AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    MON, 20 MAR 2000 11:44:37 GMT

    Kantonizacija - nivi kamen spoticanja u BiH

    Banjaluka, 20. mart 2000. (AIM)

    Nakon nedavne posjete delegacije Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) zvaničnom Zagrebu, ponovo je oživjela politička ideja nove kantonizacije BiH. Pozivajući se na razgovore sa hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem i predsjednikom Vlade Ivicom Račanom, predsjednik HNV Ivo Komšić je izjavio da Hrvatska podržava ideju kantonizacije BiH. "Oni potpuno razumiju naše zahtjeve za promjenom unutrašnje strukture BiH. Mi smo im kazali da je sadašnja struktura postala unutrašnja kočnica provedbe Dejtonskog sporazuma i da je ekonomski neodrživa", kaže Komšić, dodajući da i predstavnici međunarodne zajednice, sa kojima je u poslednje vrijeme kontaktirao, smatraju da proces kantonizacije nije u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom i da ta dva procesa mogu da se odvijaju paralelno.

    Ideja o novoj kantonizaciji BiH prvi put je lansirana kao politička platforma Hrvata u BiH polovinom februara ove godine, na trećem saboru HNV, koje okuplja hrvatsku opoziciju u BiH. Nekoliko dana potom zagrebački Večernji list, pozivajući se na 'izvore bliske uticajnim hrvatskim krugovima u BiH', objelodanio je i projekat HDZ-a o novom uređenju BiH.

    Obje ideje došle su nakon izbornih promjena u Hrvatskoj i najavljene promjene zvanične hrvatske politike prema BiH. Dodatno objašnjenje, kojim se opravdavaju oba projekta, polazi od činjenice da je došlo do zastoja u sprovođenju Dejtonskog sporazuma i izrazito 'neravnopravnog' položaja Hrvata u strukturama državne vlasti u Federaciji BiH.

    BiH sa 17 kantona Uvodničar na februarskom saboru HNV fra Luka Markešić obrazlagao je potrebu nove kantonizacije BiH stavom da BiH treba da bude 'cjelovita država svih ljudi i naroda na cijeloj njenoj teritoriji'. "Da bi to poprimilo praktičnu vrijednost, kaže Markešić, BiH se mora urediti prema prirodnim regijama, uvažavajući elemente istorije, geografije, ekonomskih resursa i mogućnosti, kao i nacionalnog sastava stanovništva". Kantonizacija, prema projektu HNV, podrazumijeva potpuno novu kantonizaciju i kantonalno uređene Federacije BiH. U prvoj fazi bi se kantonizovala Republika Srpska, u kojoj bi Posavina sa hrvatskom većinom bila poseban kanton. Nakon toga bi se prekomponovala postojeća kantonizacija Federacije, a glavni gradovi većih regija, kao što su Sarajevo, Mostar i Banjaluka, dobili bi status distrikta. "Nema nikakvog opravdanja da u Livanjski kanton ulaze Glamoč, Grahovo i Drvar, koji nemaju nikakve veze sa Hercegovinom", objašnjavao je Markešić neprirodnost i neodrživost postojećeg koncepta kantonizacije BiH.

    U drugom konceptu prekompozicije BiH, koji je pripisan HDZ-u, ova stranka bi uskoro mogla zatražiti ukidanje Federacije BiH i prenošenje svih ovlašćenja ovog entiteta na državu BiH. Ova politička ideja opravdava se razionalizacijom vlasti, koja pretpostavlja ukidanje glomaznog birokratskog aparata i usmjeravanjem novca koji troše federalne institucije opštinama i kantonima (županijama).

    Analitičari procjenjuju da je nakon promjene vlasti u Hrvatskoj došlo do približavanja suprostavljenih političkih opcija u hrvatskom nacionalnom korpusu u BiH, koji je trebao da dobije podršku nove hrvatske vlasti. Do sada je vladajuća HDZ u više navrata interese hrvatskog naroda vezivala za formiranje trećeg entiteta, a opozicija za konstitutivnost sva tri naroda na cijeloj teritoriji BiH (Zubak, Komšić).

