AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 28 JAN 2000 13:39:33 GMT

    KAKO JE NESTAO ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE BIH

    FEDERALNI PRVO SEBE NELEGALNO ZAPOSLIO

    AIM, SARAJEVO, 28.01.2000. Zbog nelegalnog osnivanja i funkcionisanja Federalnog zavoda za zapošljavanje, do sada je Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevo podnesena samo jedna krivična prijava, i to protiv v.d. direktora, Fikreta Hadžića. Međutim, da je BiH, a samim tim i njeni entiteti, područje gdje vlada zakon, a ne ljudi, spisak onih protiv kojih bi trebalo da bude pokrenuta istraga u vezi sa ovim slučajem već do sada bi bio mnogo širi. Na vrhu bi se zbog pomoći u radu jedne nelegalne institucije kao što je Federalni zavod za zapošljavanje, ali i zbog izostanka bilo kakvih aktivnost na spriječavanju kršenja zakona, nalazili i premijer FBiH Edhem Bičakčić, ministar za socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica FBiH Sulejman Garib, bivši zamjenik ministra finansija FBiH Mehmed Alijagić, direktor Zavoda za platni promet FBiH Maruf Burnazović, direktor Federalnog zavoda za statistiku Munira Zahiragić i drugi funkcioneri u Federaciji BiH.

    Svi oni su, svako u svojoj oblasti, direktno učestvovali u struktuiranju Federalnog zavoda za zapošljavanje, te pomogli mu koliko je to bilo u njihovoj moći. No, da bi razlozi za pokretanje istrage protiv navedenih osoba bili jasni, potrebno je objasniti slijed događaja, čiji je krajnji rezultat činjenica da je Zavod za zapošljavanje BiH, kao jedina institucija u FBiH koja djeluje na zakonskim osnovama, ostala bez 30 miliona maraka.

    Federalni zavod za zapošljavanje formiran je, naime, koliko je za sada poznato u javnosti, odlukom "Vlade FBiH" 17. maja prošle godine. Međutim, taj dan ne samo da nije održana sjednica ove institucije, nego ni njeni članovi hrvatske nacionalnosti, pa čak ni zamjenik premijera FBiH, Dragan Čović, ne znaju ništa više od onog što je objavljeno u medijima. Ne znaju ni osnovno - ko je potpisnik ove odluke. A s obzirom na to da se radi o federalnoj instituciji, koja bi trebalo da djeluje pod okriljem Vlade FBiH, tačnije Ministarstva za socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica, morali su biti upoznati sa svim detaljima formiranjem Zavoda.

    Osim navedenog razloga, još jedna činjenica ide u prilog tvrdnjama da se radi o nelegalnoj instituciji: u FBiH ne postoji zakon koji bi predstavljao pravnu osnovu za formiranje jedne ovakve ustanove, jer se zakon o posredovanju pri zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih još uvijek nalazi u proceduri u Parlamentu FBiH. Konkretnije, Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH su ga usvojili, ali u različitim verzijama. A prema važećim propisima, nijedan zakon niti drugi pravni akt ne može stupiti na snagu sve dok ga oba doma ne usvoje u istovjetnom obliku. To praktično znači da ovog zakona nema.

    Napokon, odluka o formiranju Federalnog zavoda, na koju su se pozivali svi spomenuti u ovom tekstu, nikada nije objavljena u Službenim novinama Federacije BiH, što također predstavlja jedan od osnovnih preduslova za njenu punovažnost, odnosno uslov za njeno provođenje.

    Kako je do sada objavljivano u medijima, isti dan kada je "neko" potpisao odluku o formiranju Federalnog zavoda za zapošljavanje, federalni premijer je potpisao Rješenje o imenovanju izvjesnog Fikreta Hadžića, dotadašnjeg službenika Zavoda za zapošljavanje BiH, na mjesto v.d. direktora Federalnog zavoda. Istovremeno, kako saznaje AIM, ministar Sulejman Garib, koordinator radne grupe za formiranje Zavoda, Fadil Haverić, pa i sam Hadžić, uredno su obavještavali federalnog premijare o tome dokle se stiglo u osnivanju Zavoda.

