AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    MON, 31 JAN 2000 20:09:00 GMT

    SVJETSKA BANKA I OBRAZOVANJE U BIH

    PROLAZNE OCJENE ZA INCIJATIVE, PA PARE

    AIM, Sarajevo, 31.01.2000. Svjetska banka spremna je pomoći BiH sa novih 10 miliona USD ukoliko bh. vlasti smognu snage i dogovore se oko unapredjenja obrazovanja. Vijeće Evrope i ured Visokog predstavnika su, da bi bh. vlastima olakšali posao, kreirali i promovirali nekoliko zahtijeva i inicijativa koje bi valjalo ispoštovati. Prije svih, traži se formiranje državne agencije za standardizaciju učenika i studenata.

    "I u drugim evropskim zemljama postoje takve institucije, a s obzirom da profesionalci u BiH dobro saradjuju na terenu, u BiH je potrebno instalirati što više državnih profesionalnih organizacija, pa tako i ovu agenciju", pojasnili su eksperti Svjetske banke. Po istom principu traži se i formiranje koordinacionog odbora za visokoškolsko obrazovanje koji bi koordinirao privredne subjekte i visokoškolske institucije. Preostala dva koraka do 10 miliona USD su fond za kvalitet putem kog bi se 3,5 miliona USD preusmjerilo direktno u škole za usavršavnje nastavnog osoblja i unapredjenje obrazovnog procesa i na kraju (ili na početku) kreiranje informacionog sistema u koji bi bile uvezane sve škole u BiH.

    Stiče se utisak da su dužnosnici medjunarodne zajednice zaduženi za obrazovanje nakon početka ove školske godine (u različitim "političkim realitetima" BiH počela je u različito vrijeme i sa različitim problemima), shvatili da je predvidjeni princip zajedničkih nastavnih planova i programa u postojećim uslovima teško ostvariv, pa su pribjegli ovom rješenju. Vijeće Evrope, Ured Visokog predstavnika i Svjetska banka su prvo bh. dužnosnicima iz oblasti obrazovanja ponudili pisani materijal na oko stotinu stranica u kome je do u najsitnije detalje predstavljen bh. obrazovni sistem sa svim svojim bremenitostima. Tek nakon tako predstavljenog stanja, dužnosnici medjunarodne zajednice su iznijeli svoje prijedloge, gotovo zahtjeve i prije svih predstavili ih medijima, učiteljima, studentima i učenicima, odnosno njihovim predstavnicima i nevladinim organizacijama koje se bave obrazovanjem.

    Po preporukama medjunarodne zajednice u budžetima bi trebali dati veću važnost predškolskom obrazovanju kako bi ono bilo jeftinije i dostupnije, a upis u osnovne škole spustiti na starosnu dob od šest godina: "Tako bi se približno doprinijeno popravljanju nejednakosti medju djecom nastalih ograničenim uslovima za predškolsko obrazovanje", kaže se u obrazloženju ove preporuke.

    U osnovnom i srednjem obrazovanju valjalo bi, kaže se dalje, povesti računa o profesionalnim znanjima nastavnika i o njihovom obrazovanju koje bi moralo biti na univerzitetskom nivou. Primjera radi, samo u Bosansko-podrinskom kantonu tek 54 odsto nastavnika zaposlenih u osnovnim skolama ima ima potrebne kvalifikacije ža posao koji obavlja. Taj broj je u Unsko-sanskom 69 odsto, u Kantonu Sarajevo 84, u Tuzlanskom 70, a jedino u Zapadnohercegovačkom 100 odsto. U srednjim školama situacija je nešto bolja, ali eksperti Vijeća Evrope smatraju da je u cijeloj BiH neophodno provesti anketu o potrebama za obuku nastavnog kadra, i to u odnosu na željene rezultate obrazovanja i na kadrovske potrebe škola. Istovremeno, nalaže se i efikasnije organizovanje nastavnog plana i programa jer je trenutno "broj predmeta koji se izučava dostiže i brojku od 14 ili čak 16 i mnogo je veći nego u mnogim zapadnoevropskim zemljama... Jedan ministar obrazovanja u BiH je ovo pretrpavanje nastavnog plana i programa okarakterisao kao očekivanje od učnika da nauče enciklopediju napamet", stoji u izvještaju.

    Kod analize srednjeg obrzovanja, uz konstataciju da čak 90 odsto učenika iz osnovnih prelazi u srednje škole, ali da tek njih 18 odsto pohadja gimnaziju, preporučeno je da se usmjereno obrazovanje uskladi sa potrebama tržišta rada, kao i da bi valjalo poboljšati pristup opštem obrazovanju, uvesti proučavanje takozvanih prenosivih vještina i kompetencija - kompjuteri, jezici, poslovnoupravno osposobljavanje i slično, a istovremeno pripremiti privredu da preuzme obuku za specijalne vještine.

    Argument za traženo koordinaciono vijeće za visoko obrazovanje, u kom bi sjedjeli predstavnici univerziteta i predstavnici vlada, jeste činjenica da čak 50 odsto svršenih srednjoškolaca odlazi na fakultete, ali da samo 10 posto studenata i završava svoje visokoškolsko obrazovanje. Ovaj procenat je nezadovoljavajući u odnosu na evropske standarde, a eksperti razlog za lošu prolaznost vide u strahu od nezaposlenosti (pa studenti ne završvaju škole, nego stagniraju godinama na fakultetu) i u pravnoj neregulisanosti priznavanja diploma iz drugog entiteta, odnosno kantona. Eksperti Vijeća Evrope smatraju da bi trebalo ojačati ulogu rektora i uvesti kurseve za poslovno i javno upravljanje.

