AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    TUE, 09 MAY 2000 15:09:30 GMT

    Zamke crnogorske privatizacije: slučaj pivere "Trebjesa"

    ©trajk prevarenih

    Umjesto da bude primjer uspjeha - privatizacija nik±ićke pivare "Trebjese" pretvorila se u su±tu suprotnost: firma zvanično biljeµi gubitke, smanjuje se broj zaposlenih, plate su sve niµe a prevareni radnici ±trajkuju...

    AIM Podgorica, 08.05.2000. godine

    ©trajk radnika u nik±ićkoj pivari "Trebjesa", započet sredinom pro±le nedjelje, jo± uvijek traje. Uoči vikenda, ±trajkački odbor je odbio prijedloge poslovodstva kojima je zaposlenima ponudjena najniµa plata od 300, a prosječna od 500 DEM. Umjesto toga, ±trajkači su u pivari pojačali deµurstva I straµe u svim proizvodnim pogonima i magacinima, i po riječima Boµidara Perovića, predsjednika ±trajkačkog odbora jo± su čvr±ći u naumu da se izbore za potpuno ostvarenje svojih zahtjeva.

    "Smatramo da ono ±to traµimo i od čega nećemo odustati do kraja nije ni previ±e ni nemoguće", kaµe Perović. A zaposleni od uprave pivare traµe da startna plata KV radnika iznosi 600 DEM (umjesto sada±njih 170), da se proporcionalno povećaju i ostala primanja, veći broj zaposlenih na mjestima u proizvodnji, isplatu zarada u markama, povećanje naknada po osnovu radnog staµa, bolje uslove rada...

    Medjutim, to je samo vrh piramide problema koja se u nik±ićkoj "Trebjesi" zida već gotovo tri godine - od njene privatizacije. A kada su, u oktobru 1997. godine, direktori većinskih vlasnika "Trebjese" - Fonda za razvoj, Fonda za zapo±ljavanje i Fonda penzisko-invalidskog osiguranja - potpisali ugovor o prodaji svojih akcija belgijskoj kompaniji "Interbru" (Interbrew) ni±ta nije ukazivalo na buduće probleme. Naprotiv.

    Belgijska kompanija za proizvodnju piva i sokova je cijenjena I visoko kotirana. Sa vi±e od 160 pivara ±irom svijeta "Interbrew" je, po veličini, druga evropska i peta svjetska firma u ovoj bran±i. I iskustva Zagrebačke pivare, koja je, koju godinu ranije, postala dio ove kompanije obećavala su dobar posao.

    Na to su ukazivali i javnosti prezentovani djelovi ugovora: Uz 25 miliona DEM koliko je plaćeno za 60 odsto dionica "Trebjese", "Interbrew" se obavezao da u prve dvije godine investira 16,2 miliona DEM u razvoj Pivare; da Nik±ićko pivo čini najmanje 80 odsto ukupne proizvodnje; da se zaposlenima na ime specijalne dividende isplati najmanje miliona DEM do kraja '97. godine; da do 2001. godine ne bude otpu±tanja radnika a da prosječna plata bude minimum 600 maraka... Autentičnost ovih podataka svojim potpisom garantovali su direktori crnogorskih drµavnih fondova: Boµo Mihailović, Dragan Bulatović i Mihailo Banjević. Orginal Ugovora progla±en je "poslovnom tajnom".

    I Skup±tina manjinskih akcionara "Trebjese", odnosno radnici I penzioneri pivare, odobrili su prodaju. Zaista, ponudjenim uslovima te±ko je naći zamjerku.

    Ali, tek ±to je kupoprodajni Ugovor zaµivio, otkrivena je prevara. Pokazalo sa da je mnogo toga u navodnim izvodima iz Ugovora običan falsifikat. A najveći, odnosno, najbolniji za radnike nik±ićke pivare ogledao se u tome ±to se na stotinjak stranica kupoprodajnog Ugovora ni jednom riječju ne pominje garantovana prosječna plata od 600 DEM. Sve preuzete obaveze "Interbrewa" bile su da "do kraja 1998. uvede stimulativni model nagradjivanja i obezbijedi da plate zaposlenih neće biti umanjene". Računajući u dinarskim iznosima! Umjesto odgovornosti - autori prevare ponudili su nemu±ta obja±njenja. Tako je direktor Fonda za razvoj Boµidar Mihailović izjavio: "Ne treba zaboraviti da u na±oj zemlji, naµalost, ima vi±e vrsta deviznih kurseva (zvanični, ulični, ±ticovani) i da su nesporazumi sindikata i poslodavaca, po svemu sudeći, tim izazvani". No, i laicima je bilo jasno da izmi±ljena tvrdnja o agarantovanoj prosječnoj zaradi nije plod zabune. Prodaja "Trebjese" odvijala se izmedju dva izborna kruga za predsjednika Crne Gore. I moµda nema nikakve veze sa "Trebjesom" ali: aktuelni crnogorski predsjednik pobijedio je u drugom izbornom krugu i u Nik±iću, gdje je samo petnaest dana ranije pretrpio nimalo ugodan poraz. A autori laµnih izvoda iz Ugovora nikada nijesu pretrpjeli čak ni "drugarsku kritiku". ©to bi moglo da znači da se na akciju obmane manjinskih akcionara nijesu odlučili bez saglasnosti "sa vrha".

