AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SUN, 30 JAN 2000 19:43:14 GMT

    HAPŠENJE MINISTRA

    AIM, ZAGREB, 30.1.2000.

    Ivan Herak, bivši ministar turizma u vladi Zlatka Mateše, uhapšen je u petak 28. siječnja. Dogodilo se to takoreći odmah po primopredaji ministarske dužnosti. Herakovo uhićenje kao bomba je odjeknulo Hrvatskom, jer je do njega došlo neočekivano i brzo a hrvatska javnost - koja, kako se čini, željno čeka hapšenja - Heraka nije smatrala prvim na listi kriminalaca s političkim backgroundom.

    Prve vijesti o uhićenju objavljene su kasno navečer u informativnim emisijama Hrvatske televizije, premda je Herak na "informativnom razgovoru" završio već u dva sata popodne. Navedeno je da je uz Heraka priveden i njegov pomoćnik u ministarstvu, Antun Golik. No, nitko nije znao što su pravi razlozi hapšenja. Iz policije je stigla tek štura obavijest da se radi o djelu koje se goni po službenoj dužnosti, drugim riječima, o nekom težem prijestupu koji istražuju državni organi, i za koje je zaprijećena dugotrajna zatvorska kazna. Herak i njegov pomoćnik tog su dana bili ispitivani sve do večernjih sati, nakon čega je Goliku - srčanom bolesniku - pozlilo, pa je kolima Hitne pomoći prevezen u bolnicu. To ga je, te noći, spasilo spavanja u zatvoru gdje je bivši ministar Herak i ostao. Idućeg dana obojica uhićenika policijski su prepraćeni u zatvor u Pulu. Tada su javnosti postali poznati i razlozi uhićenja.

    Ivan Herak tereti se da je - ukratko - kao ministar turizma izdavao naloge za uplatu novca za sanaciju hotela Imperijal na Rabu, nakon kojih je taj novac, nizom makinacija, završavao na računima Riječke banke, kojima je otplaćen kredit koji je digla tvrtka Herakove supruge! Tim je putem Herak, kako tvrdi policija, protupravno prisvojio oko milijun kuna državnog novca, odnosno, oko tri stotine tisuća njemačkih maraka. Kako su transakcije kojim je spomenuta suma prenošena kroz nekoliko žiro računa bile razmjerno složene, očito je da je Herak u cijelom poslu imao i nekoliko suučesnika. Do ovog momenta, osumnjičen je i stanoviti Đani Bažon, predsjednik Uprave Turističkog društva Imperijal, vlasnik trgovačkog poduzeća Mini Pam iz Labina, te nepoznata osoba, zaposlena u istom turističkom društvu u Dalmaciji, koja je sudjelovala u izvođenju Herakove operacije. Pljačka državnih sredstava izvedena je još prošlog ljeta, a kada je Herak shvatio da bi o svemu mogla biti provedena i istraga, pristupio je sastavljanju lažnih ugovora, kojim se nastojalo dokazati da je, zapravo, bila riječ o izdavanju kratkoročnih kredita, pozajmicama i slično. No, kako je policija dugo i pedantno skupljala dokaze, malo je vjerojatno da će mu ti dokumenti pomoći. Za kaznena djela za koja ga se tereti, hrvatski zakoni zaprijećuju kaznu i do deset godina zatvora, pa je Herakova situacija više nego nezgodna. Njegov branitelj Krešimir Krsnik imat će razmjerno težak posao, tim prije što je Antun Golik, po svemu sudeći, tokom istrage priznao uključenost u malverzacije i potvrdio njihov tok. Sumnje da je Herak uništio kompromitirajuće dokumente raspršio je i odvjetnik Krsnik, koji tvrdi da su ti dokumenti već dva mjeseca u policiji. Ostaje, dakle, jedino nagađanje o visini kazne a otvoreno je pitanje i neće li tokom istrage iskrsnuti optužnica biti i proširena.

    Karijera Ivana Heraka puna je proturječnosti. Ovaj je Istrijan u visoku politiku ušao početkom devedesetih kao pripadnik IDS-a, i s tom strankom uspio je ući i u Hrvatski sabor. Prije toga bio je član Partije. No, iz IDS-a je već 1994. godine isključen, i to zbog sklonosti bavljenjem sumnjivim poslovima. Herak nakon toga prelazi u Hrvatsku socijalno liberalnu stranku Dražena Budiše, no ni s HSLS-om nije ostao u ljubavi, pa je početkom prošle godine prešao u vladajući HDZ, za što je kao nagradu dobio mjesto ministra. navodno je svoje usluge ponudio i novoj vlasti, što nije bilo prihvaćeno. Cijelo to vrijeme, njegova je imovina rasla strelovitom brzinom. Herak i njegova supruga postali su vlasnici nekoliko raskošnih kuća, stanova i automobila - zadnja je akvizicija, kako se čini skupocjeni američki džip Grand Cherokee - a građevinskoj tvrtki Herakove supruge, njegova je politička karijera bila više nego korisna, što je svojeveremeno priznao otvoreno i sam Herak. No, kako su njegove ambicije nezajažljivo raste - a Herak se, recimo, volio razmetati i sudjelovanjem u doniranju lokalnog nogometnog kluba - rasli su i njegovi dugovi. Ni politička karijera, ni ženina građevinska firma, nisu ga spasli od velikog zaduženja koje nije uspio riješiti bez posezanja za nedozvoljenim metodama. O visokim dugovima pričalo se po kuloarima još prošle godine, pa ovakav epilog i nije osobito začuđujući.

