AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SAT, 29 JAN 2000 11:41:16 GMT

    Finansiranje političkih partija

    SLATKA TAJNA

    Banjaluka, 29. januar 2000. (AIM)

    Izbori za lokalne organe vlasti u Bosni i Hercegovini, zakazani za april ove godine, aktuelizirali su i pitanje načina finansiranja političkih stranaka. Deceniju egzistiranja višestranačja u Republici Srpskoj u oblasti finasiranja nije pratila zakonska regulativa, što je strankama, ovisno od pozicije u kojoj su se nalazile, omogućavalo da finansiraju svoj rad kako mogu ili znaju.

    Ovakvo stanje na području cijele BiH potpredsjednik SDS-a Dragan Čavić, ocjenio je apsurdnim, ističući da se time otvorio prostor za "ilegalno finasiranje stranaka". "Takva situacija, za onog ko je na vlasti,omogućava slobodno, komotno pa čak i prekomjerno finansiranje stranke", kazao je Čavić, dodajući da nije imao problema sa svojim finansiranjem dok je SDS bio na vlasti.

    "U ovom trenutku SDS se finansira dijelom iz članarine, zatim donacija članova stranke koji se bave privatnim biznisom, no održavanje infrastrukture stranke sve je teže", tvrdi potpredsjednik SDS-a, dodajući da rad opštinskih odbora zavisi isključivo od spremnosti članstva da bez naknade vrše poslove pogotovo u vrijeme predizborne kampanje.

    "SDS insistira da RS što prije dobije zakon koji bi regulisao ovu oblast, ali zakon koji će biti usklađen sa odredbama Stalnog izbornog zakona i u koji će biti ugrađena iskustva zemalja sa tradicijom višestranačkog života", dodao je Čavić.

    Od potpredsjednika SDS-a, koji se zalaže za potpunu transparentnost u ovoj oblasti, ipak nismo mogli saznati koliko je novca potrebno da bi funkcionisala stranka koja uz glavni odbor broji i pedsetak opštinskih organizacija. Odgovor na ovo pitanje nismo dobili ni kod dijela stranaka u vlasti. Član glavnog odbora Stranke nezavisnih socijaldemoktara Stanislav Čađo, odgovarajući na ovo pitanje kaže: "To je teško reći". U SNSD-u tvrde, "da muku muče sa finasiranjem, jer je članarina kao vid prikupljanja sredstava prisutna je samo u pojedinim opštinskim odborima". Od srodnih partija zapadnih zemalja, nezavisnim socijaldemoktarima najavljeno je uručenje pomoći u sredstvima za opremanje kancelarija, kaže Čađo, ali "novac nikada nismo dobili". Takođe u ovoj stranci, kažu da se 99 procenata rada odbora zasniva na volontiranju članstva. Svaku mogućnost da se iz sredstava državnih firmi, na čijem čelu su članovi stranke, daje finasijska pomoć, Čađo je kategorički odbio.

    Srpski narodni savez (SNS), takođe, nema preciznih podatka koliko je sredstava potrebno za rad stranke. Branislav Lolić, potpredsjednik SNS-a, kaže da članarina kao vid finasiranja stranke još nije uvedena. "Pojedini vlasnici velikih privatnih firmi spremni su pružiti finsijsku pomoć, no onda se dešavaju slučajevi da za uzvrat traže i protuuslugu", rekao je Lolić, naglasivši da se stoga u takvim situacijama mora krajnje oprezno postupati.

    Momir Malić, generalni sekretar Socijalističke partije (SPRS), kaže da za finasiranje jednog opštinskog odbora mjesečno treba izdvojiti 1000 KM. "Ovo je okviran iznos, jer su negdje članovi stranke ustupili besplatno poslovni prostor", rekao je Malić. U SPRS-u članarina se prikuplja tek nekoliko mjeseci i ona iznosi 1 KM mjesečno. Članovi sa većim prihodima, plaćaju znatno veće iznose, objašnjava Malić i dodaje da on u opštinskom odboru Prnjavor mjesečno za članarinu izdvaja 50 KM. Svi pokušaji da saznamo konkretne podatke koliko je sredstava potrebno obezbjediti za rad stranke i na koji se način to radi, ostali su bezuspješni.

