AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 04 FEB 2000 15:20:21 GMT

    Brčko

    GRAD OPTIMIZMA I NADE

    Banjaluka, 4. februar 2000. (AIM)

    Grad Brčko – za koga su se 4 godine poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma borila oba BiH entiteta, danas mnogi nazivaju državom u državi. U ovom gradiću na Savi živi oko 46 hiljada stanovnika, od čega je polovina izbjeglih i raseljenih iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Brčko je na prvom mjestu u BiH po broju povratnika - oko 7 hiljada Bošnjaka i Hrvata se vratilo u ovaj grad.

    Nakon izricanja konačne arbitražne odluke u martu prošle godine konci politčkog, pravnog, obrazovnog, privrednog i svakog drugog života u Brčkom prešli su u ruke njegovog supervizora Roberta Faranda. "U Brčkom sada imamo potupno uspostavljenu slobodu kretanja, od istoka ka zapadu, od sjevera ka jugu. Oko 3 hiljade komercijalnih vozila mjesečno predje most. Kroz grad prolazi 6 ili 7 vozova. To nije dovoljno..", kaže supervizor Farand i dodaje da i multietnicki sudovi takodje rade. Farand je ponosan što sada sudije jedne etničke grupe sude ljudima druge etničke grupe. "To je, kaže, veliko dostignuće".

    Donošenjem Statuta Distrikata Brčko, građani su shvatili da su artbitražna odluka i doneseni aneksi konačni. Trenutno se radi na uspostavljanju izvršnih organa vlasti. Sve političke parije koje djeluju i rade na teritoriju Distrikta trebaju predati svoje kandidatske liste za prelaznu Skupštinu Distrikta. Raspisani su i konkursi za članove Vlade.

    U novom statutu Distrikta nije primjenjen nikakv nacionalni ključ. "Ako bi etnički ključ postao dio Statuta, kasnije se ne bi mogao ukloniti. Postojao bi politički otpor i kada bi jednog dana neko iz lokalne zajednice smatrao da je taj ključ loša ideja i predložio da se ukloni iz Statuta, jednostavno bi bio nadglasan", objašnjava Farand. Predsjednik SO Brčko Mirsad Đapo smatra da i pored toga što u ovoj fazi neće biti nacionalnih ključeva, nacionalna struktura stanovništva će biti poštovana. "Profesionalnost i stručnost moraju biti na prvom mjestu", kaže Đapo.

    Čini se da još uvijek u Brčkom najveći problem nije uspostavljanje institucija Distrikta, nego pitanje izbjeglica i povratnika u Grad. Ubrzan trend povratka u prošloj godini je zaustavljen. U 98 godini u Brčko se vratilo 800 porodica, dok je u prošloj zabilježen povratak samo 100 porodica. "Povratak je usporio nedostatak novačanih sredstava i usporena rekonstrukcija i sanacija stambenog fonda", kaže gradonačelnik Siniša Kisić. Proces su usporavale i različite politike i izjave koje su spriječile izbjegla i raseljena lica srpske nacionalnosti da se vrate na prostore gdje su nekada živjeli.

    Zamjenik gradonačelnika Ivan Krndelj naglašava de se dvosmjerni povratak ne može očekivati samo ne teritoriji Distrikta. Ni Krnjedlj nije zadovoljan radom međunarodne zajednice u obnovi Brčkog. "Jednostavno nas nije bilo na njihovim kartama u planovima za prošlu godinu. Da li zbog arbitražne odluke, neriješenog političkog stanja oko ovog teritorija i samog teritorijalnog razgraničenja - ne znam", kaže Krndelj.

    Prema podacima, izbjeglih i raseljenih lica srpske nacionalnosti u Brčkom ima oko 26 hiljada. Mali broj njih, pokazale su ankete koje su vođene u nekoliko navrata, želi da se vrati tamo gdje su živjeli prije rata. Mirsad Djapo smatra da se rješavanje problema raseljenih lica srpske nacionalnosti koji žive u Brčkom mora odvijati u dva smjera. "Medjutim, prvo se mora utvrditi ko se to zaista želi vratiti, a ko ne. To pitanje ne treba rješavati na način kako je to zagovarano u tvrdim linijama ovdje: "te 7 hiljada placeva, te 7 hiljada kuća, te 400 miliona maraka". To je jedan novi grad. Ali u svakom slučaju, materjalno se mora pomoći onima koji žele istinski ovdje ostati. Nije realno očekivati da bi se svi vratili. Biće satambenih jedinica i za one koji žele ostati. Mi imamo dosta alternativnih smjestaja na prostoru Distrikta", objašnjava Đapo problem izbjeglica.

