AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    TUE, 11 APR 2000 12:19:50 GMT

    Arizona: Mnogo više od buvljaka

    Nekad su se tu kupovale jakne, gaće i košulje, a danas se tu trguje na šlepere i kontejnere. Arizona-market je već međudržavni problem

    Banjalika, 11. april 2000.(AIM)

    Taksista ispred hotela "Ravena" u centru Brčkog kaže: - Pa do tamo se uzima trideset maraka. - A, ima li neki jeftiniji prevoz?, pitali smo, pokušavajući da svoj odlazak na Arizona-market u petnaestak kilometara udaljenim Porebricama učinimo snošljivijim. - Teško da ima šta, a da bi se vi mogli tu uklopiti, rekao je prevoznik procjenjujući radi li se o ozbiljnim mušterijama. - A šta ćete tamo?, pita stariji, očigledno dokon gospodin, koji ima vremena da brine i tuđa briga, dok lijevu ruku drži na krstima. - Ništa vam tamo nije jeftinije nego ovdje na brčanskoj pijaci.

    I zaista, kad smo poslije stigli do odredište lako se moglo uočiti da nadaleko čuveni Arizona-market, nije ono što bi se od prve moglo misliti. (I da taksisti zaista ne treba da "nivelišem" cijene, jer oni koji iz daleka krenu tamo ne razmišljaju o desetak maraka uštede). Na licu mjesta mnogo je tezgi, koje su od, za buvljake, "klasičnog meterijala" (neobrađena daska i najlon), ali sve više je i onih pravih objekata.

    Na jednom mjestu, što bi mogao biti centar pijace, postavljena je nevelika i odavno slabo uočljiva tabla, nešto kao skica prostornog rješenja, na čemu je doskora hrvatska opština Brčko Ravne dvojezično (na hrvatskom i engleskom) ubilježila: "Zahvaljujemo se američkoj vojsci na podršci i izgradnji ove tržnice", a pored je, kao plan parcela "najlon tržnica", "stočna tržnica", "žitna tržnica"... I sve tako, precizno ucrtani sektori, kojih nema, nije ih bilo i gotovo je sasvim izvjesno da ih neće ni biti.

    Milioni maraka

    Arizona-market (ime je dobio po tome što je američka vojska za svoje potrebe taj putni pravac nazvala Arizona road), dakle, više nije u prvom redu, buvljak za šta su to mjesto na granici entiteta u ono vrijeme velikih napetosti odredili Amerikanci. Tu su, odmah poslije Dejtona (1986) sitni trgovci dovlačili robu u torbama iz Mađarske, Turske, Bugarske, Rumunije, a ratom osiromašeni narod dolazio, uprkos doskora prolivanoj krvi, da kupi jeftinije stvari. Cilj osnivača je bio prost: kad se ljudi susreću lakše će se prevazići posljedice rata u regionu.

    Tako je nekako i počelo. Pa se zna(lo) da su subotom sa svih strana stizali kupci Bošnjaci, a nedeljom, svojim neradnim danom, hrišćani (Hrvati i Srbi). Susreti su postajali mogući. Amerikanci su bili ponosni.

    Nešto je od tog starog rituala ostalo, ali Arizona-market, lako se uočava - prevazilazi gabarite buvljaka s granične linije. Procjenjuje se da je dnevni novčani obrt na ovoj poljani, što liči na grad kopača zlata iz filmova o dobu osvajanja Amerike - šest miliona maraka.

    E, to sada više nije biznis prokazanih švercera i nakupaca. Ovdje više roba ne stiže u torbama već na šleperima, kamionima i u kontejnerima (različitih registracija, od Triglava pa do Vardara), a i ne odnosi se u najlonskim kesama (iako ima i toga) nego isto tako kamionima i u odgovarajućoj ambalaži.

    I, Boga mi, sve su te transakcije pokrivene papirima. Mora sve izgledati kao posao obavljen u okviru pozitivnih zakona i to različitih.

