AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 21 APR 2000 11:27:30 GMT

    Penzioneri između manipulacije i tranzicije

    Od 1991. godine penzioneri RS dobijaju u prosjeku 9 penzija mjesečno umjesto 12, a ako tome dodamo činjenicu da se za jednu prosječnu penziju svih tih godina jedva moglo kupiti hljeb i mlijeko svaki dan,onda im možemo vjerovati kako su bili više gladni nego siti.

    Banjaluka, 21. april 2000. (AIM)

    Iako je april mjesec na izmaku, penzioneri još nisu dobili ni jednu ovogdišnju penziju.Zadnja isplaćena penzija je ona za decembar prošle godine. Stigla je dan prije izbora i iznosila je u prosjeku 116 KM, dok je prosječna plata za taj mjesec iznosila 273 KM.

    Politički protivnici aktuelne vlasti tvrde da ni tu penziju ne bi dobili da nije predizborne kampanje u kojoj je vladajuća koalicja "Sloga" nastojala pridobiti glasove 165 hiljada penzionera. Manipulacija penzionerima išla je toliko daleko da je jedan politički lider optužio vlast da dijeli posebne pezije posebno zaslužnim građanima. Tragom ove optužbe ovaj novinar je utvrdio da u RS 25 lica koristi posebnu penziju, a da su među korisnicima neki od poslanika prvog saziva Narodne skupštine RS, porodica pokojnog potpredsjednika RS Nikole Koljevića i bivša predsjednica RS Biljana Plavšić. Posebne penzije su za nešto više od 100 DM veće od najviše penzije u RS, koja za doktora nauka sa punim stažom osiguranja iznosi 300 DM.

    U izbornoj kampanji Vlada RS je penzionerima podijelila i humanitarne pakete sa osnovnim životnim namirnicama - brašnom, uljem, mermeladom i šećerom. Sa sličnom vrstom izborne manipulacije služila se i Vlada Federacije BiH. Tako su se penzioneri mogli radovati izborima i zaboraviti da su im, osim humanitarnih paketića, potrebni zdravstvena zaštita i lijekovi, za koje, po procjenama, prosječan penzioner mjesečno potroši oko 50 KM. Nedavno je Penzioneska stranka RS objavila podatak da zbog loših uslova života i neadekvatne zdravstvene zaštite godišnje umre oko 7 hiljada penzionera

    Izlaz iz veoma teške situacije u kojoj se nalaze penzioneri stručnjaci vide u rekonstrukciji Fonda penzsko invalidskog osiguranja. Fond se popunjava na principima solidarnosti - zaposleno stanovništvo u Fond uplaćuje određeni procenat od ličnog dohodka. Da ovaj sistem ne može da funkcionišpe pokazuje podatak da se od 1991. do 1999. godine u BiH broj penzionera povećao sa 408 hiljada na 431 hiljadu, a broj radnika smanjio sa milion i 308 hiljada na 628 hiljada. Ovo je osnovni razlog što penzioneri nemaju besplatnu zdravstvenu zaštitu, a imaju niska i nerodovna primanja.

    Iako je zakonom propisano da privatno preduzeće mora imati najmanje dva prijavljena radnika, privatni preduzetnici se ne pridržavaju tog propisa, a radnici koje su zaposlili se ne bune jer bi doprinos plaćali od svojih i onako skoromnih plata. Većina mladih ljudi koji rade kod privatnika, ili u međunarodnim organizacijama, po više godina nemaju niti jedan dan radnog staža, niti im se uplaćuje penziono osiguranje. Ako bi se nastavio ovakav trend, 2030. godine pravo na penziju bi moglo biti simbolična privilegija malog broja ljudi.

    Na nedavno održanom okruglom stolu, posvećenom pravima penzionera u BiH, na kome su učestvovali predstavnici penzionera iz oba entiteta, jedan od zaključaka odnosio se na likvidiranje postojećeg duga penzionerima. On bi se, rečeno je, prvo utvrdio a zatim proglasio javnim dugom i namirio iz kredita Svjetske banke.

    Ekonomski savjetnik u Aleternativnom ministarskom vijeću Kadrija Hodžić predložio je kao dugoročno rješenje privatizaciju državnih fondova. "Građani bi ulagali kapital u privatne fondove i on bi bio namjenjivan isplati njihovih penzija po završetku njihovog radnog vijeka. U privatnim fondovima svaki građanin bi mogao da izabera koliki će iznos uplaćivati i koliku će penziju na osnovu toga primati", kaže Hodžić. Na ovaj način fondovi bi mogli da obrću sredstva i država ne bi više bila obavezna da brine o penzionerima.

    U ovom prosecu problem bi bili radnici koji su pred penzionisanjem. Hodžić smatra da bi za njih trebalo da država dio svog kapitala prebaci na novostvorene privatne fondove, čime bi izvršila dokapitalizaciju i na taj način uključila i njih u ovaj novi sistem. "Kada zaposleni, a naročito oni mlađi, shvate da im država više neće garantovati penziju, oni će sami biti motivisani da uplaćuju doprinose privatnim penzionim fondovima", rekao je Hodžić.

    Penzioneri su prije rata raspolagali pozamašnom nepokretnom imovinom, čiji vlasnik je bio Fond. Razne ugostiteljske objekte, stanove i domove penzionera danas koriste uglavnom privatna lica i za to ne plaćaju nikakvu nadoknadu. Kritika je upućena vlastima oba entiteta BiH zbog nepostojanja dugoročnih sistemskih rješenja u ovoj oblasti.

    Poseban problem predstavljaju penzioneri koji su svoje penzije stekli van RS. Nedavno su tri penziona fonda u BiH - Društveni fond penzisko-invalidskog osiguranja Sarajevo, Mirovinsko invalidski fond Mostar i Fond penziono-invalidskog osiguranja RS potigli sporazum po kojem će se odrediti koji penzioneri pripadaju kojem fondu. Krajem aprila ova tri fonda trebali bi da postignu sporazum sa nosiocem penzionog fonda u Hrvatskoj, što bi rješilo problem primanja penzija za šest i po hiljada penzionera u RS koji su penzije stekli u toj zemlji.

    Olga Lola Stanić (AIM)