AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    TUE, 29 FEB 2000 13:44:20 GMT

    HDZ izmedju prebjega i radikalizacije

    Zasto je Kanton 10 "crna rupa" Federacije BIH?

    AIM, LIVNO, 29.02.2000. Najvisi duznosnici vladajuce Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) u Kantonu 10 (Hercegbosanska zupanija) bezbroj puta do sada javno su izjavili kako za njih nisu obvezujuce odluke Ustavnog suda Federacije BiH, kao ni odluke Visokog predstavnika koje se odnose na grb i zastavu FBiH, uspostavu multietnicke policije i implementiranje ostalih odluka medjunarodnih organizacija i institucija. Ovakve izjave potvrdjivale su se i u praksi, odnosno na podrucju sest opcina - Livna, Tomislav Grada, Kupresa, Glamoca, Bosanskog Grahova i Drvara - radi cega su najvisi duznosnici medjunarodne zajednice u BiH ovaj kanton nazvali "crnom rupom" Federacije BiH.

    Podsjecanja radi: Ustavni sud Federacije BiH je jos 26. marta 1998. godine donio presudu kojom je Ustav Hercegbosanske zupanije u jednom svom dijelu u suprotnosti sa federalnim Ustavom, te naredio njegovu izmjenu. Sam postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Ustava HB zupanije pred Ustavnim sudom FBiH pokrenuo je predsjednik Vlade FBiH Edhem Bicakcic u septembru 1997. godine. Premijer je tuzbom osporio naziv "Hercegbosanska zupanija", jer podrucje Kantona 10 ne pripada zemljopisno Hercegovini, pa je Skupstina bila duzna donijeti odluku o novom nazivu kantona. Odlukom Ustavnog suda osporeni su, takodjer, grb i zastava zupanije, koji su pak u zupanijskom Ustavu definirani kao "povijesni hrvatski grb u obliku stiliziranog stita podijeljen u 25 crveno-bijelih kvadrata". Medjutim, misljenje Ustavnog suda bilo je da se ovakav grb i zastava ne mogu zadrzati jer na podrucju ove zupanije, zapravo kantona, ne zive samo Hrvati, nego i pripadnici druga dva konstitutivna be-ha naroda, Bosnjaci i Srbi.

    Presudom Ustavnog suda FBiH osporen je i naziv "zupan" za predsjednika kantona (guvernera), jer je ovo, po misljenju Suda, "uvozni" termin koji se takodjer mora promijeniti. Iako je od obvezujuce i konacne odluke Ustavnog suda FBiH proslo gotovo dvije godine, ta odluka jos nije provedena jer kantonalna Skupstina u kojoj vise od dvije trecine zastupnika cine predstavnici HDZ-a uporno odbija to pitanje staviti na dnevni red Skupstine. Zapravo, nakon visemjesecnog opstruiranja implementacije odluke Ustavnog suda, zupanijska Skupstina je formirala Komisiju za Ustav i ustavna pitanja ciji je zadatak bio strucno sagledati presudu Ustavnog suda FBiH i nakon toga Skupstini predloziti adekvatna rjesenja. U oktobru prosle godine ta Komisija je predlozila Skupstini da iskoristi svoje pravo i Ustavnom sudu uputi priziv (zalbu) na presudu Ustavnog suda FBiH. Uz cetiri glasa protiv (vijecnici Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH, odnosno SDA) Skupstina je takav prijedlog Komisije i prihvatila.

    Premda je Ured visokog predstavnika pocetkom avgusta prosle godine donio odluku o upotrebi i isticanju "zajednickih, neutralnih i neuvredljivih oznaka i simbola" - ukljucujuci, izmedju ostalog, i znacke na uniformama policije, oznake za rame i kopce na remenu, zastave i grbove, te administrativne zigove, koji moraju biti zamijenjeni znakovljem Federacije BiH - ta odluka u Hercegbosanskoj zupaniji (tacnije Kantonu br. 10) jos nije provedena. Naime, HB zupanija je jedini kanton s hrvatskom vecinom u Federaciji BiH u kojoj policija i dalje nosi osporena jednonacionalna obiljezja, odnosno obiljezja koja su odlukom OHR-a proglasena nepozeljnim i uvredljivim za pripadnike drugih konstitutivnih naroda.