    Kad bi se, pak, kakva finansijska policija udubila u takve papire, trgovačka legenda kaže, otkrila bi da su svi ti sertifikati, odobrenja, pečati i papiri, ipak sumnjivog porijekla. A, kad bi još službe javne bezbjednosti/sigurnosti, umjesto da poluotvoreno (sa)učestvuju u Arizona-biznisu i transakcijama, krenula u istrage (rutinske) našle bi da se "sretifikati", u plitkoj ilegali, nabavljaju u Banjaluci vrlo povoljno za 100 DM, a u Mostaru i Sarajevu (iz ko zna kojih razloga) za 200 DM.

    Pare i sukobi

    Nazvaćemo one koji to znaju "poznavaoci prilika", a Brčko je puno onih koji će nam objasniti da "tezge" (a da to podrazumijeva i magacine i parking i sli.), s desne strane (iz pravca Brčkog) drže HDZ, nekad do pola, a od pola NHI (Zubakova Nova hrvatska inicijativa, koja vlada u Brčko Ravne). S desne strane je mješovit sastav: Srbi (uglavnom ne lokalni Srbi"", a u poslednje vrijeme Kinezi (koji navodno takođe dolaze sa "srpske strane", ili je to samo legenda) i ostali. "Bošnjaci su potpuno istisnuti", kaže jedan sagovornik.

    "Novoosnovani Distrikt Brčko (nešto kao treći entitet u BiH), u čijem je tržnica sastavu, uvesti će red na Arizona-marketu", obećava gradonačelnik Brčkog Siniša Kisić. "Otud očekujemo značajne budžetske prihode".

    Iz izvora bliskih kancelariji Roberta Faranda stiže i priča kako se supervizor oštro suprotstavio namjeri zamjenika Visokog predstavnika OUN za Bosnu generala Žaka Klajna da on "uredu" market. Navodno se general morao povući. Budućnost će pokazati da li zato da bi izvršio "pregrupisavanja snaga", ili na duži period.

    Nadavno je novi ministar inostranih poslova Hrvatske Tonino Picola (iz koalicija koja je smijenila HDZ), u sklopu "šire strategije" i u ime novig "interesa hrvatskog gospodarstva", najavio obračun sa "Arizonom". Stavljeno je to u kontekst problema privredne razmjene Hrvatske Republike. Srpska, koja je dosad bila "manje više ilegalna". Ko je i kako plaćao robu i usluge u toj, hajde da kažemo međudržavnoj razmjeni, "tajna je za državne institucije". Kako se izvozi, uvozi, naplaćuje? Prosto: preko trećih! Kako? "Najočitiji je primjer ogromna švercerska tržnica "Arizona" uz brčanski koridor", zaključuje nova HDZ-eova vlast u Zagrebu. Primjer: šečer iz Županje na Arizoni košta 3 kune a u Hrvatskoj 7 kuna. To navodno više neće ići tako.

    Svako ko vjeruje da će do sporazuma oko likvidacije ove "zlatne koke" doći brzo vjerovatno griješi. Veliki je novac u igri, a i veliki igrači. Kažu da se i Stejt-departmentu lobira u korist "Arizone".

    A, i posao se razvija. Zahuktava se biznis u prostituciji. (Kod toga je, po svjetskim iskustvima - droga). Kanali, naujvažniji idu preko Drine na istok: Ukrajina, Rusija, Rumunija. "Lovci na talente" tamo nabavljaju "robu" otprilike za 250 DM "po komadu". Djevojka se onda sredi, kako to biznisu priliči: šišanje, šminka, odjeća. Slijedi obuka. Probni rad. Kad se vrati uloženo, onda se već "prava dama" dostavlja poslodavcima iz Federacije, ili dalje na zapad za oko 2500 DM.

    Arizona i okolina (kako prostitucija u Distriktu nije ozakonjena) imaju 15 do 20 javnih kuća, koje zasad nisu obilježene crvenim fenjerima. Bilo je i racija i neprijatnih privođenja.

    Kakav red se može uvesti na Arizona putu? On zasad, umjesto da puni budžete države, donosi ekstra profite "važnim ljudima" iz regiona. Promjene u tako ozboljnim poslovima znaju biti ili sasvim neuspješne ili polovične. Potpune, vrlo rijetko.

    Petar Reljić (AIM)