    U svakom slučaju, nesporazumi izmedju radnika i predstavnika većinskih vlasnika nik±ićke pivare počeli su jo± tada. I traju bez ±anse da u dogledno vrijeme budu rije±eni. Jer, ispune li se zahtjevi ±trajkača iz "Trebjese", minimalna plata kvalifikovanog radnika u pivari biće veća od aktuelne plate ministara u Vladi Crne Gore (pribliµno 550 DEM). I gotovo jednaka prosječnoj zaradi koju zaposleni u Crnoj Gori dobiju za tri i po mjeseca (prosječna plata u Crnoj Gori za mart je iznosila 187 DEM).

    S druge strane - upori{te za svoje zahtjeve radnici "Trebjese" nalaze u zvaničnim obećanjima (makar ona bila i laµna), podacima o primanjima svojih kolega iz Slovenije i Hrvatske i - poslovnim rezultatima "Trebjese". Jer, i ako je tokom pro±le godine ovo preduzeće zvanično poslovalo sa gubitkom, niko ne sumnja da "Trebjesa" svojim vlasnicima donosi veliki profit. Kao ±to je to radila i u protekle 104 godine svog postojanja.

    "Da bi to shvatio, čovjek ne treba biti veliki stručnjak ako poredja činjenice: duplo smanjen broj radnika, trostruko smanjene plate računajući u DEM u odnosu na vrijeme privatizacije, značajno smanjeni materijalni tro±kovi a povećana proizvodnja I realizacija", tvrdi i član Grupe 17 Neboj±a Medojević uz tvrdnju da je obja±njenje prosto - "neko iz "Trebjese", mimo znanja manjinskih akcionara, iznosi skriveni profit".

    Direktor pivare, Patrik Dirik demantuje ove tvrdnje iznoseći računicu da je prije privatizacije "Trebjesa", "po gajbi" piva prihodovala 8,5 DEM, a danas jedva 5,5 DEM "po±to su visoke cijene sirovina uticale na pad prihoda u ovoj pivari". Prema Diriku, poredjenje je jo± nepovoljnije ako se kao parametar uzmu podaci iz Hrvatske i Slovenije. "Prihod ostvaren po gajbi piva u Hrvatskoj je 12,7 a u Sloveniji 17 DEM. Zato je neumjesno porediti plate u "Trebjesi" sa njihovim zaradama", objasnio je Belgijanac iznoseći podatke da je prosječna plata u pivarama u Hrvatskoj 700, a u Sloveniji (proizvodjači "La±kog piva") imaju 1.200 DEM u prosjeku mjesečno.

    No, ±trajkači, bar za sada, ne mare za ovakva obja±njenja. I, uz podr±ku lokalnog povjereni±tva Saveza samostalnog sinidikata Crne Gore, nastavljaju blokadu fabrike. A u crnogorskim prodavnicama i ugostiteljskim lokalima već se primjećuju prve nesta±ice domaćeg piva.

    I kako god da se okonča ±trajk - jedno je sigurno: nesporazumi u "Trebjesi" su dodatni "±amar" svim zagovornicima privatizaije "po crnogorskom modelu". Jer, umjesto da bude primjer uspjeha - privatizacija "Trebjese" pretvorila se u su±tu suprotnost: firma zvanično biljeµi gubitke - prvi put od svog osnivanja 1896. godine, smanjuje se broj zaposlenih, plate su sve niµe, ukinuta su i nekad brojna sponzorstva sportskim klubovima iz Nik±ića i Crne Gore, a prevareni radnici ±trajkuju...

    Lo± uvod za najavljenu masovnu vaučersku privatizaciju koja bi, prema obećanjima vlasti, trebalo da počne prije kraja ove godine. A to je proces od koga će u velikoj mjeri zavisiti budućnost Crne Gore, ali i ovda±nje vladajuće koalicije. Zato je za očekivati da će se u traµenje rje±enja za probleme sa kojima je suočena pivara u Nik±iću uskoro uključiti i njihovi autori - predstavnici tada±njih i sada±njih vlasti.

    Do tada Crnogorcima preostaje samo nada. "Sve ±to se rodi prvo zaplače", već tri godine ponavlja jedan od sindikalnih aktivista iz Nik±ića, uvjeravajući i sebe i druge da će, ipak, biti bolje.

    # Zoran RADULOVIĆ (AIM)