AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SAT, 16 MAY 1998 12:46:07 GMT

    DESNICARSKO HRVATSKO PROLJECE

    AIM, ZAGREB, 16.5.1998. Partizani, predajte se! - urlao je sjedokosi starcic upiruci sakom prema ljudima sto su se okupili trazeci da se jednom od centralnih zagrebackih trgova vrati ime Trg zrtava fasizma. Ime je ukinuo Franjo Tudjman kad je dosao na vlast 1990. s objasnjenjem da se radi o "pomirbi": kad nema trga zrtava komunizma, za vrijeme kojeg su ljudi takodjer stradavali iz politickih razloga, ne treba ni spomen za zrtve fasizma. Svake godine na Dan pobjede nad fasizmom na tom se trgu okupi oko dvije tisuce ljudi i zatrazi vracanje starog imena. Od lani pridruzuje im se i grupica sve glasnijih ultranacionalista. Partizani, predajte se!, vicu kao da je 1943. godina.

    Svibanj je inace poticajan mjesec za neoustaske desnicare, poklonike kulta NDH. Navrsavaju se datumi iz Drugog svjetskog rata i njegova kraja, kad su partizani zarobili veliku kvislinsku vojsku kod Bleiburga. Likvidacije kvislinga, kao i tzv. Krizni put (duge zarobljenicke kolone koje su od granice s Austrijom sprovodjene sve do gradova u Srbiji) vazne su tocke u desnicarskoj ideologiji. Nekoliko je dogadjaja ovoga proljeca ubrzalo dinamiku desnicarske scene, uz najave osnivanja novih stranaka i drugih akcija.

    Sezonu desnicarenja otvorila je Hrvatska stranka prava koju vodi Ante Djapic, serijom mitinga koji su kulminirali u Vukovaru, ubrzo nakon sto je to podrucje reintegrirano u Hrvatsku. Trubeci, provocirajuci srpske stanovnike ustaskim simbolima i parolama, sljedbenici Ante Djapica provezli su se kroz grad i odrzali zbor. Predstavnici medjunarodne zajednice intervenirali su kod hrvatskih vlasti, trazeci poduzimanje mjera protiv "pravasa". Vlasti su zabranile sljedeci miting u Kninu, i podijelile nekoliko prekrsajnih kazni, bojeci se novih vanjskih pritisaka. Iako je Djapic u to vrijeme prilicno zaostrio odnose s vlastima mnogi su promatraci ocjenjivali kako se s HDZ-om dobro razumije i skladno funkcionira. HSP-ovci govore ono sto HDZ misli, a ne smije izreci. Svojim javnim ispadima daje HDZ-u privid centristicke stranke, odnosno, manje desnicarske stranke.

    Vjetar u jedra HSP-u i slicnim strankama daje zahtjev medjunarodnih predstavnika Tudjmanu i hrvatskoj vladi da ubrzaju proceduru za povratak Srba izbjeglih iz Hrvatske za vrijeme ratnih sukoba. Nacionalisti svoje pristase traze u Hrvatima povratnicima u podrucja sukoba i Hrvatima iz BiH koji su doseljeni i zive u kucama izbjeglih Srba. Racunaju i na dio bivsih vojnika, besposlenih i zaboravljenih u podjeli plijena: stanova, cinova, mirovina i invalidnina. HSP je jedva usao u parlament s pet posto glasova, a sad mu je, prema nekim istrazivanjima, popularnost porasla na nekih sedam-osam posto glasova.

