AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    TUE, 28 JUL 1998 00:23:39 GMT

    Vojska na Kosovu

    NOVI GRANICNI POJAS PREMA ALBANIJI

    Prosirenje granicnog pojasa uz Albaniju svjedoci o zahuktavanju kravave kosovske drame; za ocekivati je ofanzivne akcije obiju strana i povecanje angazmana Vojske Jugoslavije u sukobima

    AIM, BEOGRAD, 28. 7. 1998.

    Odlukom Savezne vlade, Vojska Jugoslavije (VJ) je i formalno preuzela punu kontrolu teritorija u pojasu od pet kilometara, umjesto dosadasnjih sto metara, od granicne linije prema Albaniji. Jeste da je skupo, a para nema - priznao je premijer Momir Bulatovic - ali, eto, njegov kabinet ce uciniti sve sto je moguce. Razlog za donosenje ove mjere nije umotan u politicki celofan: "Iz Albanije vece grupe naoruzanih terorista pokusavaju da predu granicu..." Ovim su indirektno, ali prilicno jasno, priznate bar dvije stvari. Prvo - da granica niposto nije bila "hermeticki zatvorena" kako su se vec hvalisali rezimski funkcioneri i drugo, da na Kosovu bukti rat cije svodjenje samo na terorizam nije nista do guranja problema pod tepih.

    VOJNA UPRAVA: "Ako do sada nisu uspeli da Vojska na Kosovu izgubi nevinost, e, vala, sada ce im to poci za rukom", komentar je, prosirenja odgovornosti VJ, jednog bivseg viseg oficira. "Hocu da kazem da ce pored svog posla, raditi jos i policijski". Kako je saopcio Savezni sekretarijat za informisanje, taj novi granicni pojas bice vidno obiljezen na terenu, a Vojska ce unutar njega "postupati sa punim ovlastenjima".

    O cemu je rijec? Saznaje se da ce kretanje civila biti moguce samo sa posebnim propusnicama koje ce moci da dobiju samo stanovnici cije se kuce nalaze do pet kilometara od granice. Dalje, na osnovu vladine Odluke, pojedini dijelovi terena bice utvrdjeni, odnosno - minirani kako tvrde poznavaoci prilika. Konacno, Vojska je stekla i formalno pravo da kontrolira naselja unutar granicnog pojasa. Za sve ostale detalje uputno je procitati Zakon o prelasku drzavne granice i kretanju u pogranicnom pojasu.

    "Uvedose vojnu upravu uz granicu na mala vrata", kaze pomenuti sugovornik. Kao sto je i Bulatovic primjetio, pred Vojskom su daljnja naprezanja. Granicarima, koji i onako imaju pune ruke posla, u novim zadacima trebale bi da pomazu jedinice vojne policije i izvidjaca, ali je realno ocekivati i ostale sastave oruzanih snaga. Na primjer - pojacan angazman helikopterskih eskadrila i lakih oklopnih jedinica. Moze li Vojska odgovoriti novim zahtjevima bez neke vrste selektivne mobilizacije? Misljenja su podjeljana. Prema jednima, problem MUP Srbije i VJ na Kosovu jeste nedostatak ljudi, a ne ovlastenja ili slaba vatrena moc.

    Drugi ukazuju da su karaule na jugoslavensko - albanskoj granici odavno pretvorene u mini garnizone sa svim sto to podrazumjeva, te da se sada radi samo o efikasnijem iskoristavanju vec pripremljenih potencijala.

    KARAVANSKI PUT:Ako se slijedi i prihvata dosadasnja praksa kojom obje strane - srpska i albanska - "rjesavaju" status Kosova, onda se moze reci da je prosirenje granicnog pojasa logicna mjera. Opcepoznata je cinjenica da se osnovne logisticke baze Oslobodilacke vojske Kosova nalaze u sjevernoj Albaniji u krajevima od Bajram Curija, Tropoje i Kukesa, do Peskopije na jugu. Otuda polaze karavani sa mazgama na kojima se prebacuje oruzje i municija u pokrajinu. Najtezi dio ovog puta je prelazak same granicne linije. Zbog prirode terena, broj staza i bogaza je ogranicen, a i pripadnici VJ drze posjednute najvaznije dijelove zemljista. Te probleme UCK rjesava na razlicite nacine: velikim oruzanim pratnjama kako bi se karavni i pod borbom mogli probiti; koordiniranim diverzijama na vise pravaca sa obje strane granice da bi se na jednom omogucio prenos oruzja; oslanjanjem na informacije dijela lokalnog stanovnistava o rasporedu kretanja patrola i uopce, vojnih jedinica.