    Istovremeno u igru se uključuju i druge federalne institucije. Prvo Registracioni sud u Sarajevu registruje Federalni zavoda za zapošljavanje kao pravni subjekt, ne provjeravajući prethodno da li je odluka o njegovom formiranju donesena na zakonit način ili ne. Nakon toga, Federalni zavod za statistiku izdaje šifru djelatnosti ustanovi koja je tada bila još u fazi formiranja, a Zavod za platni promet FBiH otvara im račun. Treba li napomenuti da ni oni nisu provjeravali legalnost spomenute odluke o formiranju.

    Napokon, tadašnji zamjenik ministra finansija FBiH, Mehmed Alijagić, bez znanja svog pretpostavljenog, ministra Dragana Čovića, prema vlastitoj izjavi, izdaje naređenja o blokiranju računa Zavoda za zapošljavanje BiH i Agencije za hitno zapošljavanje, koja djeluje pri ovoj državnoj instituciji, te o prebacivanju novca sa tih blokiranih računa na račun Federalnog zavoda za zapošljavanje.

    Na taj način, od Zavoda za zapošljavanje BiH i pripadajuće mu Agencije za hitno zapošljavanje u proteklih osam mjeseci je na nelegalan način oteto oko 30 miliona KM. Međutim, osim što je radio na osnovu nezakonito donesene odluke, Alijagić je i na drugi način prekršio svoja ovlaštenja. Prema važećim propisima, nijedan federalni zvaničnik nema pravo da se upliće u rad državnih institucija, pa ni Alijagić nije smio ni pipnuti novac nekadašnjeg državnog Zavoda.

    Alijagić je, u međuvremenu, umjesto da se preispita njegovo djelovanje i uloga u sada već slučaju Federalnog zavoda, imenovan na novu, višu dužnost. Tačnije, imenovan je za glavnog revizora Federacije BiH. Doduše, to još nije potvrdio i Parlament FBiH, ali sama ideja da ode na ovu dužnost dovoljno govori kako se ponaša stranka na vlasti. Zadatak glavnog revizora budžeta je, naime, da kontroliše priliv i realizaciju sredstava, odnosno da predstavlja neku vrstu supervizora u prikupljanju i trošenju novca, što praktično znači da će Alijagić, ako mu i Parlament FBiH potvrdi ovo imenovanje, biti u prilici da kontroliše sve finansijske tokove u Federaciji BiH.

    A u kakvoj je igri učestvovao potvrđuje i stav Ureda visokog predstavnika, ali i drugih međunarodnih institucija, kao što su Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, koje pojedina dešavanja u vezi sa Federalnim zavodom za zapošljavanje smatraju ne zamo protuzakonitim, nego čak i neustavnim.

    Osim spomenutih zvaničnika, u ove nezakonite radnje uključili su se i drugi osobe, kao što su rukovodioci pojedinih službi na kantonalnom i općinskom nivou, koji su pristali da rade pod okriljem, odnosno za Federalni zavod za zapošljavanje. No, oni su, kako se to ovdje kaže, sitne ribe, koje će otići sa scene čim padnu one krupnije.

    Međutim, ono što čudi (ili ilustruje način rada) jeste reagovanje relevantnih institucija u FBiH, pa i onih na državnom nivou, s obzirom na to da je štetu pretrpio Državni zavod. Čudi šutnja čelnika ustanove, koji do sada (izuzev krivične prijave koju je podnio direktor Agencije za hitno zapošljavanje), nisu učinili ništa kako bi spriječili dalju otimačinu novca od institucije kojom upravljaju.

    Zatim, neobično je i da se inspekcijski organi u FBiH, a pod tim prije svega mislimo na Finansijsku policiju FBiH, još nisu uglasili. Nema podataka da su i započeli istragu u vezi sa radom Federalnog zavoda, iako su za to imali mnogo razloga, a mediji su im podastirali uz tekstove i faksimile spornih dokumenata.

    Također, ni Kantonalno tužilaštvo Sarajeva se nije potrudilo da razmrsi "čvor" zvani Federalni zavod za zapošljavanje i pored toga što ima dovoljno činjenica za pokretanje šire istrage o ovom slučaju, od čega je ispitivanje opravdanosti krivične prijave protiv Fikreta Hadžića tek djelić cijelog problema.

    Evel PRŠEŠ (AIM, Sarajevo)