AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 12 JAN 2000 08:37:14 GMT

    Crnogorska ekonomija

    DINAR NA IZDISAJU

    Crnogorska vlast je, nema dileme, odlučila da odstrani dinar. Ali, ekonomisti upozoravaju: to neće biti kraj nevolja crnogorske ekonomije, već stvarni početak

    AIM Podgorica, 10.01.2000.godine

    TXT: Dinar će se povlačiti - postepeno, a ako se ne zamijeni valuta, u Crnoj Gori nećemo imati čime da radimo, tvrdi Dimitrije Vešović, član Monetarnog savjeta i direktor Zavoda za obračun i plaćanja u Podgorici. Po njegovoj procjeni, do kraja ovog januara dinari će biti potpuno van upotrebe. "Tu nema izbora - mora se naći valuta, ili da se umjesto dinara štampaju bonovi", kaže Vešović. Jer, smatra Vešović, već sljedeću platu, crnogorska preduzeća neće moći da isplate u dinarima.

    Potiskivanje dinara iz platnog prometa u Crnoj Gori bilo je očekivano nakon uvodjenja dvovalutnog sistema. Štaviše, ono je bilo i jedan od programiranih ciljeva ukupne monetarne reforme. Zato - iako zvanična politika strategiju potiskivanja dinara nikada nije javno priznala - čudno zvuče izjave poput ove koju je dnevnoj štampi dao Filip Vujanović, crnogorski premijer:

    "To je stvar monetarnih tokova, a ne političke odluke. Mi nećemo donijeti političku odluku o istiskivanju dinara. Ali, ukoliko centralna banka u Beogradu nastavi putem monetarne destrukcije, a očigledno je da ona to intenzivno čini, onda će se po logici odnosa zdrave i loše valute dinar istiskivati".

    Dakle, ako je dinar i potisnut "božjom voljom", kako bi se iz izjava "a la Vujanović" moglo zaključiti, ono što sada neminovno slijedi moći će se izvršiti samo odlučnošću crnogorske države i uz obilatu i blagonaklonu pomoć Zapada. Jer, monetarnu vlast Narodne banke Jugoslavije (NBJ), koju sada u Crnoj Gori rado optužuju za "monetarnu destrukciju", moraće ovdje da zamjeni neka druga. Crnogorska centralna banka je 1992 godine, u jeku unitarističke euforije i pogrešnih ocijena o razlozima ekonomske katasrofe koja je pogodila Crnu Goru, ugašena kao "samostalna" institucija i pretvorena u filijalu NBJ.

    Ali, i do tada, u bivšoj SFRJ, ona je u monetarnim poslovima bila "filijala". Zato je predstojeći korak monetarne reforme u Crnoj Gori mnogo više od pukog obnavljanja samostalnosti centralne banke. Kako treba da izgleda nova monetarna vlast, to još uvijek nije posve sigurno. Doduše, Vešović je objelodanio da Vlada priprema radni program o centralnoj banci koji će biti upućen Skupštini Crne Gore. Detalji iz ovog programa još uvijek su nedostupni javnosti.

    Javna rasprava o tome, da li će Crna Gora svoju monetarnu masu povjeriti sistemu centralong bankarstva ili valutnog odbora, tek je započeta nakon novogodišnjih praznika pod naslovom "Božićna rasprava o ekonomiji" na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Ali, sudeći prema dosadašnjem toku ove "rasprave" centralno bankarstvo ima mnogo više privrženika, pa su se stručnjaci oko toga, na neki način, već sporazumjeli. Kako je to rekao i Mladen Dinkić, "valutni odbor, kao rješenje za monetarnu vlast, vrijeme je pregazilo. Jer, ako nije uveden na početku monetarne reforme, nema ga smisla uvoditi ni sada".

    O valutnom odboru se i krajem prošle godine počelo govoriti uglavnom negativistički. A kao glavna prepreka njegovom uvodjenju u Crnu Goru "otkriven" je visoki spoljno-trgovinski deficit. To, navodno, ugrožava mogućnost očuvanja neophodne monetarne baze u čvrstoj valuti, neophodne za operisanje valutnog odbora. Drugi kontra-argument uvodjenju valutnog odbora je stanje u bankarskom sistemu Crne Gore. Naime, "odlaskom" dinara i prekidom platnog prometa sa Srbijom, sposobnost komercijalnih banaka da opstanu i kako-tako posluju bez podrške fleksibilnije institucije, kao što je to centralna banka - svedena je na nulu.

