AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 04 FEB 2000 18:28:31 GMT

    KUTLE U ZATVORU

    AIM, ZAGREB, 4.1.2000.

    Miroslav Kutle, do jučer najdraži tajkun Franje Tuđmana, u četvrtak, trećeg veljače oko pola šest popodne, lišen je slobode na graničnom prijelazu Bregana. Upravo se vraćao iz Slovenije, gdje je navodno bio u posjeti bolesnom ocu. Bio je to događaj dana, kojemu su sve informativne emisije hrvatskih elektronskih medija posvetile udarne termine (ne i Dnevnik HTV-a) dok su naslovne stranice novina preplavile fotografije ovog poduzetnika, kojemu ni vrlo dramatična situacija nije uspjela skinuti smiješak s usana.

    Kutlu se tereti da je - zajedno s devetoricom poslovnih ljudi - članova uprave poduzeća Tisak, te direktora različitih poduzeća iz njegove Globus grupe - iz Tiska otuđio 48 milijuna kuna, odnosno, oko 12 milijuna njemačkih maraka. Devetorica njegovih suučesnika uhapšeni su još prije samog Kutle, tokom prethodne noći ili istoga dana, i svi su u svojim iskazima teretili samog Kutlu. Sve ih se tereti za po nekoliko kaznenih djela, koja se kreću u rasponu od poticanja na kazneno djelo (Kutle) do zloporabe ovlasti u poslovanju (ostali), za što su zaprijećene rigorozne kazne, od jedne do deset godina zatvora. Bio je to očekivan ishod jedne dugotrajne drame, iako do zadnjeg dana nije bilo izvjesno hoće li Kutle biti dostupan organima gonjenja. Na njegov se račun, naime, tovari toliko kriminala da ne bi bilo nikakvo čudo da je Kutle emigrirao. No, on se, po svemu sudeći, doista osjeća nevinim.

    Razloge takvog osjećaja prilično je teško razumjeti. Ono zbog čega je uhapšen - poduzeće Tisak - predstavlja naime samo jedan, bjelodan primjer kriminala o kojemu su godinama pisali svi neovisni mediji u Hrvatskoj. Riječ je o lancu kiosaka, njih oko dvije tisuće, koji je predstavljao, uz INA-ine crpke, najvećeg proizvođača dnevne gotovine u Hrvatskoj. Tisak je ostvarivao dnevni promet veći od milijun maraka, i njegov bankrot bio je, u normalnim uvjetima poslovanja, potpuno nezamisliv. No, Kutle je uz pomoć HDZ-a stvorio poslovno carstvo pretenciozna imena Globus grupa, u koje je bilo uvučeno čak 170 hrvatskih poduzeća, uz stalnu tendenciju širenja. Već pripojena poduzeća iz Grupe služila su, naime, kao hipoteka prilikom dizanja kredita za kupovinu drugih poduzeća, a kao najzdraviji jamac, najčešće je uziman Tisak. Kada grupa ne bi mogla otplaćivati kredite, banke su uzimale novac iz Tiska, koji je služio kao jamac. Na taj je način iz Tiska otuđeno, u vrijeme Kutlina vlasništva nad njim, oko 160 milijuna njemačkih maraka! Tisak je doveden pred stečaj, a zajedno s njim mogli bi u provaliju otići i hrvatski novinski izdavači, kojima Tisak duguje više od četrdeset milijuna maraka. Sve se to znalo i prije smjene vlasti, no policija se nije usudila dirati Kutlu, znajući za njegove veze u vrhu države.