    Krajnji rok do kojega se odluka morala sprovesti bio je 15. novembra 1999. godine, radi cega su predstavnici Misije UN-a u BiH krajem proslog mjeseca pisanim aktom upozorili ministra unutarnjih poslova HB zupanije Antu Barisica, kao i sve nacelnike policijskih uprava na podrucju ove zupanije. Medjutim, ni poslije upozorenja i dviju opomena upucenih ministru Barisicu kajo ce biti smijenjen ukoliko i dalje bude vrsio opstrukciju odluka OHR-a, policijska obiljezja se nisu promijenila. Ministar Barisic je tim povodom izjavio kako MUP HB zupanije, odnosno sam ministar, nema pravo mijenjati, odnosno uklanjati postojeca policijska obiljezja, jer je to posao zupanijske Skupstine. Na prijetnje smjenom - sto se vec dogodilo njegovom prethodniku Barisi Letici, koji je vrsio opstrukciju Sporazuma o uspostavi multietnicke policije - Barisic je odgovorio da se ne boji smjene, niti na nju moze utjecati. Potvrdio je pak da jedino u Hercegbosanskoj zupaniji, od svih ostalih s hrvatskom vecinom, jos nisu uklonjena sadasnja policijska obiljezja, "ali to ne znaci da je u drugim zupanijama ispostovana odluka Ureda visokog predstavnika, jer sada policija u tim zupanijama nema nikakvih obiljezja", zakljucuje pobjedonosno ministar.

    Pocetkom proslog novembra oglasio se i Zupanijski odbor HDZ-a ovog kantona izjavljujuci kako je "zaprepasten sadrzajem odluke kojom se nacionalna obiljezja proglasavaju nacionalistickim i u kojoj se zahtijeva isticanje zajednickih, neutralnih i neuvredljivih oznaka i simbola".

    - Tom odlukom je Visoki predstavnik stavio izvan snage sve zakonske i druge pravne akte, pa i sam Ustav FBiH, u kojem stoji da ce uspostavljene policijske snage imati jedinstvene federalne uniforme, ali i kantonalne oznake. Tako je prekrsen Ustav, odredbe Daytonskog sporazuma, pa i medjunarodne konvencije o ljudskim pravima i slobodama, tvrdi predsjednik HDZ-a HB zupanije Josip Peric, dok je po njegovom stranackom kolegi Mirku Mihaljevicu, inace predsjedniku zupanijske Vlade, ovakva odluka visokog predstavnika "potpuna revizija Daytona i protektorat medjunarodne zajednice na svim nasim prostorima, pogotovo na prostoru Hercegbosanske zupanije".

    Kad je rijec o uspostavi multietnicke policije - prema Bon-Petersburskom sporazumu o rekonstrukciji policije u Kantonu 10 - Ministarstvo unutarnjih poslova HB zupanije trebalo je uspostaviti zajednicku policiju s federalnim obiljezjima jos u maju 1998. godine. U medjuvremenu odrzana je od IPTF-a nepriznata inauguracija policije u cijem je sastavu bilo i nekoliko vrbovanih Bosnjaka i Srba koji nisu prosli obaveznu obuku IPTF-a, a iza kojih nije stajao niti federalni MUP. S druge strane, Medjunarodni medijator za BiH Christian Schwarz Schilling je 15. aprila 1999. u prisustvu medjunarodnih predstavnika, ombudsmena i kantonalnih duznosnika, potpisao Sporazum o uposljavanju novih policajaca u kojem su precizno naznaceni rokovi za rekonstrukciju policije i pravosudja, te provedbu presude Ustavnog suda Federacije BiH. Naravno, nista iz potpisanog Sporazuma do danas nije ucinjeno. Cak su i posebna izaslanica UN-a u BiH Elizabeth Rehn, te predsjednik zupanijske Vlade i ministar MUP-a potpisali proslog juna Plan o uposljavanju policajaca koji se trebao realizirati u tri faze do kraja 1999. godine. Po tom Planu u sastavu multietnicke policije MUP-a HB zupanije vec je trebalo biti uposleno 65 Srba, 18 Bosnjaka i 14 iz reda "ostalih", ali je i taj plan samo djelimicno ostvaren.

    Cinjenica je da u Kantonu 10 ne funkcionira ni zakonodavna niti izvrsna vlast, a kao glavni krivac za postojece stanje navodi se stranka na vlasti - HDZ, koju ovdje, inace, potresa visemjesecna duboka kriza zbog frakcijskih sukobljavanja i unutarstranackog raskola.