    U poslovanju školskih ustanova uopšte valjalo bi uvestu rasporedjivanje budžetskih sredstava u škole na osnovu broja učenika, a upravljanje finansijama svesti na same škole, te podsticati privatna ulaganja u obrazovni sistem.

    "U ovom trenutki nemoguće je procijeniti šta se u školama u BiH i koliko je to kvalitetno i uporedivo sa evropskim standardima. Svaka debata o obrazovanju u BiH svodi se na nivo političkih interesa i stoga je treba iz političke ravni premjestiti u profesionalne institucije... U obrazovanju bi trebalo biti jedino važno šta djeca uče i koliko to košta, u Evropi i u SAD to su jedine teme o obrazovanju, a ne ko kontroliše štampanje udžbenika ili slično... Nakon što se ustanovi agencija, valjalo bi povesti računa o različitim rezultatima u različitim dijelovima BiH i onda provjeriti šta je razlog - novac, kadar, udžbenici ili nešto sasvim drugo. Kada rezultati ovih analiza budu objavljeni u medijima, ovakva informacija postaje veoma moćna jer su roditelji veoma zainteresovani za obrazovanje svoje djece. Sigurno im neće biti svejedno i neće ostati ravnodušni ukoliko naprimjer djeca u Tuzli imaju sjajne rezultate iz matematike, a ona u Mostaru ne. Neće im biti svejedno niti kada otkriju da je BiH, na primjer, na pedesetom mjestu u svijetu po znanju osnovaca iz neke oblasti. Kada roditelji jednom otkriju šta uče nihova, a šta djeca u drugom dijelu zemlje ili svijeta, počinju se pitati zašto je to tako i debate i rasprave se vode na sasvim drugoj osnovi, a ne na političkoj kao što je sada slučaj... Naravno važno je napomenuti da je ovdje presudna i uloga medija koji moraju u svom prostoru naći dovoljno mjesta i vremena za obrazovanje", pojašnjavaju eksperti medjunarodne zajednice suštinu agencije za standardizaciju jer je ona, prilikom promovisanja izvještaja izazvala najviše interesovanja.

    Nevladine organizacije koje su imale priliku proučiti materijal, poreporuke su ocijenili kao izuzetno dobre, ali ne i ostvarive u ovom trenutku. Predstavnici učenika i studenata najviše su bili zainteresovani za agenciju za standardizaciju učenika i studenata, odnosno za kvalitet stečenih znanja, šta bi ona radila i na koji način? Primjedbe nevladinog sektora odnosile su se i na činjenicu da obrazovanje Daytonskim Mirovnim sporazumom nije u nadležnosti države, te da će gradjani, najvjerovatnije, ponavljanjem ove teze od strane aktuelnih vlasti biti izmanipulisani, odnosno biće protiv. "Inicijativa je osudjena na propast ukoliko medjunarodna zajednica nema mehanizme da je nametne", rečeno je. Odgovor na ovu promjedbu stigao je u jednoj rečenici eksperata medjunarodne zajednice: "Ako ovdašnje vlasti ne nadju način da realizuju ovaj projekat, neće dobiti ni 10 miliona USD, a jasno je da bez izvršenja nekih od prezentiranih preporuka nema ni ulaska u Vijeće Evrope!"

    Vlada Federacije BiH je dala saglasnost za ovaj projekat, ali uz protivljenje svih ministara iz reda hrvatskog naroda, odnosno HDZ-a, uz obrazloženje da je sve ovo samo "novi pokušaj unitarizacije BiH". Vlada Republike Srpske se još nije oglasila, ali u Svjetskoj banci tvrde da je tamošnji ministar obrazovanja pristao na ovaj projekat. Nakon ovoga je na Vijeću ministara da kreira samu agenciju, ali ono će od 15. februara imati mnogo ozbiljniji problem: ova institucija postaje nezakonita. Dakle otvara se novo pitanje - koliko je medjunarodna zajednica spremna čekati ili koliko bh. obrazovanje ima vremena.

    Ekspert za obrazovanje Ureda Visokog predstavnika (koji je inače zadužen za promoviranje svih zakonskih rješenja, projekata i inicijativa medjunarodne zajednice u BiH), Klod Kifer, kazao je da OHR zna da su u BiH na sceni retrogradne snage i da je stoga spreman učiniti sve da BiH povede naprijed, no, po njegovim riječima, u ovom trenutku još uvijek je nepoznato koje bi od svojih ovlasti Visoki predstavnik mogao upotrijebiti u ovom slučaju. Istovremeno je najavljeno regrutovanje novih službenika u ovu insituciju kojima bi se mogli javljati roditelji ili nastavnici nezadovoljni promjenama u obrazovanju koje vlasti ili prosvjetno-pedagoški zavodi donesu samoinicijativno. Neposredan povod za ovu najavu bila je priča o tome da je nedavno u Kantonu Sarajevu u prvim i drugim razredima osnovnih škola ukinuto likovno vaspitanje. Učiteljima koji su se usprotivili rečeno je da su se sami tako izjasnili kad su bili anketirani! Iako to nije bilo tačno, niko se nije pobunio jer se u školama više niko ne usudjuju protiviti odlukama direktora. Jedna učiteljica za AIM je kažala: "Direktori su nešto kao omanji bogovi i nije se pametno protiviti, čak ni dodatno obrazovati ukoliko ne želite ostati bez posla!".

    Po svemu sudeći cijelu stvar će ipak morati preuzeti Visoki predstavnik! Ili barem birači pred glasačkim kutijama.

    Hana BAJRAKTAREVIĆ (AIM Sarajevo)