    Kada ga je, još prije šest godina, na informativni razgovor u jednom znatno manjem slučaju priveo šef zagrebačke policije, Kutle je nazvao Tuđmana i bio oslobođen isti čas, dok je policajac ostao bez posla. Tu sudbinu, drugi ljudi iz policije očito nisu htjeli ponavljati, pa su čekali povoljan trenutak. Istraga protiv Kutle trajala je, tvrde u MUP-u, više godina. Kutle će biti sretan ako ga se bude teretilo samo za Tisak, jer je na isti način opljačkan i lanac maloprodaje Diona, te niz drugih hrvatskih poduzeća, poput Slobodne Dalmacije koja je zadužena s više od sto milijuna maraka. Iz Globus grupe isisano je prema nekim procjenama, više stotina milijuna maraka, i u potragu za tim novcem uključit će se osim hrvatske policije po svemu sudeći i Interpol. Za 48 milijuna kuna - što je mali dio ukupne nestale sume - istražitelji su očito prikupili dokaze željezne čvrstoće.

    Sudski proces Miroslavu Kutli imat će, van svake sumnje, golemu političku težinu. Posve je jasno da Kutle svoje carstvo nije stvorio sam, niti mimo državne politike. Štoviše, upravo je on trebao biti Tuđmanov ogledni primjerak čovjeka nove epohe, koji svojim primjerom utire put cijeloj jednoj novoj klasi ultra uspješnih hrvatskih poduzetnika koja je trebala biti proširena do "liste 200". U osnovi "tuđmanomike", odnosno, ekonomske filozofije HDZ-a stajala je, naime, ideja da hrvatsko nacionalno bogatstvo treba privatizirati tako da njegov veći i bolji dio prijeđe u privatno vlasništvo 200 obitelji, koje bi onda naprijed vukle cijelo društvo. Tako je to bilo i službeno prikazivano. Mnogi ekonomisti tvrde, međutim, da je u pozadini ove filozofije od samog njenog početka stajala ideja o pljački društvenog bogatstva. Kada su, još početkom devedesetih, tadašnjem predsjedniku vlade Josipu Manoliću, neki od najuglednijih hrvatskih ekonomista predlagali alternativne modele privatizacije, upozoravajući na sve potencijalne opasnosti koje nosi kasnije primjenjivani model, Manolić je odbacivao upozorenja pristajući, očito, na Tuđmanov koncept, znajući točno koje opasnosti on podrazumijeva. Od Manolića nadalje, niti jedan hrvatski premijer nije promijenio stav prema tajkunizaciji Hrvatske jer je bilo jasno da iza te ideje stoji sam Tuđman, a sve su vlade bile odgovorne prije svega njemu.

    U pozadini predsjednika, mrežu svoje moći pleo je i njegov najutjecajniji savjetnik, dr Ivić Pašalić, koji je u značajnoj mjeri osiguravao logistiku Miroslavu Kutli, dok je, kao protuuslugu, Kutle Pašaliću navodno osiguravao novac i kontrolu nad medijima. Solidno provedena istraga mogla bi, dakle, osim samog Kutle voditi, ponajprije, prema dr Iviću Pašaliću - i inače upletenom u niz teških skandala, od privatizacije Slobodne Dalmacije do pokušaja nelegalnog preuzimanje Dubrovačke banke - ali na Pašaliću lista visokih dužnosnika Tuđmanove vlade ne bi bila iscrpljena.

    Sam Kutle, koji Pašalića zasad ne krivi ni za što, još je prošle godine digao tužbe protiv bivšeg predsjednika vlade, mr Zlatka Mateše, te guvernera Marka Škreba, tvrdeći da su ga oni, vođenjem makroekonomske politike, upropastili. Ako i nije kriv za to, Mateša bi mogao odgovarati za Slobodnu Dalmaciju, jer je Upravni sud još za mandata hadezeove vlade, doduše, u njenim zadnjim danima, donio rješenje kojim se privatizacija Slobodne Dalmacije, koju je potpisao upravo Mateša, smatra protuzakonitom. Na pitanje jednog od novinara Slobodne Dalmacije, koji su prilikom te pretvorbe ostali bez posla, na koliko bi godina zatvora mogao računati Mateša bude li izveden pred sud, odvjetnik je odgovorio "na pet" - dodavši, kako uskoro ističe vrijeme dovoljno za zastaru predmeta. Ivić Pašalić s druge je strane dodatno osigurao leđa, uspijevši se izboriti za mjesto potpredsjednika Sabora, pa ga kao zastupnika u Saboru štiti zastupnički imunitet a kao potpredsjednik hrvatskog parlamenta iz redova najjače opozicijske stranke, uvijek pokretanje istrage protiv sebe može ocijeniti početkom političkog lova na vještice. To je učinio i Miroslav Kutle.

