1999/12/02 13:20 POMOR ZBOG AUTORSKIH PRAVA
AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    THU, 02 DEC 1999 13:20:55 GMT

    Mediji i tržište

    POMOR ZBOG AUTORSKIH PRAVA

    Banjaluka, 2. decembar 1999. (AIM)

    Nezavisna komisija za medije (IMC) neavno je promovisala završetak prve faze svog djelovanja u BiH. Na medijskom seminaru u Mostaru prezentiran je izvještaj pod nazivom "Procjena odluka Nezavisne komisije za medije" u kome se sa dosta optimizma pruža sveobuhvatna analiza uticaja Kodeksa o programskom uređivanju na programske koncepcije medijskih kuća u BiH. Kodeks je promovisan 1. avgusta 1998. godine i period od 14 mjeseci njegove primjene predstavlja solidno razdoblje za analizu dokle se stiglo u dobrim namjerama i u kim pravcu se medijska situacija razvija.

    Prema izvještaju Komisije, za prvih 12 mjeseci funkcionisanja Odjel za monitoring i žalbe je pregledao 224 žalbe, od kojih je 107 otvoreno po službenoj dužnosti, 80 su uložile RTV kuće, 18 međunarodne organizacije, a 14 potiču iz 'drugih izvora'. "U mnogim slučajevima nije bilo potrebno preduzimati mjere, ali je određen broj žalbi zahtijevao neki oblik regulatorne aktivnosti", navodi se u saoštenju za javnost. U 46 slučajeva generalni direktor IMC i Odbor za implementaciju intervenisali su odlukama. U najvećem broju slučajeva radili se o upozorenjima. Pored nekoliko novčanih kazni, koje su se kretale od hiljadu do dvije hiljade DM, izrečeno je i nekoliko zabrana emitovanja programa na određeno vrijeme, koje su nakon toga rezultirale pregovorima i ponovnim odobrenjima.

    Situacija bi se mogla drastično promijeniti u periodu koji dolazi. U BiH je trenutno najgušća koncentracija radio i TV stanica na svijetu. Identifikovano je 280 organizacija za emitovanje programa, koje koriste više od 750 radio i TV predajnika, odnosno jedan na 4700 ljudi. Od tog broja u RS, koja ima oko milion stanovnika, u funkciji je 101 radio i TV stanica.

    Veliki broj radio i TV stanica i nije sam po sebi toliko veliki problem, koliko je on zapravo simptom visokoispolitiziranog karaktera elektronskih medija, kao i odsustva tržišta koje bi regulisalo njihov broj i opstanak. Zbog toga će, po ocjeni Nezavisne komisije, te stanice nastaviti da traže i prihvataju podršku od najbogatijih političkih stranaka, sve dok reklamiranje i transparentno javno prikupljanje pretplate ne zamijeni prikriveno političko finansiranje.

    Tri nekoordinirana centra za izdavanje dozvola, koja su radila od 1992. godine do sredine 1998. godine, stvorila su do sada velike probleme u smislu smetnji među stanicama i bili djelimično odgovorni za opstrukciju redovnog razvoja ekonomski održivih komercijalnih mreža. Odsustvo regulative za uspostavljanje standarda o kvalitetu u emitovanju, omogućilo je množenje stanica ispod standarda, što komplikuje problem miješanja signala. Nekontrolisano video piratstvo dozvoljava, pak, prezasićenje tržišta neodrživim televizijskim emitovanjem niskog kvaliteta, obeshrabruje učešće većine međunarodnih oglašivača i onemogućava komercijalno sposobne stanice da opstanu na neregulisanom tržištu.

    Jedno od važnih pravila koje reguliše tu oblast, a koje je krajem oktobra usvojila Nezavisna komisija za medije, unijeti će pravu pometnju među elektronske medije ukoliko se počne primjenjivati. Riječ je o "Poštivanju obaveza iz autorskog prava", pravilu koje je od izuzetnog značaja za razvoj regulative i lojalne konkurencije na medijskom tržištu. Pravilo je stupilo na snagu 1. novembra, a u jednom od odjeljaka Opštih uslova dozvole za rad, koju izdaje Nezavisna komisija, se kaže: "Korisnik dozvole će biti odgovoran za sve dužnosti i obaveze prema bilo kojoj trećoj strani u vezi sa autorskim ili drugim pravima intelektualnog vlasništva, koja mogu proizaći iz emitovanja takvog vlasništva ili predstavljanja". Sankcije za kršenje ovog pravila će takođe odrediti pomenuta komisija za medije u konsultaciji sa ovlaštenim prodavcem. Predrag Bajović iz banjalučke kancelarije Nezavisne komisije za medije kaže da je pravilo stupilo na snagu zvanično, ali ne i praktično.

    Činjenica da treba poštovati autorska prava je ljudima koji se bave medijskim poslom poznata odranije. Sticajem okolnosti uslovljenih ratom i raznim sankcijama, ta pravila su kršili svi. "Sada ćemo morati uticati na to da se ta pravila ponovo počnu poštovati", kaže Predrag Bajović, dodajući da ga čudi kako na ljude iz medija utiče ova odluka. "Kao da im neko nasilno oduzima nešto njihovo, a ne da im sugeriše da poštuju nešto što je tuđe i na što oni nemaju pravo", kaže Bajević.

    Procjenjuje se da u cijeloj BiH samo tri, četiri stanice mogu da poštuju pravilo o autorskim pravima. Ako se na sve ostale budu primjenjivale rigorozne sankcije Nezavisne komisije za medije, moglo bi doći do pravog "pomora" elektronskih medija u čitavoj BiH. Za Bajevića je problematično što velika većina medija još uvijek i ne pokušava riješiti problem na bilo koji način, iako će pridržavanje ovog pravila biti jedan od bitnih uslova za dobijanje dozvole za rad u slijedećoj fazi.

    "Poenta da niko nema prava i ne može koristiti tuđi rad kao svoj i pri tome još pokušavati ostvariti i profit, je nešto što mora biti jasno svim odgovornim ljudima u medijima. To ne znači da Nezavisna komisija želi nekom pokazati zube i kažnjavati ga, nego je jednostavno došlo vrijeme da se uspostave pravila igre koja važe svugdje u svijetu. Ako se BiH želi uključiti u taj svijet onda to mora važiti i kod nas", kaže Predrag Bajović.

    Nezavisna radio televizija Banja Luka je jedna od rijetkih stanica u RS koja se trudi da primjenjuje pravilo o poštovanju autorskih prava. Njen izvršni direktor Nenad Novaković kaže da se nastoje dobiti odobrenja za većinu programa koje sami ne proizvode. "Moram priznati da to još uvijek nije slučaj sa dijelom muzičkog programa i snimcima koji se koriste u informativnom programu", priznaje Novaković. U ovoj medijskoj kući su ugovorima obavezali novinare i urednike da se moraju pridržavati pravila o autorskim pravima.

    Predsjednik Asocijacije elektronskih medija RS Zoran Kalinić smatra da je jedan od zadataka ove Asocijacije upravo pokušaj da se unutar nje nađe i rješenje kako da se većini elektronskih medija u RS pomogne da spremno dočekaju period koji dolazi. "Najbolji način za što bezbolnije rješavanje ovog problema bilo bi međusobno udruživanje", kaže Kalinić.

    Mladen Mirosavljević (AIM)