1999/12/29 12:43 BOSNA POD SNIJEGOM, HERCEGOVINA POD VODOM
AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 29 DEC 1999 12:43:43 GMT

    BOSNA POD SNIJEGOM, HERCEGOVINA POD VODOM

    A VLAST NI NA JEZIKU DA SE OKLIZNE

    AIM, SARAJEVO, 29.12.1999. Snijeg, pomognut prirodnim saveznicama Neretvom, Savom i Vrbasom, izvršio je državni udar u BiH. Bez večeg otpora vlasti desantom je preuzeo kontrolu nad zgradama zajedničkih institucija BiH, Radia i Televizije, Pošte, Elektroprivrede, definitivno je sabotirao gradski i međugradski saobraćaj, dobar dio BiH ostavio bez struje i vode, a Neretva i Sava ušle su, nepozvane, u podrume i prizemlja priobalnih kuća.

    Stanovnici BiH, najljepše i najbolje zemlje na svijetu, kako ju je opisao premijer Federacije Edhem Bičakčić, nisu pružili otpor vrijedan pomena. Tako je snijeg pokazao da nije izvršio državni udar kako bi stanovnicima skrenuo pažnju s crnog na bijelog, nego da bi opomenuo Bosance kako im s ovakvim vlastima može biti još crnje.

    Agresija je izvršena u dva navrata: prvi puta u noći 16. na 17. decembar, potom je uslijedio dan primirja kad snijeg nije padao ali je štipao mraz, onda nova invazija mističnih bijelih pahulja donosi stari haos. Poginulih, ranjenih i utopljenih Bosanaca nije bilo, no, nekoliko desetina nogu i ruku je slomljeno, javljaju službe hitne pomoći. Statistika nije zabilježila da je vlasnik slomljene ruke ili noge neko od čelnih ljudi BiH, entiteta, kantona, ili općine. Ruke i noge su lomili djeca, starci, radnici, seljaci i službenici, a vlast se ni na jeziku nije okliznula.

    Kad smo već kod statistike, recimo da snijeg koji je u Sarajevu pahuljice složio u preko metar visine, nezapamćen u posljednjih 50 godina. Preuzeo je ovlasti ministra za obrazovanje i obustavio nastavu nekoliko dana u svim osnovnim i srednjim školama, ali i minitra prometa i komunikacija. Kako bi preuzela kontrolu, sarajevska vlast i vojsku je izvela na prvu crtu bojišnice: čistili su snijeg ispred Lutrije BiH, ispred privatnih galerija i fast fuda, ali i spred policijske stanice. Nije li trebalo da policija čisti ispred svoje stanice, a vojska, ako baš mora, mogla je čistiti prilaze bolnicama, školama... Kad ni vojska nije pomogla uvedeno je vanredno stanje, pa je Civilna zaštita uputila poziv za mobilizaciju stanovništva. Nešto se nije vidjelo da u grupama ili kako već bilo čiste snijeg. Jednsotavno, institucija predsjednika kućnog savjeta mrtvo je slovo na papiru, lopata za čišćenje snijega i sličnih nepogoda odavno nema. Gradska vlast kad nije imala na koga drugog da se ljuti - protestovala što pripadnici SFOR-a "u svome Sarajevu" nemaju mandat za čišćenje snijega!?

    U Tuzli je nestalo struje i vode, povremeno nije radilo centralno grijanje, bez struje su ostali Tešanj, Zavidovići, Žepče, Visoko, Breza, Donji i Gornji Vakuf, Vitez, dijelovi Zenice, Ključa, Sanskog Mosta, Drvara....