    Naime, nakon niza smjena koje je u posljednje dvije godine ucinila Misija UN-a (smijenjeni su predsjednik OO HDZ-a i donacelnik Drvara Drago Tokmakcija, ministar unutarnjih poslova Barisa Letica, ministar pravosudja Stipo Babic, nacelnik opcine Drvar Mile Marceta i predsjednik Opcinskog vijeca Drvara Borivoje Malbasic), uslijedio je niz ostavki clanova HDZ-a iz Drvara, Bosanskog Grahova i Glamoca, koji su nezadovoljni stanjem u stranci podnijeli ostavke na svoje funkcije, a isto to je ucinio i predsjednik zupanijskog HDZ-a Josip Peric, te dopredsjednik Drago Tokmakcija.

    Duboku krizu u HDZ-u HB zupanije potvrdile su i ostavke celnika drvarskog i glamockog HDZ-a, koji su svoje ostavke obrazlozili "macehinskim odnosom" zupanijskih vlasti prema ovim opcinama, te postojanjem dva odbora HDZ-a u Bosanskom Grahovu: jednog ciji su clanovi domicilni Hrvati i drugog kojeg su formirali hrvatski prognanici koji su u tu opcinu naseljeni etnickim inzenjeringom HDZ-a. Ako se ima u vidu da je HDZ stranka sa najvise mandata u zakonodavnoj i izvrsnoj vlasti ove zupanije (od 30 zastupnickih mjesta u zupanijskoj Skupstini HDZ-u pripada 18, a u zupanijskoj Vladi od deset ministarstava, osam je pripalo ovoj stranci), onda je jasno da je kriza zupanijske vlasti direktna posljedica sukobljavanja unutar vladajuce stranke.

    Iako ima najvise vlasti, HDZ se ne moze pohvaliti iole znacajnijim rezultatima. Od svih dosadasnjih predizbornih obecanja ostajale su u pravilu prazne rijeci, a ukupna situacija u zupaniji svake godine sve je gora. Posebno teska situacija je u ovdasnjoj privredi u kojoj je prije rata bilo zaposleno vise od 16.000 radnika, a danas je ta brojka upola manja. Mnoga prije rata stabilna i uspjesna preduzeca sasvim su prestala s radom, a nekoliko hiljada radnika ostalo je bez posla ili je na tzv. cekanju bez ikakvih primanja. U vise od 200 bivsih drustvenih preduzeca direktori i clanovi Upravnih odbora su kadrovici HDZ-a, a dokapitalizacija je izvrsena uglavnom fiktivnim papirima, bez unosa svjezeg kapitala, po nerealno niskim cijenama i od strane ljudi odanih vladajucoj stranci. Nakon sto je vecina Bosnjaka i Srba ostala bez posla po nacelu etnicke pripadnosti, u procesu jednonacionalne i krajnje sumnjive dokapitalizacije i privatizacije, bez posla su ostali i mnogi Hrvati, iako su duznosnici HDZ-a obecavali da vlasnickom transformacijom nitko nece ostati bez posla, nego ce se broj zaposlenih povecati.

    Kakvi su rezultati HDZ-a na tom planu najbolje govori podatak da je broj zaposlenih u HB zupaniji dva puta manji nego 1992. godine, a broj onih koji traze posao preko ispostava Zavoda za zaposljavanje je utrostrucen. Istovremeno, sve je vise osoba koje spadaju u kategoriju socijalno ugrozenih i zive ispod granice egzistencijalnog minimuma, a ponesto govori i podatak da se u posljednjih osam godina s podrucja ove zupanije trajno iselilo vise od 20.000 Hrvata.

    Uz vec bjelodani strah od socijaldemokratskog zanosa koji se iz susjedne Hrvatske itekako prelijeva u BiH, vladajuca HDZ sa svim nabrojanim politicko-ekonosmkom sivilom ulazi u utrku za lokalne izbore u zemlji. Stoga nije ni cudno sto se frakcionastvo u HDZ ovog dijela BiH odnosi na one koji ce zbog licnog opstanka pokusati sto prije promijeniti politicke dresove, te druge koji ce iz istog razloga pokusati novom radikalizacijom i zatvaranjem u nacionalne bedeme odbranit svoje apartheide u kojima rijec odgovornost nema nikakvog znacaja.

    Nedzad VREBAC (AIM, Livno)