    Ambasador Farand ipak smatra da bi se veliki broj ljudi vratio u svoje predratne domove, ukoliko bi se osjećali bezbjedno i dobrodošlo. "OHR nije zadovoljan sa radom vlasti Federacije, jer nisu ubjedljivo komunicirali sa srpskim stanovništvom", kaže Farand. Multietnička vlast Distrikta Brčko, zajedno sa ambasadorom Farndom, ponosna je na veoma dobar rad multietničke stambene komisije koja je za dva mjeseca svoga postojanja, od 900 zahtjeva riješila 190 slučajeva nelegalno korištene imovine u Brčkom.

    Gradonačelnik Kisić podvlači da je Brčko stabilan i bezbjedan grad. Nije bilo, kaže, situacija koje su mogle da budu generator krize. Brcko je mesto prihvatljivo za stanovanje, za življenje i za obavljanje velikih poslova. Za bezbijednost i opštu sigurnost značajna je pogranična policija, koja u Brčkom postoji od 96-te godine. U pograničnoj policiji je zaposleno 26 policajaca - 14 Srba, 10 Bošnjaka i 2 Hrvata. Multietnička policija kontroliše sva tri granična prelaza na teritoriji Distrikta. Supervizor Farand je zadovoljan njenim radom.

    Za razliku od državnih službi, brčanska privreda sporo napreduje. Isplata ličnih dohodaka kasni i po nekoliko godina. Veliki broj ljudi je na čekanju. Na evidenciji nezaposlenih je 7.213 lica. Medjutim, ni to nije prava slika stanja, jer veliki broj nezaposlenih ne želi da se registruje. Osim toga, kao i u većini gradova RS i Federacije, i u Brčkom najveći broj ljudi radi na crno. "Ukupno u Brčkom privređuje oko 10 hiljada radnika. Procjenjujemo da od toga 6 hiljada radi na crno. To je ta najamna snaga koja je obespravljena i koja stvara dobit samo za poslodavca", kaže predsjednik sindikata Ilija Kalajdžić. Kalajdžić optužuje međunarodnu zajednicu da do sada nije učinila neki bitan korak u revitalizaciji brčanske privrede i da su se sva ulaganja svela na obnovu infrastrukture.

    U rekonstrukciji Brčkog koristi se novac dobijen putem donacija i novac od privatnih ulagača. "Što se tiče prve kategorije, do sada je pristiglo 150 miliona DM. Taj novac je iskorišten za obnovu infrastrukture, za popravku sistema vodosnabdijevanja, strujne mreže, kanalizacije i za popravku puteva. Medjutim, za obnovu i pokretanje industrije potreban je privredni kapital. Tu nam ne mogu pomoći donatori", kaže Farand i objašnjava da se radi na privlačenju privatnih investitora koji će pokrenuti privredu.

    Kada je riječ o obrazovnom sistemu, u Brčkom se još ništa nije promjenilo. Medjunarodna zajednica priprema strategiju integracije obrazovnog sistema. Kako će on u budućnosti izgledati, aktuelnoj vlasti nije poznato. Trenutno se radi na formiranju Savjetodavnog obrazovnog odbora Distrikta koji bi trebalo da kreira budući obrazovni sistem. Jedan od predloženih kandidata ispred srpskog naroda u tom Savjetu je i dekan brčanskog Ekonomskog fakulteta Stevan Stević. "To podrazumijeva prije svega ujednačavanje i uskladjivanje nastavnih planova i programa na svim nivoima, od predškolskog do visokog obrazovanja, definisanje administracije i upravljanja u školama, finasiranje, način upisa i ukupnu organizaciju. Medjunarodna zajednica smatra da bi trebalo ići na centralizovanje obrazovanja", kaze profesor Stević. Stević najveće probleme očekuje na nivou osnovnih škola i predškolskih ustanova, jer tu postoje nacionalne grupe predmeta i obaveza poštivanja jezika i 2 pisma. Prema mišljenju ambasadora Faranda, najvažnije su potrebe djece. "Bio bi pravi zločin ne obezbjediti djeci adekvatno obrazovanje, sada kada ulaze u moderan svijet u kome žive", kaže Farand. U medjuvremenu, dok ne bude izrađen taj nastavni plan i program, svaka zajednica će nastaviti da radi na osnovu nastavnog plana i programa koji koriste sada.

    Distrikt Brčko je demilitarizovan. Stanovnici ne smiju služiti vojni rok u bilo kojoj od entitetskih vojski. Demilitarizacija je počela krajem novembra prošle godine i očekuje se da će iz grada i poslednji vojnik otići za mjesec dana.

    Medjunacionalni odnosi i vjerska tolerancija u Distriktu Brcko su u uzlaznoj liniji. Pored pravoslavne, u gradu se nalazi i katolička crkva, koja je tokom rata samo oštećena. Islamska vjerska zajednica još nema bogomolju u užem gradskom jezgru, ali su izgradjene dvije džamije u prigradskim naseljima.

    Jednom riječju: Brčko je grad optimizma i nade.

    Sanela Živković (AIM)