    No, agresija na Mostar, čini se, po svemu je najzanimljivija, premda tamo snijeg nije izvršio desant, nego kiša (90 litara po metru kvadratnom), pa su Neretvini plavni valovi, visoki i po 14 metara, potopili nekoliko desetina stambenih jedinica, te je oko tiusću ljudi ostalo bez krova nad glavom. Neretva je odnijela i dva pješačka mosta ( jedan je služio umjesto Starog), a slične stvari dešavale su se i u Čapljini, Jablanici, cijeloj dolini Neretve. Prvom i najvećem udaru bile su izuložene kuće i stanovi u mostarskom naselju Bakijina Luka, gdje je voda, bukvalno, za nekoliko minuta, narasla do plafona. Potom je plavni val harao kvartovima Carine, Luka i Cernice. Sreća, val je naišao u po bijela dana, te je većina ljudi bila van kuća i nije bilo poginulih. Na nekoliko sati prekinut je i saobračaj na magistralnom putu M-17, prema Jadranu. Gradska uprava Mostara formirala jedinstvenu komisiju od prestavnika istočnog i zapadnog dijela grad, dala joj zadatak da "obiđe teren", ustanovi kolike su štete, te da zatraži odšetetu od dvije Elektroprivrede: BiH i Herceg Bosne. Jer, poplava je nastala propuštanjem velikih količina vode kroz postojenja hidroelektrana sjeverno od Mostara. Naravno, obje su elektroprivrede izdale saopštenja u kojima negiraju svoju krivicu. No, Mostarce niko ne može ubijediti da za ono što ih je snašlo, nije kriva samo Neretva, nego i nepostojanje koordinacije između dvije elektroprivrede. Činjenica je, priča Safet Oručević, dogradonačelnik Mostara, "protutnjao veliki talas vode za koji se moglo pripremiti, osigurati znake uzbunjivanja".

    Komisija je, kako joj je i naloženo, obišla teren i ustanovila da su štete, u tri mostarske općine oko 4,5 miliona maraka, a u šteta u cijelom HNK je oko 20 miliona maraka. U poplavi je stradalo 1.800 stanova i kuća. U slučaju da dvije elektroprivredu ne budu htjele platiti štetu Mostarcima, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona pokrenuće postupak protiv odgovornih. Inače, niko iz Elektroprivrede BiH ni telefonom se nije zanimao za stanje u Mostaru. Vrijedi znati da se glavni dispečeri koji regulišu ispuštanje vode na neretvanskim branama nalaze u Sarajevu, tako su svi odgovori kod Mehe Obradovića, direktora Elektroprivrede BiH. Zapravo, Mostarci su grafitima Mostar Mostarcima, struja Bosancima i Došla voda od brijega do brijega, pronijela Mehu na tabutu sasvim jasno rekli koga smatraju odgovornim za ono što ih je snašlo.

    Opet, stanovnici Konjica pričaju da je voda iz brana puštena namjerno, kako bi se potopile vikendice i vile generala na konjičkom području, nikle ovih poratnih godina uz obale Jablaničkog jezera.

    "Nisu valjda toliko ludi da vile prave na mjestima do kojih bi Neretva lako mogla doprijeti. Sve su to besmislice! Voda je jednostavno morala iči preko brane jer je Jablaničko jezero bilo puno. Nikad punijeg ga nisam vidio. Sve što se mogčlo desiti vilama i vikendicama generala, jeste da poplave plaže", kaže jedan konjički penzioner, čekajući (uzalud) da prije Nove godine dobije makar avgustovsku penziju, a ne i sve one obećane od strane Edhema Bičakčića, koji tvrdi da "premijer Vlade FBiH nikad ne laže".

    Zanimljivo je i ono što je, glede poplave, Neretve i generalskih vila rekao Safa, kako Mostarci zovu svog dogradonačelnika Safeta Oručevića.. "Niko od odgovornih ljudi se nije potrudio razuvjeriti nas u to da je neko čuvao razinu vode na tom, takozvanom generalskom nivou. A kad je iz gornjeg toka naišla velika voda, zaposleni u HE Jablanica nisu je imali vremena bčagovremeno pustiti. Ne znam da li su čuvali nivo kako bi okolne vile i plaže imale pristup Jezeru, ali znam da nivo akumulacije ne može biti isti ljeti i zimi", objasnio je dogradonačelnik.

    Bilo kako bilo, Oručević se sprema od Sarajeva zatražiti da položi račune. Pitaće, između ostalog, ko je protiv ujedinjenja elektroprivreda po međunarodnom receptu, te zašto direktor Obradiović prodaje struju Aluminijumu posredstvom Njemačke. Naravno, Meho struju ne bi prodavao Aluminiju bez znanja i dopuštenja premijara Bičakčića.

    Očito je, snijeg u Bosni a voda u Hercegovini, otkrili su ono što je vlast pokrivala ili umivala. Ko zna, možda u svoj toj elementarnoj nepogodi koja je zahvatila BiH ima i zrnce dobra. Recimo, maštovitiji su mogli skontati da je zima kao žena: dobre strane joj vidiš, loše osjetiš. Ili opet recimo, vlast se prehladi i kad napuni maramicu, ništa joj ne ostane u glavi.

    Asaf BEĆIREVIĆ (AIM, Sarajevo)