AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 22 MAR 2000 08:22:14 GMT

    Pripreme za lokalne izbore u Crnoj Gori

    Kako spriječiti kradju?

    Izrazito medjusobno nepovjerenje političkih partija dovelo je do značajnih promjena u izbornom zakonodavstvu, ali, samim tim, nepovjerenje nije umanjeno

    AIM Podgorica, 21.03.2000

    Glasački listić će imati dodatak - kontrolni kupon, na kome će biti registarski broj i otisak prethodno oštećenog pečata. Prije ubacivanja listića u glasačku kutiju, kontrolni kupon će biti odcijepljen i predat biračkom dboru.

    Ovo je važna novina sa kojom će se susresti gradjani 11. juna ove godine na prijevremenim izborima za lokalne skupštine u Podgorici i Herceg Novom. Nije, medjutim, i jedina koju je Skupština Crne Gore unijela u republičko izborno zakonodavstvo poslije skoro dvomjesečnog usaglašavanja unutar višestranačke parlamentarne radne grupe. Izmjene i dopune Zakona o biračkim spiskovima i Zakona o izboru odbornika i poslanika inicirala je opozicija - Socijalistička narodna partija i Liberalni savez - motivisana željom da se stvore što bolji preduslovi za demokratske i poštene izbore, odnosno onemogući izborna kradja od strane vlasti. Tako je i onaj kontrolni kupon na glasačkom listiću "izmišljen" radi predupredjivanja izborne kradje tehnikom "puno za prazno".

    Dosadašnji Zakon o biračkim spiskovima bio je posebno sporan za promiloševićevsku Socijalističku narodnu partiju, pa je upravo ona insistirala na tome da se novim zakonom sve predvidi I normira. Podršku u tome joj je pružao Liberalni savez, a zajedno su naišli na razumijevanje i dobru volju partija iz vladajuće koalicije, uprkos principijeloj rezervsanosti nekih njihovih poslanika, koji su smatrali da je, zarad mira u kući, potisnuta "pravna struka i nauka". Tako je parlament i usvojio rješenja do kojih su konsenzusom došli predstavnici političkih partija u radnoj grupi, a poslanik SNP-a Vuksan Simonović nije krio zadovoljstvo što je novim Zakonom o biračkim spiskovima "obezbijedjena primjena temeljnih principa kakvi su: javnost rada, kontrola vodjenja biračkog spiska i sigurnost gradjana da će na dan održavanja izbora moći da ostvare svoje biračko pravo". Tokom i nakon posljednjih predsjedničkih I parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, Simonović i njegovi partijski drugovi optuživali su vlast upravo zbog toga što su smatrali da su navedeni principi kršeni u priličnoj mjeri.

    Mnogo manje razloga za zadovoljstvo imao je Liberalni savez, jer vladajuća koalicija nije bila spremna da se neka njegova rješenja unesu u Zakon o izboru odbornika i poslanika. Istu sudbinu doživjeli su i predlozi dvije albanske nacionalne partije (Demokratski savez i DUA), čija je suština bila u tome da pod ravnopravnijim uslovima od drugih konkurišu za glasove birača na teritoriji gdje su Albanci u većini, odnosno da se ovim partijama obezbijedi da budu ekskluzivni predstavnici Albanaca u crnogorskom parlamentu. Nezadovoljni konačnim ishodom, poslanici albanskih partija su povukli i saglasnost na novi Zakon o biračkim spiskovima, dok su liberali jedino glasali protiv predloženog Zakona o izboru odbornika i poslanika.

    Liberali su uporno insistirali na tome da izborne komisije budu sastavljene, na paritetnom principu, od predstavnika parlamentarnih stranaka. Polazili su, pritom, od pretpostavke da u današnjoj Crnoj Gori nije moguće obezbijediti da u stalnom sastavu izbornih komisija (republičke i opštinskih) budu stručne i nezavisne ličnosti, te da, shodno tome, samo "pojedinačna pristrasnost u kolektivnom tijelu, uz odgovarajući sistem kontrole, dovodi do nepristrasnosti". Partije iz vladajuće koalicije popustile su samo toliko što su prihvatile da u stalni sastav izbornih komisija udje po jedan predstavnik dvije najjače opozicione stranke. Za razliku od SNP-a, ovakav kompromis nije zadovoljio LSCG.

    Liberali su, upornije od SNP-a, pokušavali i da se izbore za zakonsku normu kojom bi se koalicija tretirala kao jedan politički subjekt. Nije prošlo. Kao, uostalom, ni njihovo zalaganje da 300 birača bude minimum za jedno glasačko mjesto, što je političkog lidera Liberalnog saveza Miodraga Živkovića navelo na zaključak, "da vladajuća koalicija ne želi ravnopravne uslove za sve učesnike na izborima, već želi zadržati monopol, čime se i predstojeći izbori dovode pod sumnju".

    Govoreći u parlamentu, Živković je posebno skrenuo pažnju na vrstu sprege dva državna organa - Sekretarijata za razvoj, koji vodi Centralni birački spisak, i MUP-a - zbog koje liberali, bojeći se zloupotreba, ne mogu dati "bjanko povjerenje" usvojenim zakonskim odredbama. Predrag Bulatović, šef poslaničkog kluba SNP-a, takodje je unaprijed ispoljio sumnjičavost prema vladajućoj koaliciji, a posebno prema ulozi policije u izbornom postupku. Uprkos visokom stepenu saglasnosti, već se, znači, pokazala uzaludnom nada da više niko neće moći svoj izborni neuspjeh pravdati nedemokratskim izbornim zakonima.

    Izrazito medjusobno nepovjerenje političkih partija dovelo je, dakle, do značajnih promjena u izbornom zakonodavstvu, ali to nepovjerenje, samim tim, nije umanjeno. Dogovaranje parlamentarnih političkih partija u Crnoj Gori o izbornim pravilima upozorilo je i na opasnost da partije, boreći se za vlastite interese i medjusobnu kontrolu, ne samo da sebi žele podrediti pravo, nego i učvrstiti partitokratski model vlasti.

    "Fakat da su partije najznačajniji učesnici u izbornoj utakmici, ne znači da su gradjani samo publika na tribinama", konstatovao je sociolog dr Veselin Pavićević, docent na Pravnom fakultetu u Podgorici i autor knjige o izbornom sistemu i izborima u Crnoj Gori. Na opasnost od partitokratije upozorio je i Žarko Rakčević, predsjednik Socijaldemokratske partije, jedne od članica vladajuće koalicije. Neposredan povod za ovo upozorenje bilo je odbijanje ostalih parlamentarnih partija predloga socijaldemokrata da poslanički mandat ne bude imperativan, odnosno da poslanik ne može biti sankcionisan ako nije lojalan svojoj partiji.

    Sve ovo, naravno, pokazuje da izborni sistem u Crnoj Gori još nije stabilizovan, i da će već poslije lokalnih izbora u Podgorici i Herceg Novom biti novih inicijativa za njegovu doradu.

    # Dragoljub VUKOVIĆ (AIM)