    Hapšenje Ivana Heraka u datom momentu i na opisani način, svakako ima političke dimenzije. Račan je istog dana demantirao da njegova vlada ima veze s Herakovim hapšenjem, i to se pokazalo točnim. Nalog za Herakovo uhićenje ispisan je, naime, još u vrijeme mandata Herakovog kolege, hadezeova ministra unutarnjih poslova Ivana Penića. Herak je i ranije pozivan na "obavijesni razgovor" ali se nije htio odazvati a kao ministra štitio ga je imunitet. Prije svoga uhićenja, Herak je 20-ak puta zvao ministra Penića, ali mu se ovaj nije htio javiti. Prije izbijanja afere, Penićeva je supruga rasprodala dionice hotela Imperijal koje je imala u vlasništvu, pa je gotovo nezasmislivo da Penić nije znao kakva sudbina čeka Heraka. U isto vrijeme, do javnosti su doprle informacije o privođenju na informativni razgovor drugog bivšeg ministra, Zlatka Dominikovića, koji je ranije vodio resor poljoprivrede, a u medijima je bio prozivan kao akter bezbroj financijskih skandala koji sudski nikad nisu procesuirani. Zanimljivo je da se obojicu ex-ministara osumnjičenih za privredni kriminal politički dovodi u vezu s Ivićem Pašalićem, bivšim Tuđmanovim miljenikom, koji je kontrolirao najznačajnije dijelove tajne policije pa je stekao nadimak "hrvatski Berija". Pašalić je bio istaknuti predvodnik hadezeove desnice, koja je imala jako financijsko zaleđe upravo zahvaljujući kriminalnim poduhvatima, možda baš po Herakovom obrascu, samo znatno većih dimenzija. Konačno, samog se Pašalića sumnjiči za pokušaj preuzimanja Dubrovačke banke, praktički bez ijedne kune. Najverojatnije je, dakle, da su policija i tužiteljstvo, slušajući "znakove vremena", samoinicijativno krenuli u procesuiranje kriminalaca znajući da građani koji su izabrali promjene, žele vidjeti krivce. U tom je smislu Ivan Herak samo prvi, i po svemu sudeći, razmjerno mali Pedro. Jer, 300 tisuća maraka nije ni promil novca koji je nestao iz tajkunskog carstva Miroslava Kutle (sačinjavalo ga je 170 hrvatskih tvrtki, koje su uglavnom uništene) a samo je iz Tiska nestalo 160 milijuna maraka, ili također golema novca koji je ispario iz tzv. Gucić grupe, lanca firmi koje je vladajući HDZ povjerio na upravljanje Josipu Guciću. Taj je lanac, u kojemu je bilo čak sedam od 400 najjačih hrvatskih tvrtki, prošlog tjedna također otišao pod stečaj iako većina firmi iz njegova sastava nikad nije radila gubitke. Značajan dio hrvatke privrede i politike, bio je minulih deset godina pretvoren u kriminalni pogon kojemu je štit davao snažan položaj predsjednika Tuđmana. No, sada su mnogi iz vrha HDZ-a zacijelo izuzetno zabrinuti. Jer, novine su pisale o brojnim, teškim aferama, policija je prikupljala dokaze - koji su ostavljani u ladici - a javnost je ostajala frustrirana jer nitko nije bio procesuiran. Novi ministar unutarnjih poslova, najavio je nova hapšenja vezana za slučaj Herak. "Ako bude elemenata za to, bit će vjerojatno još uhićenja" rekao je Lučin. No, žrtvovanje samo Heraka, ili još par manjih figura, svakako neće biti dovoljno i nije isključeno da će dio ljudi s nečistom savješću uskoro morati u emigraciju. To će im biti i najsigurnije rješenje. Posebno, ako na predsjedničkim izborima pobijedi Stipe Mesić. Taj predsjednički kandidat pobire zadnjih tjedana prave ovacije na predizbornim mitinzima po Hrvatskoj, obećavajući punjenje zatvora lopovima i maksimalnu iskorištenost smještajnih kapaciteta Lepoglave, najčuvenije ustanove te vrste u Hrvatskoj. SDP i HSLS nisu ušli u izbore obećavajući masovna hapšenja, naprotiv, javnost je zapravo u sumnji nije li baš pobjednički tandem sklopio s HDZ-om tajnu nagodbu kojom će ljudi iz vrha HDZ-a biti amnestirani čak i za slučajeve teškog kriminala. Mesić remeti te planove. Ako se, naime, novom predsjedniku i oduzme većina ovlasti, ostaje činjenica da će on biti stabilniji od nove vlade, i da će njegove riječi imati težinu jake preporuke koju policija neće moći zanemariti. A Mesić otvoreno imenuje sumnjivce, popu govori pop a bobu bob. O ishodu predjedničkih izbora, ovisit će, dakle, i sudbina svih onih koji danas strepe znajući što su počinili i znajući da postoje dokazi. Dobije li taj bivši predjednik SFRJ izbore, neki će ljudi sigurno otići iz zemlje već istoga dana. Herak bi tako uskoro mogao steći reputaciju "sitnog lopova" jer je njegovih 300 tisuća maraka doista tek sitnica u usporedbi s, recimo, šest milijardi maraka koje su, prema nekim procjenama - a u njih vjeruje i Mesić - iznesene iz zemlje. Kriminalnim putem, dakako.

    BORIS RAŠETA