AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 31 DEC 1999 11:44:34 GMT

    ZAŠTO SRBI IZ GLAMOČA TUŽE FEDERACIJU

    VOJNI POLIGON ZA SRBE JE POLITIČKI PROBLEM

    AIM, GLAMOČ, 31.12.1999. Jedanaest osoba srpske nacionalnosti, predratnih stanovnika općine Glamoč, a koje kao izbjeglice privremeno žive u Republici Srpskoj, podnijelo je tužbu Domu za ljudska prava BiH a protiv Federacije BiH. Razlog: povreda privatnog vlasništva, odnosno činjenica da je Vlada Federacije BiH donijela odluku o eksproprijaciji (izuzimanju) njihovog zemljišta za potrebe izgradnje vojnog poligona Vojske Federacije BiH.

    Dom za ljudska prava odreagovao je tako što je izdao naredbu kojom se F BiH naređuje "da se suzdrži od svih radnji, naročito nastavka vojnih vježbi kojima prouzrokuje štetu na nekretninama podnosilaca prijave u općini Glamoč".

    S ovim predmetom upoznat je i Ured pomoćnika ombudsmena Federacije BiH u Livanjskom kantonu, pa je na njihovu inicijativu sredinom ovog mjeseca u Glamoču održan sastanak predstavnika ombudsmena, sa općinskim čelnicima.

    Vojni poligon - Centar za borbenu obuku pripadnika Vojske Federacije BiH, bi trebalo da se prostire na 750 kvadratnih kilometara koji obuhvataju četiri općine: Livno, Glamoč, Tomislav Grad i Kupres. Od ukupne površine 70,22 odsto zemljišta je državno, a 29, 78 odsto privatno vlasništvo. Zemljište je podijeljeno na 7.360 parcela sa 2.500 vlasnika, a najveći dio pripada općini Glamoč, odnosno katastarskim općinama Stekerovci, Hotkovci, Odžak i Vagan.

    Vlada FBiH, odnosno Ministarstvo odbrane kao korisnik zemljišta na kojem se nalazi vojni poligon, ušli su u privatne posjede izbjeglih glamočkih Srba, koji su ovo područje napustili nakon vojnih operacija u ljeto i jesen 1995. godine. Učinjeno je to prije nego su kontaktirani vlasnici nekretnina i prije nego je rješenje o eksproprijaciji postalo pravosnažno.

    Odluka Vlade Federacije o izuzimanju zemljišta iz privatnog posjeda temelji se na Zakonu o eksproprijaciji bivše Jugoslavije iz 1989. godine, a vlasnici izuzetnog zemljišta taj zakon smatraju protivnom Daytonskom sporazumu. Istovremeno, OSCE-ova Komisija za nadzor izgradnje Centra za borbenu obuku i sporni zakon proglašava "apsolutno saglasnim sa Daytonskim sporazumom".

    Istim povodom oglasio se i Helsinški komitet za ljudska prava iz Republike Srpske, koji je osudio ovakvo ponašanje Vlade FBiH prema vlasnicima zemljišta u glamočkim selima, smatrajući ga i protudejtonskim i protuustavnim.

    Bilo kako bilo, u glamočkoj općini održana je prva rasprava sa vlasnicima zemljišta koje će biti eksproprirano. Na poziv su se odazvala samo trojica, od kojih je jedan potpisao ugovor o izuzimanju nekretnina iz privatnog posjeda i prihvatio ponuđeni iznos novčane naknade. Druga dvojica, zbog suvlasničkih odnosa, nisu mogla potpisati ugovore, a dan prije sastala se OSCE-ova Komisija za pomoć pri utvrđivanju naknade nakon što je prethodno obišla teren.

    Prema riječima voditelja postupka eksproprijacije i predsjednika općinskog Odjela za opće poslove u Glamoču Petra Kelave, rasprave o izuzimanju imovine sazvao je nadležni općinski organ u skladu sa zakonom, a radi utvrđivanja pravične naknade. On tvrdi da ipak "sudeći prema pismima i telefonskim pozivima, postoji veliko zanimanje vlasnika zemljišta za postupak eksproprijacije i isplatu naknade".

