1999/12/27 15:31 INCIDENTI U PREDIZBORNOJ KAMPANJI
AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    MON, 27 DEC 1999 15:31:24 GMT

    INCIDENTI U PREDIZBORNOJ KAMPANJI

    AIM, ZAGREB, 27.12.1999. Provala u osječki ured SDP-a u noći s 23. na 24. prosinca i krađa računala u kojima su se nalazili popisi članova i simpatizera te stranke, kao i podaci vezani uz izbornu kampanju, dosad su možda najozbiljniji incidenti krajnje neobične i po mnogo čemu posebne kampanje pred parlamentarne izbore u Hrvatskoj, 3. siječnja 2000. Uglavljena između danâ žalosti zbog smrti predsjednika Tuđmana i neobično odabranog datuma izbora u vrijeme trežnjenja nakon novogodišnjeg slavlja - dva puta prekidana zbog blagdana, i isprepletena evidentiranjem kandidata za predsjedničke izbore samo tri tjedna nakon parlamentarnih - kampanja je već zbog tih činjenica ostavlja dojam neregularnosti. No, osječki slučaj, samo najdrastičniji u moru drugih incidenata, uveo je dodatne sumnje u regularnost izborne kampanje, koja će nakon svega što se događa teško moći dobiti prolaznu ocjenu poštenog stranačkog nadmetanja u izbornoj utrci.

    Krađa kompjutora iz osječkog ureda Račanove stranke indikativna je iz dva razloga: prostorije SDP-a nalaze se u središtu Osijeka, okružene sličnim kancelarijama s mnogo kvalitetnijom opremom od one koja je ukradena SDP-u; drugo - nedavno su, nikad otkriveni lopovi provalili i u osječki ured OESS-a, odnijevši također računalnu opremu s nekom zanimljivim podacima. Ministar hrvatske policije Ivan Penić pred početak izborne kampanje najavio je posebnu policijsku akciju koja je trebala jamčiti sigurno odvijanje kampanje, no po onom što se događa na terenu, policija se nije baš proslavila.

    To svjedoči i incident (također usmjeren protiv SDP-a i njegovog koalicijskog partnera HSLS-a) na predizbornom skupu u Cavtatu, kada je skupina tamošnjih HDZ-ovaca ometala press konferenciju Račan-Budišine koalicije. Predvođena donedavnim predsjednikom tamošnjeg HDZ-a, stanovitim Tomislavom Mikulićem, ta je skupina izvikivala uvredljive parole "Srbe na vrbe", da bi potom zapjevala "Ubit ću ga, ubit ću ga, Isusa mi Krista, ja ustaša, ja ustaša, otac komunista". No, cijeli incident nije prošao i bez fizičkog naguravanja kada je skupina oko Mikulića krenula za splitskim gradonačelnikom Škarićem (HSLS), počela njihati njegov automobil i prijetiti mu kako će ga baciti u more. Nasrnuli su i na dubrovačkog župana Šprlju (SDP), pa se stranački predizborni skup morao održati pod paskom jakih policijskih snaga.

    Sumnju u regularnost izbora pobudio je i podatak kojeg je iznio Mato Arlović, prvi na listi SDP-a-HSLS-a u petoj izbornoj jedinici. Ondje je otkriveno da se u Vinkovcima, koji spada u spomenutu izbornu jedinicu velik broj građana koji ondje više ne žive nalazi na biračkim popisima, dok onih koji su prijavljeni, na tim popisima nema. Radi se o 9.000 osoba, pa ako je slučaj s biračkim popisima sličan i u drugim sredinama, to otvara prostor neslućenim manipulacijama.

    Jedan od većih skandala izborne kampanje svakako je i pojavljivanje vodećih ljudi Hrvatske televizije (HRT) na popisu Počasnog odbora Glavnog izbornog stožera HDZ-a. Vladajuća je stranka u dijelu dnevnih novina punih šest dana objavljivala imena oko 1500 osoba koje podržavaju njen program, a među njima našla su se i imena direktora HRT-a Ivice Vrkića, te glavnog urednika informativnog programa Obrada Kosovca i jedne od urednica Dnevnika, Ljiljane Bunjevac-Filipović. HRT, na čiji je račun i prije toga stizalo bezbroj primjedbi zbog favoriziranja i otvorenog navijanja za HDZ i njegove kandidate, tako je prelila čašu strpljenja javnosti. Tim prije što je "zbog objektivnosti" HRT skinuo s programa meteorologa Zorana Vakulu, kad se ovaj pojavio u spotu "Glasa 99", nevladine udruge koja u svojoj kampanji potiče građane da izađu na izbore. No, svoju dosljednost HRT nije primijenio i na svoje vodeće urednike i direktora, suspendirajući ih - zbog javno iznesenih stranačkih simpatija - za vrijeme izborne kampanje.