    Srbi i ideja kantonizacije

    Ideju o kantonizaciji BiH odmah je pozdravio i podržao Alija Izetbegović, što je bilo dovoljno da se u političkom i državnom vrhu RS ideja predstavi kao nova zavjera Bošnjaka i Hrvata protiv Srba. Reagovanja su pokazala manje nervoze, a više argumenata i diplomatskog takta. Živko Radišić, član Predsjedništva BiH, smatra da kantonizacija ne bi bila dobro rješenje za BiH, u kojoj treba 'obezbijediti deblokiranje postojećih stavnopravnih institucija'. "Mislim da se to može, ako zaista shvatimo da je BiH naša zajednička država, da nje nema bez sva tri ravnopravna, konstitutivna naroda, da ona ima šansu samo ako obezbijedimo trajan i stabilan mir, demokratske promjene i radikalne reforme", kaže Radišić. Petar Đokić, predsjednik Narodne skupštine RS, smatra da je neprihvatljivo da se traži revizija nečega što se nije ni htjelo provesti. "Bilo bi dobro da tri naroda i dva entiteta budu mnogo odgovorniji prema postojećoj strukturi BiH i da joj daju šansu da se izgradi", zaključuje Đokić.

    Nisu izostala ni podsjećanja na Kutiljerov plan iz 1992. godine, koji je nudio koncept kantonizacije tadašnje BiH po švajcarskom modelu, koji je Izetbegović potpisao, a zatim odustao od tog dokumenta. "Pozivati se sada na istu ideju je političko licemjerje", kaže Mirko Šarović, potpredsjednik RS. Biljana Plavšić misli da se iza priče o kantonizaciji krije želja Bošnjaka i Hrvata da svoje sukobe prebace u RS i ironično podsjeća: "Bošnjaci i Hrvati su pred rat vezivali svoje zastave, preglasavali Srbe na svim nivoima vlasti i izražavali želju za zajedničkim životom, pa im je to Dejtonski sporazum omogućio u Fedreraciji". Za Biljanu Plavšić nema dileme: "Ili će se održati sadašnji mirovni sporazum, ili će se praviti novi sporazum i nova rješenja, ali sa otvorenim kartama i bez ikakve tajnosti".

    OHR i ICG

    Za nove ideje Hrvata iz BiH u RS nema političkog sagovornika. Sudeći po reagovanjima Kancelarije Visokog predstavnika za BiH (OHR), za sada sagovornika nema ni u međunarodnoj zajednici. OHR je saopštio da Visoki predstavnik Volfgang Petrič u ovoj fazi implementacije Dejtonskog sporazuma ne podržava ideju kantonizacije. Petrič smatra da bi takav potez u ovom trenutku bio kontraproduktivan zbog toga što važne odredbe iz Dejtonskog sporazuma nisu provedene, misleći prvenstveno na aneks 7 i povratak izbjeglica. "Kad budu provedene sve odredbe Dejtonskog sporazuma, predstavnici tri naroda u BiH mogu razgovarati o tome da li žele i na koji način da izmijene sporazum, koristeći se procedurama koje su navedene u Ustavu BiH i entitetskim ustavima", poručio je Petrič.

    Direktor Međunarodne krizne grupe (ICG) za Balkan Džejms Lajon misli drugačije. "Idealno rješenje za BiH bi bilo kada bi došlo do ukidanja entiteta i do kantonizacije cijele zemlje", kaže Lajon, objašnjavajući da su entiteti barijere za tržište i normalan razvoj. Prema Lajonu, RS je vještačka tvorevina za koju ne postoje objektivni ni istorijski razlozi. "Ono što vidimo je da su njene geografske granice smiješne i uopšte ne predstavljaju okvir za budući razvoj. Drugo, ideja entiteta u jednoj državi je takođe jako smiješna i toga nema nigdje u svijetu. Srbi u RS moraju shvatiti da put ka Evropi za njuh ne vodi preko Beograda, ni preko Banjaluke, nego preko Sarajeva", kaže Lajon.

    Ponovno traženje podrške za kantonizaciju BiH u Zagrebu za sada će obnoviti srpske strahove o međunarodnoj zavjeri i novom pokušaju revizije Dejtonskog sporazuma na štetu Srba. Oni će u podudarnosti mišljenja prvog čovjeka Međunarodne krizne grupe i hrvatskih opozicionih lidera vidjeti sinhronizaciji koja dolazi iz neidentifikovanih centara političke moći, a iza koje stoje planovi o političkom uništenju Srba.

    Sudeći po prvobitnom reagovanju zvaničnog Zagreba, koji je ideju odbacio kao preuranjenu (Račan), moglo bi se govoriti o predizbornoj manipulaciji hrvatske opozicije u BiH i ispipavanju političkog pulsa kod 'konstitutivnih' partnera i međunarodne zajednice. Novi signali o podršci Zagreba tek bi mogli uzburkati političku javnost poslije izbora.

    Branko Perić (AIM)