    Ipak, na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Glamoča i vijećnici srpske i vijećnici bošnjačke nacionalnosti koji čine većinu, glasali su protiv gradnje vojnog poligona na njihovom zemljištu, dok su vijećnici iz reda hrvatskog naroda bili "za".

    Prema riječima predsjednika Općinskog vijeća Bože Jovičića, vojni poligon je uistinu veliki politički problem, različit za svaku od strana - srpsku, bošnjačku i hrvatsku. Srbi na sve načine žele spriječiti gradnju poligona, objašnjavajući predstavnicima međunarodne zajednice kako je to u funkciji opstrukcije povratka i otimanje srpske zemlje.

    - Mogu odgovorno tvrditi da predstavnici srpskog naroda u općinskoj vlasti neće potpisati odluku o gradnji poligona, niti će dati svoj glas za ponuđene otkupne cijene. Jer, na ovaj način sjeverni dio glamočke općine u dužini od 50 kilometara bio bi "amputiran" za povratak. Vojni poligon SFOR-a "Odvažna Barbara" prostire se od Tomislav Grada, preko Kupresa i Livna do Glamoča i ne zahvaća ni jednu hrvatsku ili bošnjačku kuću, i ne bi bio smetnja da se u Glamoč vrati oko 700 srpskih porodica na njihova predratna ognjišta - kaže Jovičić.

    O gradnji vojnog poligona VF na Glamočkom polju i eksproprijaciji privatnog zemljišta razgovarali smo i sa srpskim povratnicima. Potvrđuju da je gradnja poligona političko, moralno i pravno pitanje, te kažu da niko nema pravo, uz oduzimanje i vjerskih objekata, graditi poligon i grobove gurati pod gusjenice tenkova Vojske Federacije ili NATO-a. "Kao srpski povratnici u općinskoj vlasti nemamo moralno pravo prodati grobove po cijeni od jedne marke za kvadratni metar zemljišta i to nećemo uraditi", kažu naši sagovornici, dodajući kako je predsjednik Općinskog vijeća rekao da će podnijeti ostavku na svoju dužnost ukoliko ga budu prisiljavali da potpiše općinsku odluku o visini naknade za eksproprisano zemljište.

    U vezi sa ovim slučajem saopštenjem za javnost oglasila se i misija OSCE-a u BiH, Ured Visokog predstavnika i UNHCR. Oni su pozvali vlasnike zemljišta da obavijeste općinu Glamoč o svom sadašnjem prebivalištu "kako bi dobili mogućnost da postave zahtjev u vezi sa svojim pravom za isplatu novčane naknade".

    U zajedničkom saopštenju se navodi da su imena vlasnika čija će imovina biti eksproprisana već utvrđena, međutim, kako su zakoniti vlasnici ovo područje napustili u toku rata, njihovo sadašnje prebivalište nije poznato.

    "Misija OSCE-a u BiH, Ured Visokog predstavnika i UNHCR vrlo pažljivo prate provedbu procesa eksproprijacije koji je u toku u glamočkoj općini u skladu sa svojim mandatom osiguranja vladavine zakona i imovinskih prava izbjeglica i raseljenih osoba", kaže se u saopštenju. Tvrdi se i kako će proces izuzimanja biti proveden u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji, te Zakonom o upravnom postupku, a vlasnici zemljišta koji će time biti pogođeni imat će pravo na pravičnu naknadu.

    Na kraju, moguću dilemu da li se uistinu radi o želji za povratkom ili "nabijanju" cijene mogla bi da riješi Vlada FBiH. Jer, gradnju vojnog poligona na Glamočkom polju proglasila je opštim društvenim interesom, pa je, kako tvrdi AIM-ov izvor iz Ministarstva odbrane FBiH, moguće stupiti u posjed prije nego rješenje o eksproprijaciji postane pravosnažno.

    Nedžad VREBAC (AIM, Glamoč)