    "Smatra se da je celi posao odradjen cim se na nekoliko kilometara predje granica", kaze policajac sa dugogodisnjim sluzbom na Kosovu. "Karavani se tada rasturaju na manje grupe i krecu ka unapred dogovorenim prihvatilistima. Tu se oruzje i municija istovara, mazge rasprse (same se posle vrate) i onda, razlicitim kanalima, prenesena dzebana transportuje po Kosovu. Koliko to efikasno rade, svedoci cinjenica da je - izuzev na samoj granici ili posle borbi kada su ima zauzeta uporista - vrlo malo oruzja zaplenjeno dok je bilo na putu od granice do, recimo, Maliseva".

    NUDISTI I PERSPEKTIVE: Odluka Savezne vlade o prosirenju granicnog pojasa, dakle, ima za cilj da UCK do maksimuma oteza snadbjevanje i veze sa bazama u Albaniji. Nakon eskalacija sukoba u Orahovcu kojeg je UCK gotovo uspjela zauzeti, te poslije istovremenog, po navodima VJ, pokusaja oko hiljadu naoruzanih Albanaca da predje granicu kod karaule Kosara, ova mjera nije izazvala neka veca osporavanja. Obje strane, trenutno, nastoje da silom oruzja raspetljaju kosovski cvor, sto medjunarodnu diplomaciju koja poziva na pregovore, ostavlja prilicno zatecenom i bez nacina za suvislo djelovanje. Ipak, reagirala je vlada Crne Gore. Njen potpredsjednik dr Novak Kilibarda izjavio je da ni ovu odluku Savezne vlade, kao i sve ostale, Podgorica nece prihvatiti, jer je, kako tvrdi, Bulatovicev kabinet nelegalno izabran.

    Naime, prosirenje granicnog pojasa ne obuhvata samo Kosovo vec i Crnu Goru. Valja naglasiti da je crnogorasko - albanska granica do sada bila prilicno mirna, te da upravo iz tog razloga, kako se nesluzbeno saznaje, reformisticke vlasti u Podgorici strahuju da ce prosirenje granicnog pojasa na teritoriji Crne Gore biti u sluzbi pritisaka iz Beograda. Ima videnja i da je recenu odluku donijela Savezna vlada, a ne Vrhovni savet obrane koji je prosle godine izadao naredenje o zatvaranju granice sa Albanijom, izmedu ostalog i zato sto se nije mogla ocekivati suglasnost crnogorskog predsjednika Mila Djukanovica. U svakom slucaju, Bulatovic je svojom odlukom u svojoj "maticnoj" republici trenutno najvise ugrozio nudiste. Ukoliko se primjeni bez korekcije, kako se navodi, prosireni granicni pojas presjeci ce po pola, poznato nudisticko naselje Adu Bojanu. Lose ce, takodjer, proci i ribari na rijeci Bojani i na Skadarskom jezeru. No, nije realno da bi crnogorsko protivljenje moglo dovesti do preispitivanja odluke o prosirenom granicnom pojasu. Ono se, za sada, uglavnom vidi kao dio odmjeravanja snaga na relaciji Beograd - Podgorica, a u cijem je sredistu sudbina Bulatoviceve premijerske fotelje. Zato, sto donosi prosirenje granicnog pojasa?

    Izvjesno je da ce MUP Srbije biti znatnije rasterecen na tom dijelu Kosova; pored same granice, Vojsku ce dopasti i osiguravanje komunikacija, te odrzavnje reda u naseljenim mjestima. Zbog izuzetnog znacaja veza sa Albanijom, UCK ce nastojiti da svoje kanale odrzi vitalnim, tako da se, nazalost, mogu ocekivati krvavi sukobi za kontrolu granicnog pojasa i sve veci angazman VJ u njima. Na drugoj strani, ovako rasterecena policija, mogla bi krenuti u svojevrsnu ofanzivu protiv uporista UCK po dubini Kosova. U vrijeme dok nastaje ovaj tekst, borbe od Komorana pored Pristine do onih duz ceste Suva Reka Stimlje i drugih, potvrdjuju ove teze. Prema tome, u zahuktaloj krvavoj kosovskoj drami, nista novo...

    Filip Svarm(AIM)