    Osim Kutle, u ovu političko-kriminalnu aferu upetljani su i neki biznismeni koje nije moguće povezati s HDZ-om. U ladicama leži i nekoliko tužbi protiv Ninoslava Pavića, vlasnika najveće privatne novinsko-nakladničke kuće na Balkanu, Europapress holdinga. Pavićeva su izdanja do ovih izbora davali očitu podršku novoj vlasti, tadašnjoj opoziciji, pa se politički mogu smatrati nekompromitiranima, no mnogi su, od predstavnika sindikata do neovisnog tiska, u mnogim poslovima vezanima uz novinsko nakladništvo pa tako i poduzeće Tisak, otkrivali i tragove Nine Pavića. Hoće li to biti dovoljno i za pokretanje eventualne istrage prema njemu? Na to pitanje zasad nije moguće dati jasan odgovor - sve ovisi o tome koga će teretiti Miroslav Kutle, i do koje je mjere on spreman progovoriti o pozadini njegovih ekonomskih "akcija".

    Zadrži li se samo na konstataciji da je za sve kriva zavjera premijera Mateše i guvernera Škreba, Kutle bi veći dio ostatka života mogao provesti dišući prosijani zrak, naime, s onu stranu rešetaka. Progovori li o detaljima, mogao bi teško opteretiti mnoge. Jer, izvući 160 milijuna maraka iz samo jednog poduzeća i novac razdijeliti na različita odredišta, dijelom u ostalih 160 tvrtki unutar Globus grupe, dijelom na nepoznata odredišta, nije moguće bez guste mreže suradnika. Dokle će ići istraga, bit će zato predmet političke odluke, a nije isključeno ni da visina Kutline kazne bude odeđena političkim razlozima.

    Još se nije pravo ni osušila tiskarska boja na novinama koje su objavile vijest o Kutlinu hapšenju, a već je u javnost procurila i vijest da policija provodi intenzivnu istragu u poduzećima Gucić grupe, iz kojih je nestala tek nešto manje suma novca od one otuđene u Kutlinu carstvu. Dio svoje imovine Josip Gucić već je spremio u inozemstvo. Najzaposleniji resor Račanove vlade tako je postala policija, i to je zasad posve u skladu s očekivanjima javnosti koja je, bez ikakvih pretjerivanja, željna hapšenja ljudi koji se smatraju kriminalcima s političkim pokrićem, i koje se percipira kao glavne izvršitelje u akciji pljačkanja Hrvatske, jednoj od najtemeljitijih u njenoj povijesti. Hapšenje Miroslava Kutle svakako predstavlja satisfakciju i za masu novinara, čijim je redakcijama doslovce opljačkan novac za koji se tereti Miroslava Kutlu. No, samo hapšenje i istraga neće mnogo pomoći konsolidaciji novinskog tržišta u Hrvatskoj. Tisak je još uvijek zadužen za 160 milijuna maraka, a značajan dio te svote predstavlja dug prema izdavačima. Račanova vlada morat će stoga, u najkraćem roku, provesti sanaciju Tiska, a nađe li tokom istrage gdje je završio novac zbog kojeg su privedeni Miroslav Kutle i ostali osumnjičeni, to će joj spomenuti zadatak biti lakši. Bivši direktor Tiska, Chris Bojanović, tvrdi da je tom novcu moguće ući u trag, no opljačkani će hrvatski izdavači u to povjerovati tek kada novac doista bude otkriven.

    BORIS RAŠETA

    Feral Tribune d.o.o. Šetalište Bačvice 10 21000 Split aaa Strana: 7 00.02.04