao one "prave" i stoga nisu zanimljive. Očito ne znaju da u svijetu čuvene filmske, muzičke isportske zvijezde, poput Nadje Komaneči, Arnolda Švarcenegera, John Bon Jovija ili Bruk Šilds, ne propuštaju priliku da svojim prisustvom na svim takmičenjima ove vrste uveličaju dogadjaj i pomognu u privlačenju sponzora.

    S druge strane, kako se Sarajevo kandidira za OI 2010, postoji uvjerenje da bi BiH mogla biti organizator i narednih SOI. Ovu tezu podržava i Olimpijski komitet BiH, mada je još uvijek sve samo ideja par entuzijasta koji strateški razmišljaju o SOI. Ipak, bh. specijalni olimpijci idu u Groningen. Sretan im put i mnogo uspjeha!

    Rubina ČENGIĆ (AIM Sarajevo)