    Ipak, iskustvo upozorava - politički argumenti bi ponovo lako mogli prevagnuti nad ekonomskim. Jer, sigurno je: došlo je vrijeme da se polažu računi. "A, to će biti bolan posao", kaže Slavko Drljević, direktor Hipotekarne banke u Pogodrici. On je tokom rasprave na Ekonomskom fakultetu konstatovao da će očekivano potiskivanje dinara primorati vlast da obezbijedi centralni monetarni mehanizam i zakone o bankarskom sistemu. A, prema Drljeviću, ako se to uradi na odgovarajući način, "na vidjelo će izaći problemi bankarskog sistema, koga u stvari i nema", kao i "trougao neplaćenih računa na relaciji država - banke - preduzeća". Odnosno, rezultati sprege izmedju politike i ostataka propale komunističke privrede, koja je gotovo čitavu deceniju upravljala sudbinom Crne Gore.

    Zato bi nasuprot obećanom polaganju računa, na koje se pozvao Drljević, centralna banka u rukama balkanskih eksperata mogla poslužiti njihovom prikrivanju. A to je i osnovni argument protiv davanja monetarnih ovlašćenjan centralnoj banci, pa makar i suverene Crne Gore. Smatra se, naime, da bi ona - ukoliko preuzme monetarnu vlast - uz mogućnost da emituje neku novu domaću valutu, u datim ukolnostima ubrzo mogla postati instrument političkih manipulacija i zloupotrebe monetarnih mehanizama. I to uprkos zakonima.

    Jer, ako postoji volja da se propale banke i preduzeća sačuvaju, makar to bilo od strateške važnosti za vladajuću političku garnituru, jasno je da će se to moći uraditi samo na štetu onih ciljeva s kojima se ušlo u proces monetarne reforme. Opasnost da Centralna banka svoju monetarnu politiku podredi ciljevima dnevne politike i tzv. ortačke ekonomije, uprkos trenutnim namjerama zvaničnika, veoma je realna. Jer, ma koliko se crnogorska vlast sada mršti na Beograd, do nedavno je ona i ovdje sve ekonomske probleme "rješavala" zahvaljujući topčiderskoj štampariji novca. I ničim nije pokazala da na to ne bi bila spremna i ubuduće.

    I, nesposobnost crnogorske privrede da proizvodi i pozitivno posluje, uklapa se u loša predvidjanja . Naime, "današnji društveni proizvod Crne Gore prepolovljen je u odnosu na onaj od prije deset godina. I danas treba razmišljati kako prosječnu platu sa 200, povećati na 1000 maraka. A za porast društvenog proizvoda, sa sadašnjih 700 miliona dolara, na potencijalne dvije milijarde, potrebno je naći tržište van Crne Gore, jer nije suština proizvesti, već i proizvedeno prodati", konstatovao je Veselin Vukotić, poznati ekonomista i potpredsjednik Vlade.

    A, nedostatak realne ekonomije i tzv. realnih izvora potrošnje, oduvjek je centralno bankarstvo u sprezi sa političkom vlašću, dovodio u iskušenje da pokrića za enormne troškove održanja postojećeg sistemma i spašavanja njegovih najvećih gubitnika - tzv. strateških industrija - prosto doštampava.

    Možda je i to razlog za nastojanje da se ishod "logike odnosa zdravog i lošeg" prikaže kao neželjena posljedica neodgovorne monetarne politike beogradskog režima, a ne kao rezultat čvrste i promišljenje odluke crnogorskih vlasti. Potiskivanjem dinara, medjutim, crnogorska vlast postepeno gubi i ugodno opravdanja za katastrofalne bilanse u godinama tranzicije. A sada, kada svi već znaju "šta se iza brda valja", neprincipijelni pritisci Beograda i loši dinari, izgledaju kao politički materijal bez koga se neće moći.

    A da takvo strahovanje nije bez osnova, na pomenutom sastanku je potvrdio i Drljević, inače jedan od prvih zagovornika posebne crnogorske valute. "Ako ostanemo sa markom kao jedinim sredstvom plaćanja, čišćenje računa biće bolan i težak posao, pa bi za neka sitna 'potkusurivanja' trebalo odštampati ipak sopstvenu valutu", rekao je Drljević.

    Ima li se to u vidu - da niko niti može, niti želi da nešto garantuje - politika svršenog čina, postaje razumljiva. Izvikani crnogorski perper, po milosti "providjenja" već se afirmiše kao sredstvo za "sitna 'potkusurivanja'", a u tekućem političkom ambijentu i to je moguće.

    Krajem prošle godine Stiv Henke, ekonomski savjetnik predsjednika Mila Djukanovića i ekspert za primjenjenu ekonomiju, objavio je da su pripreme za prelazak u novi monetarni sistem završene i da je sve ostalo stvar - političke odluke. Crnogorski zvaničnici sada uzvraćaju - nije stvar politike. Izgleda da u rascijepu izmedju lokalnih i saveznih izbora, u Crnoj Gori trenutno ne postoji niko ko bi o sudbini, makar samo monetarnog sistema, mogao odlučiti čvrsto i nedvosmisleno.

    #Goran VUJOVIĆ (AIM)