    Umjesto HRT-a oglasio se međutim HDZ. tvrdeći kako su urednici informativnog programa Hrvatske televizije na popis počasnog odbora Glavnog izbornog stožera HDZ-a dospjeli greškom. Cinično priopćenje kako "HDZ ne želi da novinari sudjeluju u izbornom procesu, nego da objektivno obavljaju svoje profesionalne obveze", te kako je do greške došlo "automatskim preuzimanjem članova Glavnog odbora HDZ-a u počasni odbor Glavnog izbornog stožera", zapravo je samo potvrđena duboka sprega HDZ-a s čelnim ljudima HRT-a. Mada su, sve do tada tvrdili da su sa svakom od osoba uvrštenom na taj popis osobno razgovarali i dobili pristanak, u HDZ-u ipak nisu objasnili na koji je način dobivena privola Petra Šegedina, koji se također nalazi na popisu HDZ-ovih simpatizera, a koji je umro još 1. rujna 1998. godine!

    Uloga HRT-a u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore 3. siječnja 2000. moći će se označiti kao posebno prljava i navijačka, s otvorenim favoriziranjem HDZ-a i njegovih kandidata. Već spomenuti Obrad Kosovac tako je zabranio emitiranje izbornog spota "Glasa '99", skladbe "Novo vrijeme", "zbog slanja indirektnih političkih poruka". Na "Glas '99" tako se okomilo i Izborno povjerenstvo, tvrdeći kako se ta nevladina organizacija nije registrirala za praćenje izbora, te da nema pravo voditi predizbornu kampanju, jer u "promidžbi mogu sudjelovati samo političke stranke i kandidati". No, po čemu je poticanje građana da izađu na izbore "promidžbena kampanja" ostaje posve nejasno, kada se zna da je upravo ustavno pravo svakog građanina izlazak na izbore.

    Oglašavanje na HRT-u i državnom radiju očito se provodi po dva kriterija: dok se "Glasu'99" traži dlaka u jajetu zbog indirektnih političkih poruka, Đapićevom HSP-u dopušteno je najavljivanje skupova uz "Junačku desnicu", koja je hrvatski prepjev nacističke pjesme poznate iz filma "Cabaret". I svoj nedavni skup u Šibeniku Đapić je započeo istom pjesmo, a Etičko povjerenstvo koje bi trebalo brinuti o regularnosti i korektnosti izborne kampanje samo mu je blago sugeriralo da to ne bi trebao činiti. Jednako kao što je i ratnom zapovjedniku Pakračke poljane, sadašnjem predsjedniku Hrvatske pučke stranke Tomislavu Merčepu sugeriralo da bi se trebao kloniti krajnje uvredljivih primjedbi na račun čelnika drugih stranaka.

    Kako ipak ne bi ispalo da je gromoglasno najavljivano Etičko povjerenstvo bez ikakva utjecaja na kršenja pravila izborne kampanje, HRT je prihvatio njihovo mišljenje o potrebi privremenog skidanja s programa kontroverzne emisije Hrvatski spomenar". Na tu svakodnevnu emisiju koja pod izlikom podsjećanja na stradanje Hrvata u Domovinskom ratu ni na koji način ne pridonosi uspostavi povjerenja, već naprotiv, podgrijava međuetničke napetosti, primjedbe je u više navrata iznio i OESS. Dok je HTV prihvatio primjedbu da tu emisiju privremeno skine s programa, posve se oglušio na mišljenje Etičkog povjerenstva da preispita odluku o emitiranju dvodjelne tv-serije "Četverored", koja je stavljena na program drugog dana Božića, te 2. siječnja, u vrijeme izborne šutnje. "Četverored" je film snimljen budžetskim sredstvima pojedinih hrvatskih ministarstva, a govori o stradanjima Hrvata u Bleiburgu, nakon Drugog svjetskog rata. No film, od kojeg je napravljena i dvodijelna tv-serija prigodni je antikomunistički pamflet, koji se uklapa u HDZ-ovu kampanju plašenja birača mogućim povratkom komunista na vlast. HDZ je naime ocijenio kako bi upravo plašenje naroda "povratkom crvenih" trebalo biti temeljem njihove izborne kampanje, mada je istinskih komunista - i brojčano i kvalitativno - u HDZ-u više nego u svim ostalim strankama zajedno.

    DRAGO HEDL (AIM)