    Korupcionaske afere u bankarskom sistemu u kojima medjusobno ratuju hadezeovci iz najuzeg drzavnog vrha, smrt Gojka Suska, ministra obrane koji je kontrolirao hercegovacke Hrvate, losa ekonomska situacija i povecani zahtjevi gradjana koji ocekuju brzi razvoj u poratnom vremenu, elementi su na kojima uporiste trazi jos jedna novoosnovana politicka skupina na desnici. Potkraj mjeseca osnovat ce se Nacionalna demokratska stranka koju predvodi bivsi emigrant Nikola Stedul. Neobicna biografija: nekadasnji politicki suradnik Vjekoslava Maksa Luburica, ustaskog pukovnika i komandanta svih endehaskih koncentracionih logora, sedamdesetih se godina odvojio osnivajuci u inozemstvu Socijalisticku stranku Hrvatske. Potkraj osamdesetih predvodi Hrvatski drzavotvorni pokret (HDP), organizaciju zestokih tipova ekstremnog hrvatstva i zalaganja i za oruzanu borbu za samostalnu drzavu. Kasnije su bivsi emigranti tvrdili da su jugoslavenske tajne sluzbe u takve grupe najlakse ubacivale svoje agente. Jedan takav, Rijecanin Vinko Sindicic, izvrsio je u Skotskoj atentat na Nikolu Stedula. Pogodio ga je u glavu, no Stedul je prezivio, a Sindicic je uhapsen. Uskoro bi trebao izaci iz zatvora.

    Po dolasku u Hrvatsku Stedul je, navodno, posredovao kod nabave oruzja za vojsku. Potom se u novinama navodilo da je bio posrednik u zataskavanju zlocina sto su ih ucinili neki clanovi HDP-a na podrucju Gospica. Tudjman je, naime, potkraj 1991. dao zatvoriti Tihomira Oreskovica, clana HDP-a i jednog od vojnih zapovjednika na gospickom podrucju. Otamo su stizale informacije o samovoljnom ponasanju jedinica, pravoj pobuni protiv vlasti koje je kontrolirao HDZ. Nakon hapsenja Oreskovica, Stedul je - kako se prica, iako to on kasnije nije nikad potvrdio - intervenirao kod Tudjmana i Suska i izgladio stvar. Oreskovic je ubrzo pusten.

    Sada Stedul zajedno s Antom Prkacinom, jos jednim "ljutim pravasem" ranijim Djapicevim suradnikom iz HSP-a i vojnikom HOS-a (vojnih jedinica HSP-a) osniva Nacionalnu demokratsku stranku. S njima je i grupa bivsih agenata obavjestajne sluzbe HV-a (SIS), koji su svojedobno privukli paznju javnosti progovorivsi o financijskim malverzacije u Ministarstvu obrane i trazeci parlamentarnu istragu. Medjutim, slucaj je zavrsio njihovim otpustom iz vojske. NDS zagovara red i trazi postenu, odgovornu vlast. Iako najavljuju da ce cvrsto zastupati nacionalne interese, tvrde da pod nacionalnim ne podrazumijevaju "etnicko" - nacijom smatraju sve gradjane Hrvatske, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost - i obecavaju da ce se toga u radu i drzati.

    Desnicarske grupice, ako i nisu brojne, vrlo su glasne. Njihove predstavnike uvijek se moze naci na javnim tribinama, osobito kad su na programu njihove omiljene teme: ustaski zlocini, NDH, Bleiburg, fasizam/antifasizam... Podizu se krivicne prijave protiv prezivjelih partizanskih komandanata. Prilozima pune stranice novinskih pisama citatelja, ne birajuci rijeci i optuzbe za drugu stranu. Neoustastvo je legitimitet dobilo vec s pojavom HDZ-a na javnoj sceni kad je Tudjman pustio duha iz boce izjavama kako NDH nije bila samo zlocinacka drzava kako ju je prikazivala dotad sluzbena historiografija, vec i legitimna teznja hrvatskog naroda.

    Dolaskom na vlast antikomunisticki HDZ pomaknuo je klatno prema snaznom javnom rehabilitiranju NDH. Uslijed takve atmosfere uklonjeni su brojni antifasistiŞki spomenici, u jezik i drustveni sabrazaj usli su arhaizmi iz doba NDH, neke vojne jedinice, osobito u Hercegovini, dobile su ime po ustaskim oficirima. Uskoro se ocekuje da ce Argentina Hrvatskoj izruciti Dinka Sakica, jednog od zapovjednika ustaskog logora u Jasenovcu. To ce sigurno razbuktati desnicarske duhove. I jos ce se vikati: partizani, predajte se!

    IGOR VUKIC