    "Partija demokratskog progresa (PDP) u trenutku osnivanja bila je svjesna činjenice da će teško doći do sredstava, jer je partijska isključivost u postavljanju rukovodećih ljudi u državnim firmama i institucijama takva da niko neće pomoći partiju koja ima suprotstavljene stavove vladajućoj strukturi", rekao je lider PDP-a Mladen Ivanić. Opštinski odbori PDP-a, odgovorni su za samofinansiranje i u 45 opštinskih odbora zaposlena su samo dva čovjeka, i to će tako i ostati, kazao je Ivanić. PDP se isključivo finasira kroz donacije članova, a mjesečno za potrebe rada republičkog odbora izdvaja se 4500 KM. Ni PDP još nije uveo članarinu, ali to planira. Umjesto određenog iznosa, to će biti, kažu, na dobrovoljnoj osnovi. Pribaviti sredstva za rad stranke pogotovo je teško u političkom okruženju kakvo je naše, istakao je Ivanić, objašnjavajući da se određeni privatni biznismeni boje pomoći rad stranke, kako zbog toga od aktuelnih struktura ne bi bili onemogućeni u daljem obavljanju poslova.

    Partije na vlasti kategorički negiraju da se kroz kontrolu izvršne vlasti i kontrolom upravljačkih struktura u držanim preduzećima može komotno finasirati rad stranaka. Javnost takve tvrdnje prihvata sa nevjericom. Ivanić smatra da je postojeće stanje neodrživo upravo zbog toga što su stranke na vlasti u mogućnosti da dođu do velikih sredstava, a to sve otvara prostor za korupciju. "Kvalitet rada direktora preduzeća stoga se vrlo često mjeri kroz njegovu lojalnost stranci, a ne poslovnim rezultatima".

    Na pitanje kako neko pretenduje da se bavi ozbiljnim državnim poslovima, a ne zna ili nema podataka koliko troši stranka koju vodi", Ivanić odgovara da se takvi podaci prikrivaju iz straha od negativnih implikacija koje bi iznošenje cifara izazvalo u javnosti. Transparentnost, koja je omiljena fraza i pozicije i opozicije, ostaje mrtvo slovo na papiru kada je u pitanju finasijsko poslovanje stranaka. Iako i prema sadašnjim pozitivnim propisima kontrolni organi, prije svega finansijska policija, ima pravo izvršiti kontrolu poslovanja stranaka, za proteklih deset godina takav slučaj nije zabilježe.

    Dešavanja koja ovih dana potresaju Krišćansko demokratsku uniju u Njemačkoj, a vezana su za nelegalne donacije koje je njen bivši predsjednik Helmut Kol, prihvatio u ime stranke, prije gotovo deceniju, kao i slični primjeri u Izraelu, dokaz su da niko nije imun na takve pojave, ali i potvrda da finansijska afera ma kad bila otkrivena može ozbiljno uzdrmati kredibilitet stranke kao cjeline.

    Na februarskom zasijedanju Narodne skupštine RS naći će se i nacrt Zakona o finansiranju stranaka. Prema predloženom zakonskom tekstu, političke stranke stiču sredstva za svoj rad iz članarine, prihoda od sopstvene imovine, preduzetničkih djelatnosti, kredita, poklona, priloga, zavještanja i budžeta. Na ovaj način budžetom Republike, opštine i grada, utvrđuje se visina sredstava za finansiranje stranaka, koja ne mogu biti manja od 0,2 procenta ukupnih budžetskih prihoda. Tridest procenata tih sredstva raspoređuje se strankama koje participiraju u lokalanim ili republičkoj skupštini, a ostatak sredstava srazmjerno na ostale političke stranke. Ovaj materijal za razmatranje poslanicima je pripremljen u formi nacrta, i dio političkih stranaka na njegov sadržaj ima ozbiljne primjedbe, te najavljuje žučnu skupštinsku debatu. Ivanić smatra da bi sve državne institucije, pa i političke partije, na kraju svake fiskalne godine javnosti trebale prezentovati rezultate finansijskog poslovanja. I on, kao i Malić, naglašavaju da bi znatan doprinos tome bila i depolitizacija kontrolnih organa, što je u savremenom svijetu uobičajena praksa.

    # Gordana Katana (AIM)