AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    TUE, 29 FEB 2000 13:32:28 GMT

    Perspektive bilateralnih odnosa između SRJ i BiH

    Banjaluka, 29. februar 2000. (AIM)

    Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) i Bosna i Hercegovina (BiH) su jedine dvije zemlje, nastale raspadom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), koje nemaju uspostavljene diplomatske odnose.

    Odnosi između ove dvije zemlje zaleđeni su u proteklom četvrogodišnjem ratu u Bosni. Sadašnja politika vladajućih struktura obje zemlje, bez obzira na prestanak ratnih sukoba i pritiske međunarodne zajednice ne obećava ništa novo u pogledu dobrosusjedskih odnosa. Zbog trenutnog odnosa najviše su pogođeni građani koji su u nemogućnosti da riješe svoja statusna pitanja, a o privredi i ekonomiji i da se ne govori, kada se zna da je sadašnja tertorija SRJ prije rata bila najveće tržiste za robe iz BiH.

    Upravo iz ovih razloga u organizaciji Centra za regionalizam iz Novog Sada, Foruma demokratske alternative iz Sarajeva i Demokratskog omladinskog centra iz Banjaluke, u Banjaluci je polovinom ovog mjeseca održana Međunarodna konferencija "Perspektive bilateralnih odnosa između SRJ i BIH".

    Poziv za učešće predstavnicima vlasti u Srbiji i Federaciji BiH ostao je bez odgovora - od zvaničnika podršku su pružili samo Vlada RS i Vlada Crne Gore. Na trodnevnoj međunarodnoj konferenciji okuplilo se preko 100 učesnika, predstavnika srbijanske opozije i političkih partija u BiH, nevladinih i međunarodnih organizacija, kao i brojni kluturni i javni radnici obje zemlje.

    Po ocjeni učesnika,pojedinačni kontakti i saradnja suza sada i jedini način ka uspostavljanju pokidanih veza. Uprkos svim teškoćama iznađeni su načini, doduše, minimalne saradnje. Trenutno je aktuelna inicijativa za projekat "Međunarodna privredna saradnja sjeveroistočne Bosne i Vojvodine". Postoji podatak da je 1999.godine iz SRJ izvezeno u BiH robe u vrijednosti od 400 milona dolara, i to oko 300 miliona u RS i 100 miliona u Federaciju BiH, a uvezeno u SRJ robe u vrijednosti od 150 miliona iz RS i oko 50 miliona iz Federije BiH.

    Na okruglom stolu konferencije, koji je bio posvećen privredi, zaključeno je da su u BiH napravljeni pozitivni pomaci u stvaranju tržišnog ambijenta, dok to nije učinjeno u Jugoslaviji. Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik je u svom pozdravnom govoru istakao kako se pitanje saradnje SRJ i BiH više ne smije odlagati, te da je stvarni napradak po ovom pitanju moguć tek kada se u Srbiji uspostave demokratski odnosi koji neće biti samo interes njenih građana već i interes same vlasti. "Najvjerovatnije da ćemo morati sačekati odlazak režima Slobodana Miloševića", naglasio je Dodik. Po zajedničkoj ocjeni,jedna od osnovnih prepreka jeste režim u Srbiji, ali tu je i tužba BiH protiv SR Jugoslavija pred međunarodnim sudom pravde u Hagu, po kojoj je Republika Srpska surogat i nastala kao posljedica agresije SR Jugoslavije na BiH."Izetbegović ostaje pri tužbi, a Milošević želi da te tužbe nema, zbog čega za posljedicu imamo ovakvu situaciju. Mi ne podržavamo ni jednu stranu, ali nelogično je insistirati na toj tužbi ako ona nije stvar konsenzuzsa cijele BiH", zaključio je predsjednik Vlade RS.

    Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov izjavio je da je jedna od najznačjanih posljedica nesaradnje ove dvije zemlje neučešće Jugoslavije u Paktu stabilnosti jugoistočne Evrope. Prema njegovom mišljenju, iniciranje pokreta o saradnji sjeveroistočne Bosne, istočne Slavonije i Vojvodine predstavlja najkonkretniji doprinos provođenju Pakta o stabilnosti.

    "Učešće demokratske alternative Srbije na ovom skupu treba shvatiti i kao dio napora za uklanjanje aktuelnog režima sa političke scene, kao i naš doprinos normalizaciji stanja na području regiona", rekao je Popov i dodao kako je Crna Gora upravo ta koja je pokazala kako u uslovima opstrukcije od strane savezne držve može mnogo da učini na uspostavljanju saradnje.

    Zapaženo učešće na ovom skupu imao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dragiša Burzan, koji je rekao da ne treba čekati odlazak aktuelne vlasti u Srbiji već da tu vlast treba mijenjati upravo ovakvim skupovima i procesima saradnje. "Upravo takvim putem ktenula je Crna Gora", naglasio jre Burzan i podsjetio na nedavnu posjetu pređednika Vlade Federacije BiH Edhema Bičakčića Crnoj Gori. "Za Crnu Goru to predstavlja samo početak saradnje, mi želimo i dalje da razvijamao i produbljujemo odnose sa BiH", rekao je Burzan.

    Crna Gora je ponudila da bude domaćin sledeće konferencije koja bi se trebala održati na proljeće, a koja će najvjereovatnije biti posvećena pravima manjina. Jedan od zaključaka sa ove konfrerencije je da su zvanični i ukupni bilateralni odnosi između dvije države na nedopustivo niskom nivou i da ne izražavaju ni trenutne, ni dugoročne intrese i potrebe građana. Sa ovog skupa upućen je apel za saradnju svim privrednim organizacijama, udruženjima, sindikatima i religijskim grupama, bez obzira na ignorisanje i nezainteresovanost aktuelnih vlasi. Zaključeno je da samoizolacija režima u Srbiji, za koju je sama kriva, kao i mjere međunarodne zajednice, dovode do jačanja samog režima i da doslijedno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz punu afirmaciju međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i aktivno učešće u Paktu stabilnosti jugoistočne Evrope, predstavlja jedan od načina za uspostavljanje bilaterlanih odnosa.

    U isto vrijeme dok se održavao ovaj skup, srbijanska vlade pooštrila je mjere za izvoz određeneih poljoprivrednih proizvoda, što, po izjavama mnogih privrednika u RS, samo dodatno utapa Srbiju u izolaciju. Nema sumnje da se radi o političkom potezu, koji još jednom potvrđuje da će jedino odlazak Slobodana Miloševića sa političke scene otvoriti vrata bilateralne saradnje.

    Olga Lola Stanić (AIM)